Kako nas mozak vara

Zašto brze procjene ponekad vode u pogrešku?

Kognitivne pristranosti — Sustavna odstupanja u prosuđivanju i zašto ih je teško uočiti kod sebe.
Uvodi sustavne pogreške u opažanju, pamćenju i prosuđivanju te objašnjava zašto ih je teško primijetiti kod sebe.

Heuristike — Mentalni prečaci koji ubrzavaju prosudbe: kada pomažu, a kada vode u pogrešku.
Objašnjava mentalne prečace: kada ubrzavaju procjenu, a kada mogu proizvesti pogrešan zaključak.

Intuitivno mišljenje — Brze prosudbe bez svjesnog razmišljanja: kada je intuicija pouzdana, a kada nije.
Pokazuje kada brza intuicija može biti pouzdana i kada je korisno usporiti i provjeriti prosudbu.

Modeli dvostrukih procesa mišljenja — Ideja o brzom, intuitivnom i sporom, promišljenom mišljenju te kritike pojednostavljene podjele na dva sustava.
Predstavlja modele brzog intuitivnog i sporijeg promišljenog mišljenja te njihove znanstvene kritike.

Efekt potvrđivanja — Sklonost traženju i tumačenju informacija tako da potvrđuju ono što već mislimo.
Objašnjava kako tražimo i tumačimo informacije tako da podupiru ono što već mislimo.

Sidrenje — Kako prva informacija, i kad je nevažna, utječe na kasnije procjene.
Pokazuje kako prva informacija može utjecati na kasniju procjenu čak i kada nije važna.

Dostupnost u pamćenju — Zašto događaje kojih se lako sjetimo smatramo češćima nego što jesu.
Objašnjava zašto događaje kojih se lako sjetimo možemo procijeniti češćima nego što jesu.

Odlučivanje pod neizvjesnošću — Kako odlučujemo kad ishodi nisu sigurni i zašto rizike često pogrešno procjenjujemo.
Povezuje heuristike i procjenu rizika s odlukama čiji ishodi nisu sigurni.

Kako pogrešno procjenjujemo sebe i druge?

Temeljna atribucijska pogreška — Temeljna atribucijska pogreška kognitivna je pristranost pri kojoj smo skloni precjenjivati utjecaj osobina i namjera pojedinca, a podcjenjivati situacijske okolnosti kada objašnjavamo ponašanje drugih ljudi.
Objašnjava zašto tuđe ponašanje lako pripisujemo karakteru, a zanemarujemo okolnosti u kojima se osoba nalazila.

Efekt lažnog konsenzusa — Efekt lažnog konsenzusa kognitivna je pristranost zbog koje precjenjujemo koliko drugi ljudi dijele naša mišljenja, stavove, vrijednosti i ponašanja, pa vlastitu perspektivu doživljavamo kao uobičajeniju nego što ona doista jest.
Pokazuje zašto precjenjujemo koliko drugi ljudi dijele naša mišljenja, stavove i navike.

Samopouzdanje i stvarna kompetencija — Koliko se samoprocjena sposobnosti slaže sa stvarnom izvedbom i što je, a što nije pokazao Dunning-Krugerov efekt. Kako točnije procijeniti vlastitu kompetenciju.
Provjerava što je Dunning-Krugerov efekt stvarno pokazao o odnosu samopouzdanja i stvarne izvedbe.

Kognitivna disonanca — Nelagoda zbog sukoba između uvjerenja i ponašanja te načini na koje je ljudi smanjuju.
Objašnjava nelagodu zbog sukoba uvjerenja i ponašanja te kako je ljudi smanjuju, često mijenjajući stav.

Zašto se sjećamo drukčije nego što se dogodilo?

Lažna sjećanja — Kako se mogu stvoriti sjećanja na događaje koji se nisu dogodili ili su se dogodili drukčije.
Objašnjava kako se mogu stvoriti sjećanja na događaje koji se nisu dogodili ili su se dogodili drukčije.

Rekonstruktivna priroda pamćenja — Zašto se sjećanja pri svakom prisjećanju ponovno sastavljaju, a ne reproduciraju poput snimke.
Pokazuje zašto se sjećanje pri prisjećanju ponovno sastavlja, umjesto da se reproducira poput snimke.

Istraživanja svjedočenja očevidaca — Zašto iskazi očevidaca mogu biti uvjerljivi a netočni i kako istraživanja pamćenja mijenjaju praksu policije i sudova.
Objašnjava zašto iskaz očevidca može biti uvjerljiv, a netočan, te kako pamćenje oblikuju naknadne informacije.

Kako očekivanja mijenjaju doživljaj?

Placebo i nocebo učinak — Placebo i nocebo učinak opisuju kako očekivanja, prethodna iskustva i kontekst liječenja mogu utjecati na doživljaj simptoma, nuspojava i ishoda liječenja. Placebo učinak može pridonijeti ublažavanju simptoma, dok nocebo učinak može pojačati tegobe ili izazvati neželjene simptome, čak i kada za njih nije odgovorna izravna štetna posljedica liječenja.
Objašnjava kako očekivanja i kontekst mogu ublažiti simptome ili pojačati tegobe i nuspojave.

Očekivanja i percepcija — Kako ono što očekujemo utječe na ono što vidimo, čujemo i osjećamo.
Pokazuje kako ono što očekujemo može utjecati na ono što vidimo, čujemo i osjećamo.

Što pažnja i percepcija propuštaju?

Iluzije percepcije — Što nam vidne i druge iluzije govore o tome kako mozak sastavlja opažaj.
Kroz vidne i druge iluzije pokazuje kako mozak organizira i tumači osjetilne informacije.

Ograničenja pažnje — Zašto ne primjećujemo i ono što je pred nama: sljepoća zbog nepažnje i sljepoća za promjene.
Objašnjava sljepoću zbog nepažnje i sljepoću za promjene kao posljedice ograničene pažnje.

Selektivna pažnja — Kako biramo na što ćemo obratiti pažnju i što se događa s informacijama koje zanemarimo.
Opisuje kako pažnja bira informacije za obradu i što se događa s onime što zanemarimo.