Upitnici vrijednosti

Zadnja provjera: listopad 2026.

Vrijednosti su poželjni ciljevi koji ljudima služe kao vodilje u životu – primjerice sigurnost, sloboda, postignuće ili briga za druge. Za razliku od osobina ličnosti, koje opisuju kako se osoba obično ponaša, vrijednosti opisuju što joj je važno. Ova lekcija objašnjava kako se vrijednosti mjere, na kojoj se teoriji temelje najpoznatiji upitnici i kako tumačiti rezultate.

Što su osobne vrijednosti i kako utječu na odluke i dobrobit, objašnjava lekcija [Osobne vrijednosti](/lekcija/osobne-vrijednosti).

Schwartzova teorija osnovnih vrijednosti

Najviše istraživana teorija vrijednosti jest teorija Shaloma Schwartza. Prema njoj, ljudi u različitim kulturama prepoznaju deset osnovnih vrijednosti: moć, postignuće, hedonizam, poticaj, samousmjerenost, univerzalizam, dobrohotnost, tradiciju, konformizam i sigurnost (Schwartz, 1992). Vrijednosti su raspoređene u krug: one koje su susjedne su srodne, a one nasuprot jedna drugoj su u napetosti – primjerice samousmjerenost i konformizam ili moć i univerzalizam (Schwartz, 2012). Kasnije je teorija razrađena na 19 užih vrijednosti (Schwartz i sur., 2012).

Kako se vrijednosti mjere

• **Rangiranje ili ocjenjivanje vrijednosti** – osoba procjenjuje koliko joj je svaka vrijednost važna kao životno načelo.
• **Portretni upitnik vrijednosti** – osoba čita kratke opise zamišljenih ljudi i procjenjuje koliko joj je svaki od njih sličan. Taj je način razvijen kako bi bio prikladan i za ljude s manje iskustva u apstraktnom mišljenju (Schwartz i sur., 2001), a koristi se i u velikim međunarodnim istraživanjima.

Važnost je relativna

Mnogi ljudi gotovo sve vrijednosti ocjenjuju kao važne. Zato se rezultati često tumače **relativno**: koje su vrijednosti osobi važnije od drugih, a ne koliko visoko ih je ocijenila. Profil vrijednosti pokazuje prioritete, a ne „dobre” ili „loše” vrijednosti.

Za što se koriste

Upitnici vrijednosti koriste se u istraživanjima odnosa vrijednosti i ponašanja, kulturnih razlika, izbora zanimanja i dobrobiti. Za pojedinca mogu potaknuti razmišljanje o tome što mu je važno i kako to usklađuje sa svakodnevnim izborima, ali rezultat nije dijagnoza ni procjena moralnosti.

Ograničenja

• **Vrijednosti i ponašanje.** Vrijednosti su povezane s ponašanjem, ali ponašanje ovisi i o situaciji, navikama i prilikama.
• **Društvena poželjnost.** Neke vrijednosti, poput dobrohotnosti, ljudi lako precjenjuju.
• **Kulturne razlike u tumačenju.** Iste riječi mogu imati različito značenje u različitim kulturama.

Česte zablude

• **„Imam dobre vrijednosti, a drugi loše.”** Teorija opisuje vrijednosti kao različite prioritete, a ne kao moralnu hijerarhiju.
• **„Vrijednosti se ne mijenjaju.”** Relativno su stabilne, ali se mijenjaju kroz život i okolnosti.
• **„Upitnik pokazuje kako ću postupiti.”** Pokazuje što vam je važno, a ne točno što ćete učiniti.

Primjer

Dora (izmišljeni primjer) razmišlja o ponudi za bolje plaćen posao s mnogo putovanja. Njezin profil vrijednosti pokazuje da su joj najvažnije dobrohotnost i sigurnost, a postignuće i moć manje. To ne odlučuje umjesto nje, ali joj pomaže shvatiti zašto ponuda, unatoč višoj plaći, izaziva nelagodu: posao bi je udaljio od obitelji i unio nesigurnost.

Sažetak

Vrijednosti su poželjni ciljevi koji usmjeravaju život. Schwartzova teorija opisuje deset osnovnih vrijednosti raspoređenih u krug, a mjere se ocjenjivanjem vrijednosti ili portretnim upitnikom. Rezultati se tumače relativno, kao prioriteti, i nisu procjena moralnosti ni pouzdano predviđanje ponašanja.

Povezane lekcije

• [Osobne vrijednosti](/lekcija/osobne-vrijednosti)
• [Testovi osobnosti](/lekcija/testovi-osobnosti)
• [Upitnici dobrobiti](/lekcija/upitnici-dobrobiti)
• [Samopotvrđivanje](/lekcija/samopotvrdjivanje)
• [Kulturne razlike u samopoimanju](/lekcija/kulturne-razlike-u-samopoimanju)
• [Ograničenja psiholoških samoprocjena](/lekcija/ogranicenja-psiholoskih-samoprocjena)

Izvori i literatura

• Schwartz, S. H. (1992). Universals in the content and structure of values: Theoretical advances and empirical tests in 20 countries. *Advances in Experimental Social Psychology, 25*, 1–65. https://doi.org/10.1016/S0065-2601(08)60281-6
• Schwartz, S. H. (2012). An overview of the Schwartz theory of basic values. *Online Readings in Psychology and Culture, 2*(1). https://doi.org/10.9707/2307-0919.1116
• Schwartz, S. H., et al. (2012). Refining the theory of basic individual values. *Journal of Personality and Social Psychology, 103*(4), 663–688. https://doi.org/10.1037/a0029393
• Schwartz, S. H., Melech, G., Lehmann, A., Burgess, S., Harris, M. i Owens, V. (2001). Extending the cross-cultural validity of the theory of basic human values with a different method of measurement. *Journal of Cross-Cultural Psychology*, 32(5), 519–542. [doi.org/10.1177/0022022101032005001](https://doi.org/10.1177/0022022101032005001)