Duhovne i kontemplativne tradicije

Kako budizam, hinduističke tradicije, taoizam, kršćanska mistika i sufizam govore o umu te što znanost zna o meditaciji i mističnim iskustvima. Obuhvaća i suosjećanje, smisao te odnos duhovnosti i mentalnog zdravlja.

Povijest i razvoj duhovnih tradicija — Kratak pregled razvoja duhovnih tradicija, od ranih obreda i aksijalnog doba do svjetskih religija i moderne duhovnosti. Zašto je povijesni kontekst važan za psihologiju.

Kontemplativne tradicije — Što povezuje kontemplativne tradicije različitih religija i po čemu se razlikuju. Zašto ih danas proučava i kontemplativna znanost.

Budistička psihologija — Budistički pogled na um: četiri plemenite istine, nestalnost, ne-sebstvo i pet skupina. Kako se budistički pojmovi odnose prema suvremenoj psihologiji.

Hinduistički pogledi na um — Ātman, brahman i razlika između sebstva i uma u upanišadama, advaiti vedanti, sāṃkhyi i yogi. Kako pristupati tim tradicijama iz psihološke perspektive.

Taoizam — Kineska tradicija daoa, wu weija i yina i yanga. Što taoistički tekstovi govore o umu, djelovanju bez prisile i prihvaćanju promjene.

Kršćanska mistika — Tradicija unutarnjeg iskustva Boga, od pustinjskih otaca do Eckharta, Terezije Avilske i Ivana od Križa. Molitva, kontemplacija i tamna noć duše.

Sufizam — Mistična tradicija islama: pročišćenje nafsa, srce kao središte spoznaje, dhikr i samā'. Važne osobe i odnos sufizma prema psihologiji.

Meditacija u različitim tradicijama — Upoznaj različite oblike meditacije, njihove povijesne kontekste, moguće koristi i ograničenja te razliku između tradicionalnih ciljeva i suvremenih programa pažnje.

Meditacija i znanstvena istraživanja — Što pokazuju pregledi istraživanja o učincima meditacije i koji su njihovi metodološki problemi. Neželjeni učinci i kako čitati vijesti o meditaciji.

Mistična iskustva — Obilježja mističnih i duhovnih iskustava, kako se mjere i koliko su česta. Kako ih tumačiti i što o njima može, a što ne može reći znanost.

Ego u duhovnim tradicijama — Što duhovne tradicije misle pod „egom” i po čemu se to razlikuje od psihoanalitičkog ega. Što o tome govore istraživanja i koje su zamke govora o nadilaženju ega.

Suosjećanje i etika — Suosjećanje u budizmu, kršćanstvu, islamu i drugim tradicijama te njegova veza s etikom svakodnevnog života. Što psihologija zna o vježbanju suosjećanja i njegovim granicama.

Patnja i njezino značenje — Razmotri kako filozofske tradicije tumače patnju, što razlikuje objašnjenje od opravdavanja boli te kako promišljati ranjivost, suosjećanje, nepravdu i ljudsku otpornost.

Smisao života — Pregled filozofskih pristupa smislu života: objektivni i subjektivni smisao, sreća, vrijednosti, odnosi, patnja i pitanje može li život imati smisao bez unaprijed zadanog cilja.

Duhovnost, religioznost i psihologija — Razlika između religioznosti i duhovnosti i kako ih proučava psihologija religije. Intrinzična i ekstrinzična religioznost te pozitivno i negativno religijsko suočavanje.

Duhovnost i mentalno zdravlje — Što istraživanja pokazuju o povezanosti religioznosti, duhovnosti i mentalnog zdravlja. Kada vjera pomaže, a kada može otežavati, i kako je razlikovati od simptoma.

Duhovna kriza — Gubitak vjere, intenzivna duhovna iskustva i duhovne borbe kao izvor patnje. Kako ih prepoznaje psihijatrija i kako ih razlikovati od psihičkih poremećaja.

Duhovno zaobilaženje psiholoških problema — Kako se duhovne ideje i prakse mogu koristiti za izbjegavanje bolnih emocija i problema. Po čemu se zaobilaženje razlikuje od zdrave duhovnosti.