Psihologija svakodnevice

Zašto odgađamo i kako pronaći motivaciju?

Prokrastinacija — Nepotrebno odgađanje unatoč svijesti o štetnim posljedicama: uzroci i načini mijenjanja.
Objašnjava odgađanje unatoč očekivanim posljedicama, njegove moguće uzroke i načine promjene.

Motivacija u svakodnevnom životu — Objašnjava kako motivacija utječe na svakodnevne odluke, navike i ostvarivanje ciljeva te kako uskladiti unutarnje poticaje, vanjske nagrade i praktične strategije za održavanje željenog ponašanja.
Povezuje svakodnevne odluke i ciljeve s unutarnjim poticajima, vanjskim nagradama i strategijama održavanja ponašanja.

Samomotivacija — Što možemo sami učiniti da potaknemo i održimo motivaciju.
Predstavlja postupke kojima osoba može potaknuti i održati vlastitu motivaciju.

Zašto ne mogu zaspati i kako san utječe na svakodnevicu?

Spavanje i biološki ritmovi — Spavanje i biološki ritmovi povezani su procesi koji reguliraju izmjenu budnosti i sna, dnevne promjene fizioloških funkcija te prilagodbu organizma okolišu. Na njih posebno utječu cirkadijani ritam, unutarnji biološki sat, homeostatski pritisak spavanja i izloženost svjetlosti.
Objašnjava kako unutarnji sat, pritisak spavanja i svjetlost usklađuju budnost i san.

Poremećaji spavanja — Poremećaji spavanja obuhvaćaju različita stanja koja narušavaju kvalitetu, trajanje ili vremenski raspored spavanja te mogu utjecati na tjelesno zdravlje, emocionalno funkcioniranje i svakodnevne aktivnosti. Uključuju nesanicu, poremećaje disanja tijekom spavanja, poremećaje cirkadijanog ritma, parasomnije i druge teškoće koje mogu zahtijevati stručnu procjenu i liječenje.
Uvodi nesanicu i druge teškoće koje mogu narušiti trajanje, kvalitetu ili raspored spavanja.

Faze spavanja — Upoznaj faze NREM i REM spavanja, njihove karakteristike i izmjenu tijekom noći te saznaj kako spavanje sudjeluje u pamćenju, emocionalnoj regulaciji i oporavku organizma.
Opisuje NREM i REM faze, njihovu izmjenu i povezanost s pamćenjem i emocionalnom regulacijom.

Spavanje i mentalno zdravlje — Saznaj kako san utječe na emocionalnu regulaciju, stres i mentalne poremećaje te zašto su kvaliteta sna i stabilan ritam spavanja važni za psihičko zdravlje.
Povezuje kvalitetu sna i ritam spavanja sa stresom, emocijama i psihičkim zdravljem.

Kako nastaju i nestaju navike?

Stvaranje navika — Kako ponavljanje u stabilnom kontekstu pretvara ponašanje u naviku i koliko to traje.
Objašnjava kako se ponavljanje ponašanja u stabilnom kontekstu postupno povezuje s okolinskim znakovima.

Navike u različitim životnim kontekstima — Navike u različitim životnim kontekstima obuhvaćaju naučene obrasce ponašanja koji se razvijaju i održavaju u svakodnevnim situacijama, pri čemu njihova učestalost i funkcija ovise o okolinskim poticajima, osobnim ciljevima, društvenim normama i životnim okolnostima.
Pokazuje kako se navike razvijaju i održavaju u različitim svakodnevnim, društvenim i životnim okolnostima.

Prekidanje navika — Zašto je navike teško prekinuti i što istraživanja kažu o njihovu mijenjanju.
Razmatra zašto je automatizirane obrasce teško prekinuti i što istraživanja govore o promjeni.

Povratak starim navikama — Povratak starim navikama proces je u kojem osoba ponovno počinje primjenjivati ranije obrasce ponašanja koje je pokušala promijeniti, pri čemu važnu ulogu imaju poznati okidači, stres, emocionalno stanje, promjene životnih okolnosti i automatski naučene reakcije.
Objašnjava kako okidači, stres i promjene okolnosti mogu pridonijeti povratku ranijem obrascu.

Zašto nas pogađaju priče, stres i važne odluke?

Zašto uživamo u tužnoj glazbi i strašnim filmovima — Paradoks negativnih emocija u umjetnosti: psihološka udaljenost, zašto uživamo u tužnoj glazbi, slatka točka straha, horor kao vježba i kada takvi sadržaji nisu ugodni.
Objašnjava paradoks uživanja u tužnoj glazbi i strašnim filmovima, uz ulogu psihološke udaljenosti.

Što je stres? — Stres je psihološki i fiziološki odgovor organizma na zahtjeve ili prijetnje koje osoba procjenjuje važnima i zahtjevnima, a njegov intenzitet i posljedice ovise o prirodi stresora, osobnoj procjeni situacije, dostupnim resursima i mogućnostima suočavanja.
Objašnjava stres kao psihološki i fiziološki odgovor koji ovisi o procjeni zahtjeva i dostupnim resursima.

Akutni i kronični stres — Akutni i kronični stres razlikuju se prema trajanju, učestalosti i obrascima fiziološke i psihološke reakcije na stresore, pri čemu akutni stres predstavlja odgovor na neposredne ili kratkotrajne zahtjeve, a kronični stres nastaje kada dugotrajna ili ponavljana opterećenja otežavaju oporavak organizma.
Uspoređuje kratkotrajni stres s dugotrajnim ili ponavljanim opterećenjem.

Strategije suočavanja sa stresom — Strategije suočavanja sa stresom obuhvaćaju kognitivne, emocionalne i ponašajne postupke kojima ljudi nastoje riješiti stresne situacije, regulirati emocionalne reakcije i prilagoditi se zahtjevima koje ne mogu u potpunosti kontrolirati.
Opisuje načine na koje ljudi pokušavaju riješiti stresne situacije ili regulirati emocionalne reakcije.

Stres i donošenje odluka — Stres može promijeniti način na koji procjenjujemo rizike, uspoređujemo mogućnosti i donosimo odluke. Ovisno o intenzitetu stresa, vremenskom pritisku i prirodi odluke, može potaknuti brzo i učinkovito reagiranje, ali i povećati oslanjanje na navike, neposredne nagrade ili nepotpune procjene mogućih posljedica.
Pokazuje kako stres, ovisno o okolnostima, može utjecati na procjenu rizika i izbor postupka.

Donošenje odluka — Pregled psihologije odlučivanja: odluka kao proces, neizvjesnost, heuristike, emocije, kontekst i granice zaključivanja o pojedincu.
Daje pregled odlučivanja pod neizvjesnošću, uz ulogu emocija, konteksta i heuristika.