Freud, Jung i dubinska psihologija

Freud i Jung izvan udžbeničkih sažetaka: poznati slučajevi i njihova provjera, teorija zavođenja, spisi o kulturi i religiji, suradnja i raskid, Jungov eksperimentalni rad, Crvena knjiga, sjena, sinkronicitet te utjecaj dubinske psihologije na umjetnost.

Freudovi poznati slučajevi — Ana O., Dora, mali Hans, Čovjek štakor i Čovjek vuk: što Freud o njima piše, što pokazuju kasniji povijesni izvori i zašto su slučajevi važni za kritiku psihoanalize.

Teorija zavođenja i njezino napuštanje — Teorija zavođenja iz 1896., Freudov zaokret prema fantaziji 1897., Massonova optužba i povijesna istraživanja koja pokazuju da su scene većinom bile Freudove rekonstrukcije.

Freud o kulturi i religiji — Totem i tabu, Psihologija masa, Budućnost jedne iluzije, Nelagoda u kulturi i Mojsije i monoteizam: Freudove ideje o moralu, religiji i civilizaciji te kako ih danas ocjenjujemo.

Freud i Jung: suradnja i razlaz — Od prve prepiske 1906. do raskida 1913.: kako se razvija odnos Freuda i Junga, koje teorijske razlike stoje iza razlaza i kakve su posljedice za dubinsku psihologiju.

Jungov test asocijacija riječi — Jungov eksperimentalni rad u Burghölzliju: test asocijacija riječi, pokazatelji kompleksa, mjerenje vodljivosti kože i nasljeđe u emocionalnom Stroopovu zadatku i implicitnim mjerenjima.

Crvena knjiga i Jungov susret s nesvjesnim — Jungova kriza nakon raskida s Freudom, aktivna imaginacija i nastanak Crvene knjige, objavljene tek 2009., te različita tumačenja tog razdoblja.

Sjena i rad sa sjenom — Jungov pojam sjene u pojedincu i skupinama, srodna empirijska istraživanja projekcije i potiskivanja misli te razlika između ozbiljnog rada sa sjenom i popularnih verzija.

Sinkronicitet — Jungov pojam smislene, neuzročne podudarnosti, primjer sa skarabejem, statistička i kognitivna objašnjenja slučajnosti i psihološka vrijednost doživljaja smislene slučajnosti.

Jung, religija i alkemija — Kako Jung proučava religijsko iskustvo kao psihološku činjenicu, zašto alkemiju čita kao jezik psihičke preobrazbe i što o tome kažu povjesničari znanosti.

Psihoanaliza u umjetnosti i kulturi — Freud o pisanju i jezivom, studija o Leonardu i rizik psihobiografije, nadrealizam, tok svijesti, Jungovi arhetipovi u pripovijedanju, film i oglašavanje.