Znanstvena nesigurnost i odgovorno komuniciranje rezultata

Zadnja provjera: listopad 2026.

Svaki znanstveni rezultat ima nesigurnost: procjene imaju raspone, uzorci su ograničeni, a nalazi se mogu promijeniti s novim podacima. Istraživači, novinari i stručnjaci suočavaju se s izazovom kako tu nesigurnost prenijeti javnosti – a da ne pretjeraju u sigurnosti ni u sumnji. Ova lekcija objašnjava vrste znanstvene nesigurnosti, kako je odgovorno komunicirati i što istraživanja kažu o njezinu utjecaju na povjerenje.

Vrste nesigurnosti

• **Nesigurnost procjene** – koliko je točan broj: procijenjeni učinak ima interval pouzdanosti (više u lekciji [Veličina učinka i statistička značajnost](/lekcija/velicina-ucinka-i-statisticka-znacajnost)).
• **Nesigurnost dokaza** – koliko su istraživanja kvalitetna i dosljedna (više u lekciji [Kvaliteta dokaza i sigurnost zaključaka](/lekcija/kvaliteta-dokaza-i-sigurnost-zakljucaka)).
• **Nesigurnost generalizacije** – vrijedi li rezultat i za druge ljude i situacije (više u lekciji [Generalizacija rezultata](/lekcija/generalizacija-rezultata)).
• **Temeljna nesigurnost** – za neka pitanja ne postoje dovoljni podaci ili su sustavi previše složeni.

Kako se nesigurnost može komunicirati

Pregled načina komuniciranja nesigurnosti razlikuje izražavanje nesigurnosti brojevima (rasponi, vjerojatnosti), riječima („vjerojatno”, „moguće”) i vizualno (grafovi s rasponima). Ljudi riječi poput „vjerojatno” tumače vrlo različito, pa su brojevi uz objašnjenje često jasniji (van der Bles i sur., 2019).

Utječe li nesigurnost na povjerenje?

Često se strahuje da će priznavanje nesigurnosti smanjiti povjerenje javnosti. U pokusima u kojima su sudionici čitali vijesti s brojčanim procjenama, navođenje raspona umjesto jednog broja tek je malo smanjilo povjerenje u sam broj, a gotovo nije utjecalo na povjerenje u izvor (van der Bles i sur., 2020). Navođenje nesigurnosti riječima imalo je jače negativne učinke od brojčanog raspona.

Načela odgovornog komuniciranja

• **Ne pretjerivati** – izbjegavati „dokazano” i uzročne tvrdnje koje nacrt ne opravdava (više u lekciji [Kako čitati medijske vijesti o psihologiji?](/lekcija/kako-citati-medijske-vijesti-o-psihologiji)).
• **Navesti veličinu učinka i raspon**, a ne samo „značajno”.
• **Reći što je dobro poznato, a što nije** – razlikovati čvrste nalaze od preliminarnih.
• **Objasniti što bi moglo promijeniti zaključak.**
• **Razlikovati dokaze od preporuka** – preporuke uključuju i vrijednosti (više u lekciji [Zašto stručnjaci ponekad dolaze do različitih zaključaka?](/lekcija/zasto-strucnjaci-ponekad-dolaze-do-razlicitih-zakljucaka)).
• **Prilagoditi poruku publici**, bez gubitka točnosti (Fischhoff i Davis, 2014).

Česte zablude

• **„Priznavanje nesigurnosti uništava povjerenje.”** Brojčani rasponi malo utječu na povjerenje u izvor.
• **„Nesigurnost znači da ništa ne znamo.”** Nesigurnost ima stupnjeve.
• **„Znanstvenici trebaju govoriti samo kad su sigurni.”** Odluke se često donose uz nesigurnost; važno je jasno je opisati.

Primjer

Istraživačica u intervjuu kaže: „Naši rezultati pokazuju da kratka vježba disanja prosječno smanjuje tjeskobu prije ispita za otprilike 10 %, ali je raspon od 2 do 18 %. Istraživanje je provedeno sa studentima, pa ne znamo vrijedi li i za učenike. Potrebne su replikacije.” Novinar u naslovu piše: „Vježba disanja može pomoći studentima s tjeskobom pred ispite.” Oba su opisa točna i odgovorna.

Sažetak

Znanstvena nesigurnost uključuje nesigurnost procjene, dokaza, generalizacije i temeljnu nesigurnost. Brojčani rasponi često su jasniji od riječi, a istraživanja pokazuju da navođenje raspona malo smanjuje povjerenje u broj i gotovo nimalo u izvor. Odgovorno komuniciranje izbjegava pretjerivanje, navodi veličinu i raspon učinka, razlikuje čvrste i preliminarne nalaze te dokaze i preporuke.

Povezane lekcije

• [Kako čitati medijske vijesti o psihologiji?](/lekcija/kako-citati-medijske-vijesti-o-psihologiji)
• [Kvaliteta dokaza i sigurnost zaključaka](/lekcija/kvaliteta-dokaza-i-sigurnost-zakljucaka)
• [Zašto stručnjaci ponekad dolaze do različitih zaključaka?](/lekcija/zasto-strucnjaci-ponekad-dolaze-do-razlicitih-zakljucaka)
• [Veličina učinka i statistička značajnost](/lekcija/velicina-ucinka-i-statisticka-znacajnost)
• [Kako se mijenja znanstveni konsenzus?](/lekcija/kako-se-mijenja-znanstveni-konsenzus)

Izvori i literatura

• Fischhoff, B. i Davis, A. L. (2014). Communicating scientific uncertainty. *Proceedings of the National Academy of Sciences*, 111(Suppl. 4), 13664–13671. [doi.org/10.1073/pnas.1317504111](https://doi.org/10.1073/pnas.1317504111)
• van der Bles, A. M., van der Linden, S., Freeman, A. L. J., Mitchell, J., Galvao, A. B., Zaval, L. i Spiegelhalter, D. J. (2019). Communicating uncertainty about facts, numbers and science. *Royal Society Open Science*, 6(5), 181870. [doi.org/10.1098/rsos.181870](https://doi.org/10.1098/rsos.181870)
• van der Bles, A. M., van der Linden, S., Freeman, A. L. J. i Spiegelhalter, D. J. (2020). The effects of communicating uncertainty on public trust in facts and numbers. *Proceedings of the National Academy of Sciences*, 117(14), 7672–7683. [doi.org/10.1073/pnas.1913678117](https://doi.org/10.1073/pnas.1913678117)