Slavni eksperimenti

Poslušnost i pritisak skupine

Poslušnost autoritetu — Zašto ljudi slijede upute autoriteta: Milgramovi pokusi, njihova ponavljanja i kritike.
Milgramovi pokusi postavljaju teško pitanje o poslušnosti, ali njihovo tumačenje i etika i danas se raspravljaju.

Konformizam — Usklađivanje mišljenja i ponašanja s grupom: Aschovi pokusi i ono što su stvarno pokazali.
Aschovi zadaci s duljinom crta pokazuju razliku između stvarnog uvjerenja i javnog pristajanja uz skupinu.

Muzafer Sherif — Nastanak društvenih normi u pokusima s autokinetičkim učinkom i pokus u Robbers Caveu o sukobu i suradnji među skupinama.
Pokusi s autokinetičkim učinkom i ljetni kamp u Robbers Caveu istraživali su kako nastaju norme, sukobi i suradnja među skupinama.

Stanfordov zatvorski eksperiment i njegove metodološke kritike — Kako je proveden poznati pokus sa zatvorskim ulogama i zašto kritike dovode u pitanje njegove uobičajene zaključke.
Poznati zatvorski pokus čitamo uz njegove ozbiljne metodološke kritike i dvojbe oko toga što je dokazao.

Efekt promatrača i difuzija odgovornosti — Zašto pojedinac rjeđe pomaže kad su prisutni drugi i zašto u stvarnim situacijama netko ipak obično pomogne.
Istraživanja pomaganja ispituju kako prisutnost drugih mijenja osjećaj osobne odgovornosti.

Učenje, navike i nagrada

Klasično uvjetovanje — Učenje povezivanjem podražaja: od Pavlovljevih pokusa do svakodnevnih primjera.
Pavlovljevi pokusi sa psima pokazali su kako se reakcija može povezati s prethodno neutralnim podražajem.

Watsonov eksperiment s malim Albertom: povijest i etička ograničenja — Što se stvarno dogodilo u poznatom pokusu uvjetovanja straha kod djeteta i zašto se danas smatra etički neprihvatljivim.
Slučaj Malog Alberta pokazuje i utjecaj klasičnog uvjetovanja i ozbiljne etičke probleme ranih istraživanja.

Edward Thorndike — Kutije-zagonetke, zakon učinka i počeci pedagoške psihologije.
Kutije-zagonetke i zakon učinka bili su važan rani pokušaj eksperimentalnog proučavanja učenja.

Operantno uvjetovanje — Učenje posljedicama: kako potkrepljenje i kazna mijenjaju učestalost ponašanja.
Skinnerovi pokusi s nagradom i kaznom istražuju kako posljedice oblikuju vjerojatnost ponašanja.

Učenje opažanjem — Kako učimo gledajući druge i što određuje hoćemo li naučeno ponoviti.
Pokusi s lutkom Bobo istraživali su kako djeca usvajaju ponašanje opažajući druge.

Naučena bespomoćnost — Seligmanova istraživanja, kasnije revizije teorije, veza s depresijom i stilom objašnjavanja te kada je odustajanje razumno.
Seligmanovi pokusi i kasnije revizije teorije pokazuju kako iskustvo nemoći može ugasiti pokušaje, ali i zašto se slika s vremenom promijenila.

Istraživanja odgođene gratifikacije: Marshmallow test — Što je pokazao poznati pokus s djecom i sljezovim kolačićem i zašto novije replikacije daju opreznije zaključke.
Marshmallow test nije jednostavna prognoza budućeg uspjeha: kasniji nalazi ističu ulogu obiteljskih i društvenih uvjeta.

Očekivanja, pažnja i sjećanje

Kognitivna disonanca — Nelagoda zbog sukoba između uvjerenja i ponašanja te načini na koje je ljudi smanjuju.
Festingerovi pokusi pokazuju kako ljudi mijenjaju stavove da bi ih uskladili s onim što su već učinili.

