Upitnici stresa

Zadnja provjera: listopad 2026.

Stres se može mjeriti na više načina: brojanjem stresnih događaja, procjenom koliko se osoba osjeća preopterećeno ili mjerenjem simptoma napetosti. Svaki pristup temelji se na drukčijem shvaćanju stresa i odgovara na drukčije pitanje. Ova lekcija predstavlja najpoznatije upitnike stresa i objašnjava što koji od njih mjeri.

Što je stres i kako djeluje na tijelo i psihu, objašnjavaju lekcije [Što je stres?](/lekcija/sto-je-stres) i [Procjena stresnih situacija](/lekcija/procjena-stresnih-situacija).

Tri pristupa mjerenju stresa

• **Stres kao događaji** – broje se životni događaji koji traže prilagodbu, poput preseljenja, razvoda ili gubitka posla.
• **Stres kao procjena** – mjeri se koliko osoba doživljava svoj život kao nepredvidiv, nekontroliran i preopterećujući. Taj pristup proizlazi iz teorije prema kojoj stres ovisi o procjeni zahtjeva i vlastitih mogućnosti (Lazarus i Folkman, 1984).
• **Stres kao reakcija** – mjere se simptomi napetosti, razdražljivosti i teškoće opuštanja.

Najpoznatiji upitnici

• **Ljestvica životnih promjena** popis je životnih događaja kojima su dodijeljene „jedinice promjene” prema procjeni koliko prilagodbe traže; najviše bodova ima smrt bračnog druga (Holmes i Rahe, 1967). Pokazala je da se nakupljanje promjena povezuje sa zdravstvenim teškoćama, ali je kritizirana jer isti događaj nije jednako stresan za sve i jer zanemaruje svakodnevne brige.
• **Ljestvica percipiranog stresa** mjeri koliko je osoba u posljednjih mjesec dana doživljavala život kao nepredvidiv, nekontroliran i preopterećujući (Cohen i sur., 1983). Ne pita o određenim događajima, pa se može koristiti kod ljudi u različitim životnim okolnostima. Jedna je od najčešće korištenih mjera stresa.
• **Ljestvice depresivnosti, anksioznosti i stresa** mjere tri povezana, ali različita negativna emocionalna stanja; ljestvica stresa obuhvaća napetost, razdražljivost i teškoće opuštanja (Lovibond i Lovibond, 1995).

Što rezultat znači

Rezultat upitnika percipiranog stresa pokazuje kako osoba doživljava svoje okolnosti u odnosu na normativnu skupinu. Ne pokazuje koliko su okolnosti „objektivno” teške, niti postavlja dijagnozu. Povišen rezultat poziv je na razgovor o izvorima stresa i načinima suočavanja.

Ograničenja

• **Isti događaj, različit doživljaj.** Liste događaja ne uzimaju u obzir značenje događaja za osobu.
• **Preklapanje sa simptomima.** Neki upitnici stresa djelomično mjere i depresivnost ili tjeskobu.
• **Vremenski okvir.** Upitnik o posljednjih mjesec dana ne govori o dugotrajnom ili kroničnom stresu.
• **Fiziološke mjere ne zamjenjuju upitnike.** Hormoni stresa i otkucaji srca mjere tjelesnu reakciju, koja se ne podudara uvijek s doživljajem (više u lekciji [Samoprocjena i objektivna mjerenja](/lekcija/samoprocjena-i-objektivna-mjerenja)).

Česte zablude

• **„Što više događaja, to više stresa.”** Važan je doživljaj i dostupna podrška.
• **„Upitnik stresa dijagnosticira izgaranje ili anksioznost.”** Upitnici stresa nisu dijagnostički instrumenti.
• **„Stres je uvijek štetan.”** Kratkotrajan stres može biti i poticajan (više u lekciji [Akutni i kronični stres](/lekcija/akutni-i-kronicni-stres)).

Primjer

Iva i Marko (izmišljeni primjer) oboje su se u istoj godini preselili i promijenili posao, pa na listi životnih događaja imaju jednak broj bodova. Na ljestvici percipiranog stresa Iva ima nizak rezultat – promjene je željela i ima podršku – a Marko visok, jer se preselio zbog financijskih teškoća. Liste događaja i mjere percipiranog stresa tako daju različitu sliku istih okolnosti.

Sažetak

Stres se mjeri kao događaji, kao procjena ili kao reakcija. Najpoznatiji instrumenti su ljestvica životnih promjena, ljestvica percipiranog stresa i ljestvice depresivnosti, anksioznosti i stresa. Upitnici stresa korisni su za praćenje i razgovor, ali ne mjere objektivnu težinu okolnosti i ne služe za dijagnozu.

Povezane lekcije

• [Što je stres?](/lekcija/sto-je-stres)
• [Procjena stresnih situacija](/lekcija/procjena-stresnih-situacija)
• [Akutni i kronični stres](/lekcija/akutni-i-kronicni-stres)
• [Strategije suočavanja sa stresom](/lekcija/strategije-suocavanja-sa-stresom)
• [Upitnici dobrobiti](/lekcija/upitnici-dobrobiti)
• [Samoprocjena i objektivna mjerenja](/lekcija/samoprocjena-i-objektivna-mjerenja)

Izvori i literatura

• Cohen, S., Kamarck, T. i Mermelstein, R. (1983). A global measure of perceived stress. *Journal of Health and Social Behavior*, 24(4), 385–396. [doi.org/10.2307/2136404](https://doi.org/10.2307/2136404)
• Holmes, T. H., & Rahe, R. H. (1967). The Social Readjustment Rating Scale. *Journal of Psychosomatic Research, 11*(2), 213–218. https://doi.org/10.1016/0022-3999(67)90010-4
• Lazarus, R. S., & Folkman, S. (1984). *Stress, Appraisal, and Coping*. Springer Publishing Company.
• Lovibond, P. F. i Lovibond, S. H. (1995). The structure of negative emotional states: Comparison of the Depression Anxiety Stress Scales (DASS) with the Beck Depression and Anxiety Inventories. *Behaviour Research and Therapy*, 33(3), 335–343. [doi.org/10.1016/0005-7967(94)00075-U](https://doi.org/10.1016/0005-7967%2894%2900075-U)