Mitovi o psihologiji

Što zaista znamo o mozgu, učenju i pamćenju?

Psihološki mitovi i zablude — Pregled čestih psiholoških zabluda, razloga zbog kojih se šire i načina na koji se tvrdnja može provjeriti, uz poveznice na lekcije koje ih detaljno obrađuju.
Pregled objašnjava zašto opstaju mitovi poput „10 % mozga”, tipova lijeve i desne hemisfere te nepogrešivog pamćenja.

Reprezentacijski sustavi — Što NLP naziva reprezentacijskim sustavima, odakle potječe tvrdnja o „vizualnim”, „auditivnim” i „kinestetičkim” ljudima i što su istraživanja pokazala o prepoznavanju preferiranog sustava i usklađivanju komunikacije s njim.
Provjerava tvrdnju da se ljude može pouzdano razvrstati u vizualne, auditivne i kinestetičke tipove.

Metode učinkovitog učenja — Koje metode učenja istraživanja podržavaju, a koje su popularne bez dokaza.
Razdvaja strategije učenja potkrijepljene istraživanjima od popularnih metoda bez čvrstih dokaza.

Učenje u snu: mitovi i istraživanja — Možemo li doista učiti dok spavamo? Razlikuj učvršćivanje gradiva naučenog na javi od ograničenih laboratorijskih nalaza o stvaranju novih asocijacija u snu.
Razdvaja ono što san stvarno čini za pamćenje, učvršćivanje već naučenog, od obećanja da se gradivo može naučiti slušanjem snimke tijekom noći.

Lažna sjećanja — Kako se mogu stvoriti sjećanja na događaje koji se nisu dogodili ili su se dogodili drukčije.
Pokazuje kako se mogu oblikovati sjećanja na događaje koji se nisu dogodili ili su se dogodili drukčije.

Snovi — Što su snovi, u kojim fazama sna nastaju, što se tada događa u mozgu i što glavne teorije – od Freuda do neuroznanosti – mogu, a što ne mogu objasniti.
Objašnjava istraživanja snova i zašto ne postoji pouzdan univerzalni rječnik njihovih simbola.

Može li se mozak trenirati poput mišića? — Što istraživanja kažu o aplikacijama za trening mozga i zašto vježbanje jednog zadatka rijetko poboljšava druge.
Provjerava obećanja aplikacija za trening mozga i zašto vježbanje jednog zadatka rijetko poboljšava druge.

Otkriva li govor tijela što drugi misle ili skrivaju?

Mitovi i činjenice — O govoru tijela kruži više tvrdnji nego o gotovo bilo kojoj drugoj temi iz psihologije: u knjigama, tečajevima, televizijskim serijama i na društvenim mrežama. Ova stranica okuplja najraširenije među njima i za svaku daje istu strukturu: što se tvrdi, što istraživanja pokazuju, zašto je tvrdnja privlačna i što iz nje ne možemo zaključiti.
Za česte tvrdnje o govoru tijela uspoređuje što se tvrdi s onim što istraživanja podupiru.

Pogled u stranu — „Nije me mogao pogledati u oči – znao sam da laže.” Malo je uvjerenja o govoru tijela tako raširenih kao ovo. Uz njega postoji i „napredna” inačica: smjer u koji osoba gleda otkriva prisjeća li se ili izmišlja. Ova lekcija bavi se objema tvrdnjama.
Provjerava dvije tvrdnje: da izbjegavanje pogleda znači laganje i da smjer pogleda otkriva izmišljanje.

Govor tijela i laganje — Pitanje „može li se laž prepoznati po ponašanju?” vjerojatno je razlog zbog kojeg se mnogi uopće zainteresiraju za govor tijela. Ova lekcija sažima što desetljeća istraživanja kažu o neverbalnim znakovima laganja – i usmjerava se na ono što obično ostaje izvan popularnih tekstova: zašto pogrešna uvjerenja opstaju, zašto trening neverbalnih znakova ne pomaže i što zapravo više pomaže.
Sažima što desetljeća istraživanja govore o neverbalnim znakovima i granicama procjene iskrenosti.

Dodirivanje lica — „Dodirnuo je nos dok je odgovarao – laže.” Dodirivanje nosa, usta, vrata ili kose česta je tema popularnih tekstova o govoru tijela. Ova lekcija pokazuje zašto je upravo ovaj mit dobar primjer zanemarivanja bazne stope: ponašanje je toliko često da njegova pojava gotovo ništa ne govori.
Objašnjava zašto dodirivanje nosa ili lica samo po sebi nije pouzdan znak laganja.

Prekrižene ruke — Prekrižene ruke su vjerojatno najpoznatiji „znak” u popularnom govoru tijela: znače zatvorenost, obranu, neslaganje. Ova lekcija koristi taj jedan položaj kao primjer kako se iz stvarnog opažanja stvara pravilo koje istraživanja ne podupiru – i kako o istom položaju razmišljati bolje.
Pokazuje zašto prekrižene ruke ne daju siguran zaključak o zatvorenosti ili neslaganju.

Jesu li genijalnost, hipnoza, horoskopi i popularne metode onakvi kakvima ih prikazuju?

Mit o ludom geniju — Jesu li genijalnost i ludilo povezani: povijest mita, nedostaci ranih istraživanja, što pokazuju veliki registri, paradoks ludog genija i zašto je romantizacija patnje štetna.
Razlikuje stvarne, ograničene povezanosti kreativnosti i nekih teškoća od romantične ideje da patnja stvara genijalnost.

Mitovi o hipnozi — Najčešće zablude o hipnozi, od kontrole uma do otkrivanja potisnutih sjećanja. Što o njima pokazuju istraživanja i zašto su tako uporne.
Provjerava zablude o kontroli uma, hipnotičkoj poslušnosti i navodnom otkrivanju skrivenih sjećanja.

Hipnoza i pamćenje — Zašto hipnoza ne otkriva pouzdano zaboravljena sjećanja i kako može stvoriti lažna. Posljedice za psihoterapiju i svjedočenje.
Objašnjava zašto hipnoza ne vraća pouzdano zaboravljena sjećanja i kako sugestija može utjecati na prisjećanje.

Pozitivno mišljenje i njegovi nedostaci — Koristi optimizma i situacije u kojima pozitivno mišljenje ne pomaže ili šteti. Što je toksična pozitivnost i kako izgleda realistični optimizam.
Razlikuje realistični optimizam od tvrdnje da pozitivno mišljenje samo po sebi ostvaruje ciljeve.

Efekt Barnum — Sklonost prihvaćanju općenitih opisa kao točnih osobnih opisa, poznata i kao Forerov efekt. Zašto osjećaj da opis „pogađa” nije dokaz valjanosti.
Forerov pokus pokazuje zašto općeniti opis ličnosti djeluje kao da nas „pogađa”, iako bi vrijedio za gotovo svakoga.

Astrologija i psihološka tumačenja — Što astrologija tvrdi o osobnosti i što su o tome pokazala istraživanja. Zašto se astrološki opisi čine točnima i zašto je astrologija popularna.
Što astrologija tvrdi o osobnosti i što su istraživanja o tome pokazala.

Kako prepoznati pseudopsihologiju? — Po čemu se pseudopsihologija razlikuje od znanosti i koji su njezini upozoravajući znakovi. Pitanja za procjenu nove psihološke tvrdnje.
Nudi pitanja za procjenu psiholoških tvrdnji, izvora i metoda koje se predstavljaju kao znanstvene.