WEIRD uzorci i ograničenja njihove reprezentativnosti

Zadnja provjera: listopad 2026.

Kratica WEIRD na engleskom znači „čudan”, a u psihologiji opisuje sudionike iz zapadnih (*Western*), obrazovanih (*Educated*), industrijaliziranih (*Industrialized*), bogatih (*Rich*) i demokratskih (*Democratic*) društava. Velik dio psihološkog znanja temelji se upravo na takvim sudionicima, iako oni čine manjinu svjetskog stanovništva. Ova lekcija objašnjava zašto je to važno i što se poduzima da se problem ublaži.

Koliko su uzorci uski

Analiza radova objavljenih u vodećim psihološkim časopisima početkom 21. stoljeća pokazala je da je oko 96 % sudionika bilo iz zemalja u kojima živi oko 12 % svjetskog stanovništva, a velik dio iz Sjedinjenih Američkih Država (Arnett, 2008). Mnogi su bili studenti psihologije.

Zašto je to problem

Pregled istraživanja iz različitih područja pokazao je da se sudionici iz WEIRD društava po nizu obilježja razlikuju od drugih populacija – u nekim aspektima percepcije, prostornog rasuđivanja, moralnog prosuđivanja, poimanja sebe i suradnje – i da su u nekim od njih na krajnjem kraju svjetske raspodjele (Henrich i sur., 2010). Zato rezultati dobiveni s tim uzorcima ne moraju vrijediti za „ljude općenito”.

Primjerice, razlike su opisane u tome koliko ljudi sebe opisuju kao neovisne pojedince, a koliko kroz odnose s drugima (više u lekcijama [Kulturne razlike u samopoimanju](/lekcija/kulturne-razlike-u-samopoimanju) i [Individualizam i kolektivizam](/lekcija/individualizam-i-kolektivizam)).

Što to ne znači

• Ne znači da su svi psihološki nalazi pogrešni – mnogi osnovni procesi pokazuju se slično u različitim kulturama.
• Ne znači da su WEIRD sudionici „pogrešni” ljudi – oni su jednostavno jedan dio ljudske raznolikosti.
• Ne znači da su sve kulture izvan WEIRD skupine međusobno slične; i među njima postoje velike razlike.

Kako se problem ublažava

• **Međunarodne suradnje** u kojima se isti postupak provodi u desecima zemalja.
• **Raznolikiji uzorci** unutar zemalja, a ne samo studenti.
• **Izvještavanje o uzorku** – jasno navođenje tko su bili sudionici i za koga rezultat vrijedi.
• **Kulturna prilagodba mjera** – provjera mjere li prevedeni upitnici isto u drugoj kulturi (više u lekciji [Pristranost mjerenja](/lekcija/pristranost-mjerenja)).

Česte zablude

• **„Psihologija proučava univerzalnu ljudsku prirodu.”** Često proučava jedan uzak dio čovječanstva.
• **„Ako je istraživanje veliko, kultura nije važna.”** Velik uzorak iz jedne kulture i dalje je kulturno uzak.
• **„Hrvatska nije WEIRD.”** Hrvatska je zapadna, industrijalizirana i demokratska zemlja, pa je u mnogim aspektima bliža WEIRD uzorcima, ali razlike postoje i unutar te skupine.

Primjer

Klasičan nalaz o tome da ljudi ponašanje drugih češće pripisuju osobinama nego okolnostima dobiven je uglavnom s američkim studentima. Istraživanja u nekim istočnoazijskim kulturama pokazala su da sudionici češće uzimaju u obzir okolnosti, pa je „pogreška” izraženija u nekim kulturama nego u drugima (više u lekciji [Temeljna atribucijska pogreška](/lekcija/temeljna-atribucijska-pogreska)).

Sažetak

WEIRD uzorci – sudionici iz zapadnih, obrazovanih, industrijaliziranih, bogatih i demokratskih društava – čine velik dio psiholoških istraživanja, iako predstavljaju manjinu čovječanstva i po nekim obilježjima odstupaju od drugih populacija. Problem se ublažava međunarodnim suradnjama, raznolikijim uzorcima, jasnim izvještavanjem i kulturnom prilagodbom mjera.

Povezane lekcije

• [Generalizacija rezultata](/lekcija/generalizacija-rezultata)
• [Uzorak i reprezentativnost](/lekcija/uzorak-i-reprezentativnost)
• [Univerzalni i kulturno specifični psihološki procesi](/lekcija/univerzalni-i-kulturno-specificni-psiholoski-procesi)
• [Individualizam i kolektivizam](/lekcija/individualizam-i-kolektivizam)
• [Kulturne razlike u samopoimanju](/lekcija/kulturne-razlike-u-samopoimanju)
• [Temeljna atribucijska pogreška](/lekcija/temeljna-atribucijska-pogreska)
• [Kultura i percepcija: analitičko i holističko mišljenje](/lekcija/kultura-i-percepcija)

Izvori i literatura

• Arnett, J. J. (2008). The neglected 95%: Why American psychology needs to become less American. *American Psychologist*, 63(7), 602–614. [doi.org/10.1037/0003-066X.63.7.602](https://doi.org/10.1037/0003-066X.63.7.602)
• Henrich, J., Heine, S. J. i Norenzayan, A. (2010). The weirdest people in the world? *Behavioral and Brain Sciences*, 33(2–3), 61–83. [doi.org/10.1017/S0140525X0999152X](https://doi.org/10.1017/S0140525X0999152X)