Upitnici emocionalne regulacije

Zadnja provjera: listopad 2026.

Upitnici emocionalne regulacije mjere kako ljudi utječu na vlastite emocije: koje strategije češće koriste, koliko teško im to pada i kako se nose s neugodnim doživljajima. Koriste se u istraživanjima i u kliničkoj procjeni, primjerice kod depresije, anksioznosti i poremećaja ličnosti. Ova lekcija predstavlja najčešće korištene upitnike i što mogu, a što ne mogu reći.

Što je regulacija emocija i koje strategije postoje, objašnjavaju lekcije [Što je emocionalna regulacija?](/lekcija/sto-je-emocionalna-regulacija) i [Regulacija emocija](/lekcija/regulacija-emocija).

Što ti upitnici mjere

Upitnici se razlikuju po tome što točno mjere:

• **učestalost strategija** – koliko često osoba koristi pojedine načine regulacije, primjerice ponovnu procjenu ili potiskivanje;
• **teškoće u regulaciji** – koliko osobi teško pada prihvatiti emocije, kontrolirati impulse ili se usmjeriti na cilj kad je uznemirena;
• **kognitivne strategije** – kako osoba razmišlja nakon neugodnih događaja: krivi li sebe, ruminira, katastrofizira ili traži pozitivno značenje.

Najpoznatiji upitnici

• **Upitnik regulacije emocija** (engl. *Emotion Regulation Questionnaire*) kratak je upitnik s dvije ljestvice: ponovna procjena i potiskivanje izražavanja emocija. Istraživanja s tim upitnikom pokazala su da je češća uporaba ponovne procjene povezana s boljom dobrobiti i odnosima, a češće potiskivanje s lošijima (Gross i John, 2003).
• **Ljestvica teškoća u regulaciji emocija** (engl. *Difficulties in Emotion Regulation Scale*) mjeri šest područja teškoća, među njima neprihvaćanje emocija, teškoće kontrole impulsa i ograničen pristup strategijama (Gratz i Roemer, 2004). Često se koristi u kliničkim istraživanjima.
• **Upitnik kognitivne regulacije emocija** (engl. *Cognitive Emotion Regulation Questionnaire*) mjeri devet kognitivnih strategija nakon negativnih događaja, od samookrivljavanja i ruminacije do pozitivne ponovne procjene (Garnefski i sur., 2001).

Pitanja tih upitnika ovdje se ne prenose; upitnici su zaštićeni autorskim pravom, a njihovu primjenu i tumačenje u stručne svrhe uređuju propisi o psihodijagnostičkim sredstvima (više u lekciji [Prava i ograničenja korištenja testova](/lekcija/prava-i-ogranicenja-koristenja-testova)).

Što rezultat znači

Rezultat pokazuje kako osoba opisuje svoje uobičajene načine regulacije u usporedbi s normativnom skupinom. Ne pokazuje koliko je regulacija djelotvorna u određenoj situaciji, jer se ista strategija može pokazati korisnom u jednoj, a štetnom u drugoj okolnosti (Gross, 2015). Ne služi ni samostalno za dijagnozu.

Ograničenja

• **Samoprocjena.** Ljudi ne primjećuju uvijek kako reguliraju emocije, a odgovori ovise o trenutačnom raspoloženju (više u lekciji [Ograničenja psiholoških samoprocjena](/lekcija/ogranicenja-psiholoskih-samoprocjena)).
• **Opće, a ne situacijske procjene.** Upitnik pita „obično”, a regulacija se razlikuje od situacije do situacije.
• **Kulturne razlike.** Potiskivanje izražavanja emocija ima drukčije posljedice u kulturama u kojima je ono uobičajena norma.

Česte zablude

• **„Visok rezultat potiskivanja znači poremećaj.”** Upitnik opisuje sklonost, a ne dijagnozu.
• **„Ponovna procjena uvijek je najbolja.”** Korisnost strategije ovisi o situaciji.
• **„Upitnik mjeri emocionalnu inteligenciju.”** To je drugi konstrukt.

Primjer

U istraživanju studenti ispunjavaju upitnik regulacije emocija na početku semestra. Studenti s češćom uporabom ponovne procjene na kraju semestra u prosjeku izvještavaju o manje stresa. To ne znači da je svaki student s visokim rezultatom ponovne procjene zaštićen od stresa; riječ je o prosječnoj povezanosti.

Sažetak

Upitnici emocionalne regulacije mjere učestalost strategija, teškoće u regulaciji ili kognitivne načine suočavanja. Najpoznatiji su upitnik regulacije emocija, ljestvica teškoća u regulaciji emocija i upitnik kognitivne regulacije emocija. Rezultati opisuju uobičajene sklonosti, a ne djelotvornost u pojedinoj situaciji ni dijagnozu.

Povezane lekcije

• [Što je emocionalna regulacija?](/lekcija/sto-je-emocionalna-regulacija)
• [Regulacija emocija](/lekcija/regulacija-emocija)
• [Potiskivanje emocija](/lekcija/potiskivanje-emocija)
• [Emocionalna disregulacija](/lekcija/emocionalna-disregulacija)
• [Samoprocjena i objektivna mjerenja](/lekcija/samoprocjena-i-objektivna-mjerenja)
• [Dnevnik emocija](/lekcija/dnevnik-emocija)

Izvori i literatura

• Garnefski, N., Kraaij, V. i Spinhoven, P. (2001). Negative life events, cognitive emotion regulation and emotional problems. *Personality and Individual Differences*, 30(8), 1311–1327. [doi.org/10.1016/S0191-8869(00)00113-6](https://doi.org/10.1016/S0191-8869%2800%2900113-6)
• Gratz, K. L., & Roemer, L. (2004). Multidimensional assessment of emotion regulation and dysregulation: Development, factor structure, and initial validation of the Difficulties in Emotion Regulation Scale. *Journal of Psychopathology and Behavioral Assessment, 26*, 41–54. https://doi.org/10.1023/B:JOBA.0000007455.08539.94
• Gross, J. J. (2015). Emotion regulation: Current status and future prospects. *Psychological Inquiry, 26*(1), 1–26. https://doi.org/10.1080/1047840X.2014.940781
• Gross, J. J., & John, O. P. (2003). Individual differences in two emotion regulation processes: Implications for affect, relationships, and well-being. *Journal of Personality and Social Psychology, 85*(2), 348–362. https://doi.org/10.1037/0022-3514.85.2.348