Psihički poremećaji i klinička stanja

Najvažniji psihički poremećaji: kako se očituju, koliko su česti i kako se liječe. Obuhvaća anksiozne poremećaje, traumu, poremećaje raspoloženja, psihoze, ovisnosti, neurorazvojne i druge poremećaje.

Anksioznost — Anksioznost je emocionalno stanje obilježeno osjećajem zabrinutosti, napetosti i iščekivanja moguće prijetnje, a kada postane pretjerana, dugotrajna ili ometa svakodnevno funkcioniranje, može upućivati na anksiozni poremećaj.

Generalizirani anksiozni poremećaj — Generalizirani anksiozni poremećaj obilježen je pretjeranom i teško kontroliranom zabrinutošću zbog različitih svakodnevnih situacija, često uz nemir, napetost, umor i loš san. Lekcija opisuje kako se poremećaj očituje, kako se održava i kako se liječi.

Panični poremećaj — Panični poremećaj anksiozni je poremećaj obilježen ponavljajućim, neočekivanim napadima panike i trajnom zabrinutošću zbog mogućnosti njihova ponavljanja ili posljedica, što može dovesti do izbjegavanja situacija i ograničavanja svakodnevnog života.

Fobije — Fobije su anksiozni poremećaji obilježeni intenzivnim i trajnim strahom od određenih objekata, situacija ili podražaja, zbog čega osoba doživljava izraženu tjeskobu i često izbjegava ono čega se boji.

Socijalni anksiozni poremećaj — Socijalni anksiozni poremećaj obilježava intenzivan i trajan strah od društvenih situacija u kojima bi drugi mogli promatrati ili negativno procjenjivati osobu. Lekcija opisuje kako se poremećaj očituje, kako se održava izbjegavanjem i kako se liječi.

Opsesivno-kompulzivni poremećaj — Opsesije i kompulzije, srodni poremećaji, učestalost nametljivih misli, KBT s izlaganjem i sprječavanjem reakcije te lijekovi.

Poremećaj tjelesne dismorfije — Poremećaj tjelesne dismorfije obilježen je intenzivnom zaokupljenošću navodnim nedostacima izgleda koji drugima nisu vidljivi ili se čine neznatnima. Lekcija opisuje kako se poremećaj očituje, kako utječe na život i kako se liječi.

Posttraumatski stresni poremećaj — Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) psihički je poremećaj koji se može razviti nakon traumatskog događaja, a obilježavaju ga ponovno proživljavanje traumatskog iskustva, izbjegavanje podsjetnika na traumu i trajan osjećaj ugroženosti koji mogu narušiti emocionalno stanje, međuljudske odnose i svakodnevno funkcioniranje.

Kompleksni posttraumatski stresni poremećaj — Kompleksni posttraumatski stresni poremećaj (C-PTSP) psihički je poremećaj koji se može razviti nakon dugotrajnih ili ponavljanih traumatskih iskustava iz kojih je teško ili nemoguće pobjeći, poput dugotrajnog zlostavljanja, obiteljskog nasilja, mučenja ili zatočeništva. Uz simptome posttraumatskog stresnog poremećaja, uključujući ponovno proživljavanje traume, izbjegavanje podsjetnika i osjećaj trajne prijetnje, obilježavaju ga i teškoće u regulaciji emocija, negativna slika o sebi te problemi

Poremećaji prilagodbe — Poremećaji prilagodbe psihičke su teškoće koje nastaju kao odgovor na prepoznatljiv stresni događaj ili životnu promjenu, a izraženije su od uobičajene prolazne reakcije. Lekcija opisuje kako se očituju, po čemu se razlikuju od drugih poremećaja i kako se liječe.

Disocijativni poremećaji — Disocijativni poremećaji skupina su psihičkih poremećaja obilježenih prekidima ili promjenama u uobičajenom povezivanju svijesti, pamćenja, identiteta, emocija, percepcije i doživljaja vlastitog tijela. Mogu se pojaviti u povezanosti s traumatskim iskustvima, intenzivnim stresom ili drugim čimbenicima, a njihovi simptomi mogu značajno utjecati na svakodnevno funkcioniranje.

Depresija — Depresija je psihičko stanje koje obilježavaju dugotrajno sniženo raspoloženje, gubitak interesa ili zadovoljstva i promjene u mišljenju, ponašanju i tjelesnom funkcioniranju, a može znatno utjecati na svakodnevni život, odnose i radnu sposobnost.

Bipolarni poremećaj — Bipolarni poremećaj obuhvaća razdoblja manije ili hipomanije i, kod mnogih osoba, depresivne epizode, izraženija i trajnija od uobičajenih promjena raspoloženja. Lekcija opisuje kako se poremećaj očituje, kako utječe na svakodnevni život i kako se liječi.

