Viktor Frankl
Zadnja provjera: listopad 2026.
Viktor Emil Frankl (1905.–1997.) ime je uz koje se veže **logoterapija**, pristup prema kojem je traženje smisla temeljna ljudska motivacija. Knjiga *Čovjekovo traganje za smislom*, napisana nakon preživljavanja nacističkih koncentracijskih logora, jedna je od najčitanijih knjiga o psihologiji. Ova lekcija opisuje Franklov put i ideje, a pristup podrobnije obrađuje lekcija [Logoterapija](/lekcija/logoterapija).
Život i rad
Frankl studira medicinu u Beču i specijalizira neurologiju i psihijatriju. Na početku karijere organizira savjetovališta za mlade i program prevencije samoubojstava među učenicima u vrijeme podjele školskih svjedodžbi. Godine 1942. obitelj Frankl deportirana je u Theresienstadt, a Frankl kasnije prolazi kroz Auschwitz i logore kod Dachaua; roditelji, brat i bračni partner ne preživljavaju. Nakon rata Frankl vodi neurološki odjel bečke Poliklinike, predaje na Sveučilištu u Beču i objavljuje knjigu koja na engleskom izlazi kao *Man's Search for Meaning* (Frankl, 1959).
Ključne ideje
- **Volja za smislom.** Temeljna ljudska motivacija nije užitak (kao kod Freuda) ni moć (kao kod Adlera), nego traženje smisla.
- **Izvori smisla.** Smisao se može pronaći u stvaranju i djelovanju, u doživljavanju i ljubavi te u stavu prema neizbježnoj patnji.
- **Sloboda stava.** Čak i u krajnjim okolnostima ostaje sloboda izbora stava prema onome što se događa.
- **Egzistencijalni vakuum.** Osjećaj praznine i besmisla, koji se može izražavati dosadom, apatijom ili ovisnostima.
- **Tehnike.** Paradoksna intencija – namjerno priželjkivanje onoga čega se osoba boji – i derefleksija – odvraćanje pažnje od pretjeranog samopromatranja.
Utjecaj i kritike
Logoterapija utječe na egzistencijalnu terapiju, palijativnu skrb i psihologiju smisla (više u lekciji [Egzistencijalna terapija](/lekcija/egzistencijalna-terapija)). Paradoksna intencija preteča je nekih bihevioralnih tehnika. Istraživanja povezuju osjećaj smisla s dobrobiti, iako su mnoga korelacijska (više u lekciji [Smisao života](/lekcija/smisao-zivota)).
Kritike upozoravaju da je empirijska provjera logoterapije kao cjelovitog pristupa ograničena i da su Franklovi opisi logorskog života osobno svjedočanstvo, a ne sustavno istraživanje. Neki povjesničari upozoravaju i na netočnosti u kasnijim prepričavanjima Franklova boravka u logorima.
Sažetak
Viktor Frankl razvija logoterapiju, prema kojoj je traženje smisla temeljna ljudska motivacija, oblikovanu i iskustvom preživljavanja nacističkih logora. Ideje utječu na egzistencijalnu terapiju i psihologiju smisla, ali je empirijska provjera pristupa ograničena.
Povezane lekcije
- [Logoterapija](/lekcija/logoterapija)
- [Egzistencijalna terapija](/lekcija/egzistencijalna-terapija)
- [Smisao života](/lekcija/smisao-zivota)
- [Patnja i njezino značenje](/lekcija/patnja-i-njezino-znacenje)
- [Rollo May](/lekcija/rollo-may)
- [Psihologija umiranja i palijativne skrbi](/lekcija/psihologija-umiranja-i-palijativne-skrbi)
Izvori i literatura
- Frankl, V. E. (1959). *Man's Search for Meaning: An Introduction to Logotherapy*. Beacon Press. Izvorno njemačko izdanje objavljeno je 1946. pod naslovom *...trotzdem Ja zum Leben sagen*.