Filozofija uma

Odnos uma i tijela, svijest, namjernost i pitanje kako znamo za druge umove, uključujući umjetnu inteligenciju. Obuhvaća i slobodnu volju, osobni identitet, sebstvo, emocije i nesvjesno.

Što je um? — Osnovni pojmovi filozofije uma: mentalna stanja, namjernost, svjesnost i privatnost. Kako se um shvaćao kao supstancija, funkcija i utjelovljeno djelovanje.

Problem uma i tijela — Upoznaj glavna filozofska pitanja o umu, svijesti i odnosu mentalnog iskustva prema mozgu i tijelu te usporedi najvažnije pristupe bez svođenja otvorenih pitanja na jednostavne odgovore.

Dualizam — Što tvrdi dualizam supstancija i dualizam svojstava, od Descartesa do argumenta znanja. Glavni prigovori: problem interakcije i ovisnost uma o mozgu.

Fizikalizam — Pogled da je um fizički ili u potpunosti određen fizičkim: teorija identiteta, funkcionalizam, eliminativizam i nereduktivni fizikalizam. Zašto je svijest njegov najveći izazov.

Idealizam — Pogled da je stvarnost u temelju mentalna ili ovisna o umu, od Berkeleyja i Kanta do suvremenih rasprava. Zašto privlači i koji su glavni prigovori.

Panpsihizam — Pogled da je jednostavan oblik iskustva prisutan na temeljnoj razini stvarnosti. Zašto ga neki filozofi zastupaju i što je kombinacijski problem.

Mentalna uzročnost — Kako misli, želje i osjeti mogu uzrokovati tjelesne događaje. Problem interakcije za dualizam, argument isključivanja za fizikalizam i mogući odgovori.

Namjernost i mentalna stanja — Što znači da su misli i želje „o nečemu” i zašto je to filozofski zagonetno. Uzročne, teleosemantičke i interpretativne teorije namjernosti.

Kvalije i subjektivno iskustvo — Što je „kako je to” iskustva i što su kvalije, od Nagelova šišmiša do Marije u crno-bijeloj sobi. Kako na te argumente odgovaraju fizikalisti.

Granice znanstvenog objašnjenja svijesti — Teški problem svijesti i jaz objašnjenja: zašto je obrada informacija praćena doživljajem. Što neuroznanost može objasniti i koji su glavni stavovi o tom pitanju.

Problem drugih umova — Kako znamo da drugi imaju misli i osjećaje: argument iz analogije, najbolje objašnjenje i izravno opažanje. Zašto je pitanje važno kod životinja, bolesnika i umjetnih sustava.

Um i umjetna inteligencija — Može li stroj misliti i imati svijest: Turingov test, Searleova kineska soba i suvremena procjena umjetnih sustava. Zašto izjave jezičnih modela nisu dokaz doživljaja.

Slobodna volja — Upoznaj glavne rasprave o slobodnoj volji, determinizmu, kompatibilizmu i moralnoj odgovornosti te razliku između filozofskih argumenata i nalaza o odlučivanju.

Determinizam — Što tvrdi uzročni determinizam i po čemu se razlikuje od predvidljivosti i fatalizma. Što o determinizmu govori fizika i zašto slučajnost ne rješava pitanje slobode.

Osobni identitet — Istraži osobni identitet kroz vrijeme, odnos tijela, pamćenja i svijesti, narativne pristupe te pitanja koja otvaraju promjena, gubitak pamćenja i digitalni život.

Priroda sebstva — Što je „ja”: supstancija, snop opažaja, minimalno i narativno sebstvo ili model koji gradi mozak. Kako o sebstvu govori budistička misao.

Filozofija emocija — Jesu li emocije tjelesni osjećaji, prosudbe ili opažaji vrijednosti. Kakav je odnos emocija, racionalnosti i morala.

Filozofija nesvjesnog — Kako mentalno može biti nesvjesno: od Leibnizovih sitnih opažaja i Freudova dinamičkog nesvjesnog do kognitivnog nesvjesnog. Koliko pouzdano poznajemo vlastite razloge.