Pogled u stranu

Zadnja provjera: listopad 2026.

„Nije me mogao pogledati u oči – znao sam da laže.” Malo je uvjerenja o govoru tijela tako raširenih kao ovo. Uz njega postoji i „napredna” inačica: smjer u koji osoba gleda otkriva prisjeća li se ili izmišlja. Ova lekcija bavi se objema tvrdnjama.

Glavna poruka: izbjegavanje pogleda najrašireniji je stereotip o lažljivcima na svijetu, ali nije pouzdan znak laganja. Tvrdnja da smjer pogleda otkriva laž provjerena je izravno – i nije potvrđena.

Tvrdnja

Dvije povezane tvrdnje:

• **Izbjegavanje pogleda:** tko ne gleda u oči dok govori, laže ili nešto skriva.
• **Smjer pogleda:** pogled gore i na jednu stranu znači da osoba izmišlja, a gore i na drugu da se prisjeća; prema tome se može prepoznati laž. Ta je tvrdnja povezana s neurolingvističkim programiranjem (NLP).

Što istraživanja pokazuju

Stereotip koji dijeli cijeli svijet

U dvama istraživanjima provedenima u 75 zemalja i na 43 jezika sudionici su odgovarali na otvoreno pitanje „Kako se može prepoznati da netko laže?” i ispunjavali upitnik o laganju. Uvjerenje da lažljivci izbjegavaju pogled pokazalo se kao dominantan, gotovo univerzalan stereotip (The Global Deception Research Team, 2006).

Ali lažljivci ne izbjegavaju pogled pouzdano

Meta-analiza znakova laganja nije pronašla da lažljivci pouzdano izbjegavaju pogled više od iskrenih osoba (DePaulo i sur., 2003). Zanimljivo je da u stvarnim procjenama ljudi kontakt očima tek slabo utječe na njihovu odluku tko laže, iako sami kažu da na njega jako paze (Hartwig i Bond, 2011).

Zašto ljudi skreću pogled

Istraživanje s djecom koja su odgovarala na pitanja licem u lice ili preko videoveze pokazalo je da su djeca češće skretala pogled licem u lice, ali da je težina pitanja imala vrlo snažan utjecaj u oba uvjeta. Autori zaključuju da je glavna funkcija skretanja pogleda pri odgovaranju upravljanje misaonim opterećenjem (Doherty-Sneddon i Phelps, 2005). Skretanje pogleda dio je i obične izmjene riječi: slušatelj koji počinje govoriti često skrene pogled (Ho, Foulsham i Kingstone, 2015).

Uz to, ugodna količina kontakta očima razlikuje se među kulturama. Isti izravan pogled u jednoj kulturi djeluje prijateljski, a u drugoj ljutito i neugodno (Akechi i sur., 2013).

Smjer pogleda i NLP

Tvrdnja o smjeru pogleda provjerena je izravno u trima istraživanjima (Wiseman i sur., 2012):

• u prvom su kodirani pokreti očiju ljudi koji su lagali ili govorili istinu – nisu odgovarali NLP obrascu;
• u drugom je jedna skupina naučila NLP obrazac, a druga ne; obje su zatim procjenjivale laži – razlike u točnosti nije bilo;
• u trećem su kodirani pokreti očiju ljudi na medijski praćenim konferencijama za tisak, od kojih su neki lagali – ni tu nije bilo razlika.

**Dobro potvrđeno:** ni izbjegavanje pogleda ni smjer pogleda nisu pouzdani znakovi laganja.

Zašto je mit privlačan

• **Moralna slika.** „Gledati nekoga u oči” često se povezuje s iskrenošću i hrabrošću, pa je obrnuto lako povezati s krivnjom.
• **Društvena funkcija.** Autori svjetskog istraživanja predlažu da takvi stereotipi imaju funkciju društvene kontrole: oni izražavaju što zajednica očekuje od svojih članova (The Global Deception Research Team, 2006).
• **Privid preciznosti.** Pravilo o smjeru pogleda zvuči tehnički i mjerljivo.
• **Pamćenje pogodaka.** Kad je netko tko je izbjegavao pogled doista lagao, to zapamtimo.

Što ne možemo zaključiti

• Ne možemo iz izbjegavanja pogleda zaključiti laž.
• Ne možemo iz smjera pogleda zaključiti izmišlja li osoba ili se prisjeća.
• Ne možemo ni iz dugog, mirnog kontakta očima zaključiti iskrenost – pogled se može namjerno kontrolirati.