Samoispunjavajuće proročanstvo — Kako očekivanja mogu promijeniti ponašanje tako da se ostvare.
Istraživanja očekivanja, poput pokusa u školskim razredima, pitaju mogu li tuđa uvjerenja promijeniti naše ponašanje.

Placebo i nocebo učinak — Placebo i nocebo učinak opisuju kako očekivanja, prethodna iskustva i kontekst liječenja mogu utjecati na doživljaj simptoma, nuspojava i ishoda liječenja. Placebo učinak može pridonijeti ublažavanju simptoma, dok nocebo učinak može pojačati tegobe ili izazvati neželjene simptome, čak i kada za njih nije odgovorna izravna štetna posljedica liječenja.
Pokusi s placebom pokazuju koliko očekivanja i kontekst liječenja utječu na doživljaj simptoma.

Ograničenja pažnje — Zašto ne primjećujemo i ono što je pred nama: sljepoća zbog nepažnje i sljepoća za promjene.
Pokus s gorilom među dodavačima lopte pokazuje koliko toga ne primijetimo kad je pažnja usmjerena drugamo.

Lažna sjećanja — Kako se mogu stvoriti sjećanja na događaje koji se nisu dogodili ili su se dogodili drukčije.
Loftusini pokusi s lažnim sjećanjima pokazuju kako sugestivna pitanja mogu oblikovati sjećanje na događaj.

Privrženost, mozak i svijest

Harlowovi majmuni: privrženost i dodir — Harlowovi pokusi s mladim rezus-majmunima istaknuli su važnost dodira i blizine, ali njihova ograničenja i ozbiljni etički problemi traže oprez pri zaključivanju o ljudskoj privrženosti.
Mladi majmuni birali su meku figuru umjesto one s hranom, a pokus i danas otvara pitanja o dodiru, privrženosti i etici.

Phineas Gage: ozljeda mozga i promjena ponašanja — Slučaj Phineasa Gagea važan je za proučavanje mozga i ponašanja, ali popularna priča o potpunoj promjeni osobnosti nadilazi sačuvane povijesne dokaze.
Željezna šipka kroz glavu i promjene u ponašanju: što se o Gageu stvarno zna, a što je legenda.

Pacijent H. M.: pamćenje nakon neurokirurškog zahvata — Slučaj Henryja Molaisona pokazao je kako obostrano oštećenje medijalnog sljepoočnog režnja može teško narušiti stvaranje novih sjećanja, uz očuvanje nekih oblika učenja.
Nakon operacije H. M. nije mogao pamtiti nove događaje, ali je učio nove vještine, i to je promijenilo razumijevanje pamćenja.

Libetov eksperiment i svjesna namjera — Libetov pokus mjerio je vrijeme moždane pripreme i prijavljene namjere za jednostavan pokret; ne daje konačan odgovor na pitanje slobodne volje.
Signal u mozgu javlja se prije osjećaja odluke, ali znači li to da slobodna volja ne postoji?

Kako čitati slavne pokuse

Eksperiment u psihologiji — Što istraživanje čini eksperimentom: manipulacija, slučajni raspored i kontrolna skupina, placebo i zasljepljivanje, unutarnja i vanjska valjanost, kvazieksperiment i terenski eksperiment – te što ni eksperiment ne može pokazati.
Saznaj kako se istraživačko pitanje pretvara u postupak i što eksperiment može, a što ne može zaključiti.

Rosenhanov eksperiment: dijagnoza, bolnice i vjerodostojnost — Rosenhanov izvještaj iz 1973. snažno je utjecao na rasprave o psihijatrijskoj dijagnozi, ali nove arhivske analize ozbiljno dovode u pitanje vjerodostojnost njegovih podataka.
Slavni izvještaj o lažnim pacijentima u psihijatrijskim bolnicama danas se čita uz ozbiljne sumnje u njegove podatke.

Poznati eksperimenti i problem povijesnog pojednostavljivanja — Kako su neke od najpoznatijih priča u psihologiji pojednostavljene ili netočne i zašto se treba vratiti izvorima.
Ova lekcija provjerava kako se slavni pokusi prepričavaju i zašto povijesne priče često izgube važne nijanse.