Psihoze — Psihoze su stanja u kojima je narušena sposobnost realističnog doživljavanja i tumačenja stvarnosti, a mogu uključivati halucinacije, sumanuta uvjerenja, dezorganizirano mišljenje i promjene ponašanja.

Shizofrenija — Shizofrenija je ozbiljan psihički poremećaj koji utječe na doživljavanje i tumačenje stvarnosti, mišljenje, emocije i ponašanje, a može se očitovati halucinacijama, sumanutim uvjerenjima, dezorganiziranim mišljenjem te teškoćama u svakodnevnom funkcioniranju.

Ovisnosti — Ovisnosti su složena stanja obilježena teškoćama u kontroli uzimanja psihoaktivnih tvari ili ponavljanja određenih ponašanja unatoč štetnim posljedicama. Na njihov razvoj utječu biološki, psihološki i socijalni čimbenici, a razumijevanje mehanizama ovisnosti važno je za prevenciju, liječenje i smanjenje stigmatizacije osoba koje se s njima suočavaju.

Poremećaji povezani s uporabom psihoaktivnih tvari — Poremećaji povezani s uporabom psihoaktivnih tvari obuhvaćaju skupinu psihičkih poremećaja koji nastaju kada uporaba alkohola, nikotina, kanabisa, opioida, stimulansa, sedativa ili drugih psihoaktivnih tvari dovodi do značajnih teškoća u svakodnevnom funkcioniranju. Mogu uključivati gubitak kontrole nad uporabom, snažnu žudnju, razvoj tolerancije, simptome ustezanja te nastavak uporabe unatoč štetnim posljedicama. Njihov nastanak povezan je s međudjelovanjem bioloških, psiholoških i socijalnih č

Poremećaji kontrole impulsa — Poremećaji kontrole impulsa obuhvaćaju stanja u kojima osoba trajno teško odolijeva porivima za ponašanjima štetnima za nju ili druge, poput izljeva bijesa, podmetanja požara ili krađe. Lekcija opisuje glavne oblike, njihova obilježja i mogućnosti liječenja.

ADHD — ADHD (poremećaj pažnje s hiperaktivnošću) neurorazvojni je poremećaj obilježen trajnim teškoćama s pažnjom i/ili hiperaktivnošću i impulzivnošću koje utječu na svakodnevno funkcioniranje, a može se očitovati u djetinjstvu i nastaviti tijekom odrasle dobi.

Autizam — Autizam je neurorazvojno stanje obilježeno specifičnostima u socijalnoj komunikaciji i interakciji te ograničenim ili ponavljajućim obrascima ponašanja, interesa i aktivnosti, uz različite individualne potrebe za podrškom.

Poremećaji prehrane — Poremećaji prehrane ozbiljni su psihički poremećaji obilježeni poremećenim obrascima hranjenja, odnosom prema hrani i doživljajem vlastitog tijela, a mogu uzrokovati značajne psihičke, tjelesne i socijalne posljedice.

Poremećaji spavanja — Poremećaji spavanja obuhvaćaju različita stanja koja narušavaju kvalitetu, trajanje ili vremenski raspored spavanja te mogu utjecati na tjelesno zdravlje, emocionalno funkcioniranje i svakodnevne aktivnosti. Uključuju nesanicu, poremećaje disanja tijekom spavanja, poremećaje cirkadijanog ritma, parasomnije i druge teškoće koje mogu zahtijevati stručnu procjenu i liječenje.

Somatski simptomi — Somatski simptomi tjelesne su tegobe koje mogu uključivati bol, umor, vrtoglavicu i probavne smetnje, a ponekad su povezane s psihološkim čimbenicima i načinom na koji osoba doživljava i tumači tjelesne senzacije. Njihova procjena zahtijeva uvažavanje tjelesnih i psiholoških čimbenika, bez pretpostavke da su simptomi umišljeni ili da nužno nemaju fizički uzrok.

Poremećaji ličnosti — Poremećaji ličnosti trajni su obrasci doživljavanja, mišljenja, emocionalnog reagiranja i ponašanja koji znatno odstupaju od očekivanja kulturnog okruženja, uzrokuju teškoće u odnosima i svakodnevnom funkcioniranju te mogu ograničiti prilagodljivost osobe različitim životnim situacijama.

Delirij i neurokognitivni poremećaji — Delirij i neurokognitivni poremećaji obuhvaćaju stanja u kojima dolazi do poremećaja pažnje, svijesti, pamćenja, mišljenja i drugih kognitivnih funkcija. Delirij se najčešće razvija naglo i obilježen je promjenama pažnje i svijesti, dok se veliki i blagi neurokognitivni poremećaji uglavnom očituju teškoćama u kognitivnom funkcioniranju koje mogu imati različite uzroke, uključujući neurodegenerativne bolesti, cerebrovaskularna oštećenja i druge medicinske čimbenike.