Opažanje → interpretacija → hipoteza → provjera

Pri pitanju „Gdje ste bili u utorak navečer?” svjedokinja pogleda u stranu i zastane.

• **Opažanje:** pogled gore lijevo, pauza od dvije sekunde, zatim odgovor.
• **Popularna interpretacija:** „Smišlja odgovor – laže.”
• **Hipoteze:** prisjeća se, jer je pitanje o danu od prije tjedan dana; nervozna je jer je u policiji; pitanje je teško; laže.
• **Provjera:** provjerljivi detalji u odgovoru, usporedba s drugim izvorima, dodatna pitanja o redoslijedu događaja.

Pitanje o konkretnom danu od prije tjedan dana teško je gotovo za svakoga. Pogled u stranu upravo je ono što bismo očekivali od osobe koja se trudi prisjetiti.

Opreznija formulacija

Umjesto „izbjegavao je pogled, dakle laže” korisnije je reći: „Pri pitanju o utorku skrenuo je pogled. To se često događa kad je pitanje teško; iskrenost iskaza treba provjeriti drugim podacima.”

Što možemo zaključiti – a što ne možemo

Što možemo zaključiti

• **Dobro potvrđeno:** uvjerenje da lažljivci izbjegavaju pogled gotovo je univerzalan stereotip.
• **Dobro potvrđeno:** izbjegavanje pogleda nije pouzdan znak laganja; smjer pogleda također nije.
• **Dobro potvrđeno:** skretanje pogleda često prati misaoni napor.

Što ne možemo zaključiti

• Ne možemo iz pogleda zaključiti laž ni iskrenost.
• Ne možemo tvrdnje NLP-a o pokretima očiju smatrati provjerenima.

Zapamti

• **Izbjegavanje pogleda je svjetski stereotip, a ne znak laži.**
• **Smjer pogleda ne otkriva izmišlja li osoba.**
• **Teško pitanje izaziva skretanje pogleda.**

Istraži dalje

• [Mitovi i činjenice](/govor-tijela/mitovi-i-cinjenice) – pregled mitova.
• [Pogled](/lekcija/pogled) – funkcije pogleda u razgovoru.
• [Govor tijela i laganje](/lekcija/govor-tijela-i-laganje) – širi pregled znakova laganja.
• [Govor tijela](/profiliranje/govor-tijela) – isti mit u kontekstu procjene ljudi, u cjelini Profiliranje.

Izvori i literatura

• Akechi, H., Senju, A., Uibo, H., Kikuchi, Y., Hasegawa, T. i Hietanen, J. K. (2013). Attention to eye contact in the West and East: Autonomic responses and evaluative ratings. *PLoS ONE*, 8(3), e59312. [doi.org/10.1371/journal.pone.0059312](https://doi.org/10.1371/journal.pone.0059312)
• DePaulo, B. M., Lindsay, J. J., Malone, B. E., Muhlenbruck, L., Charlton, K. i Cooper, H. (2003). Cues to deception. *Psychological Bulletin*, 129(1), 74–118. [doi.org/10.1037/0033-2909.129.1.74](https://doi.org/10.1037/0033-2909.129.1.74)
• Doherty-Sneddon, G. i Phelps, F. G. (2005). Gaze aversion: A response to cognitive or social difficulty? *Memory & Cognition*, 33(4), 727–733. [doi.org/10.3758/bf03195338](https://doi.org/10.3758/bf03195338)
• Hartwig, M. i Bond, C. F. (2011). Why do lie-catchers fail? A lens model meta-analysis of human lie judgments. *Psychological Bulletin*, 137(4), 643–659. [doi.org/10.1037/a0023589](https://doi.org/10.1037/a0023589)
• Ho, S., Foulsham, T. i Kingstone, A. (2015). Speaking and listening with the eyes: Gaze signaling during dyadic interactions. *PLoS ONE*, 10(8), e0136905. [doi.org/10.1371/journal.pone.0136905](https://doi.org/10.1371/journal.pone.0136905)
• The Global Deception Research Team (2006). A world of lies. *Journal of Cross-Cultural Psychology*, 37(1), 60–74. [doi.org/10.1177/0022022105282295](https://doi.org/10.1177/0022022105282295)
• Wiseman, R., Watt, C., ten Brinke, L., Porter, S., Couper, S.-L. i Rankin, C. (2012). The eyes don't have it: Lie detection and neuro-linguistic programming. *PLoS ONE*, 7(7), e40259. [doi.org/10.1371/journal.pone.0040259](https://doi.org/10.1371/journal.pone.0040259)