Vježbe za mišljenje

Vježbe za uočavanje i provjeru automatskih misli te traženje drugih objašnjenja. Uključuju i odmak od briga i podnošenje neizvjesnosti.

Dnevnik automatskih misli — Bilježenje situacija u kojima se raspoloženje naglo promijenilo i misli koje su ih pratile. Prvi korak prije provjere i preispitivanja misli.

Prepoznavanje kognitivnih distorzija — Upoznavanje osam čestih obrazaca iskrivljenog mišljenja i otkrivanje vlastitih. Osobna kartica pomaže prepoznati ih u trenutku.

Prepoznavanje crno-bijelog mišljenja — Tehnika kontinuuma: smještanje rezultata ili osobine na ljestvicu umjesto u dvije krajnosti. Pomaže uočiti međuprostor između uspjeha i neuspjeha.

Provjera dokaza za i protiv misli — Provjera uznemirujuće misli kao hipoteze, prikupljanjem činjenica koje je podupiru i onih koje joj proturječe. Cilj je uravnoteženija, a ne pozitivnija misao.

Traženje alternativnih objašnjenja — Traženje više mogućih uzroka neugodnog događaja i raspodjela odgovornosti pomoću „pite odgovornosti”. Pomaže realnije procijeniti vlastiti udio.

Razlikovanje činjenica i pretpostavki — Razvrstavanje podloge za odluku u činjenice, pretpostavke i nepoznanice. Pokazuje što vrijedi provjeriti prije nego što se odluka donese.

Preispitivanje katastrofičnih scenarija — Razlaganje katastrofičnog scenarija na korake, procjena vjerojatnosti i plan suočavanja s najgorim ishodom. Vježba poznata kao dekatastrofiziranje.

Perspektiva promatrača — Razmišljanje o vlastitom problemu iz perspektive promatrača, u trećem licu ili iz budućnosti. Samoudaljavanje smanjuje preplavljenost i razmišljanje u krug.

Krug kontrole — Razvrstavanje briga prema tome što možemo učiniti, na što možemo utjecati i što je izvan našeg utjecaja. Različitim vrstama briga pristupa se na različit način.

Tolerancija neizvjesnosti — Mali planirani pokusi u kojima se neizvjesnost ne uklanja provjeravanjem ni traženjem uvjeravanja. Postupno jačaju osjećaj da se s neizvjesnošću može živjeti.