Upitnici dobrobiti

Zadnja provjera: listopad 2026.

Kako izmjeriti koliko je netko sretan? Psihologija dobrobiti razvila je niz kratkih upitnika koji to pokušavaju – od procjene zadovoljstva životom do mjera smisla i osobnog rasta. Koriste se u istraživanjima, javnom zdravstvu i praćenju ishoda terapije. Ova lekcija objašnjava dva glavna shvaćanja dobrobiti i upitnike koji ih mjere.

Istraživanja dobrobiti i pozitivne psihologije opisuju lekcije [Pozitivna psihologija](/lekcija/pozitivna-psihologija) i [Zahvalnost](/lekcija/zahvalnost).

Dva shvaćanja dobrobiti

• **Subjektivna (hedonistička) dobrobit** odnosi se na to kako se osoba osjeća i koliko je zadovoljna životom: zadovoljstvo životom, česte ugodne i rijetke neugodne emocije.
• **Psihološka (eudaimonijska) dobrobit** odnosi se na dobro funkcioniranje: smisao, osobni rast, samoprihvaćanje, kvalitetne odnose, autonomiju i ovladavanje okolinom (Ryff, 1989).

Dva su shvaćanja povezana, ali nisu ista: osoba može biti zadovoljna, a osjećati malo smisla, ili obrnuto.

Najpoznatiji upitnici

• **Ljestvica zadovoljstva životom** sastoji se od pet tvrdnji o općem zadovoljstvu životom i jedna je od najčešće korištenih mjera subjektivne dobrobiti (Diener i sur., 1985).
• **Ljestvice pozitivnog i negativnog afekta** mjere koliko je osoba doživljavala pojedine ugodne i neugodne emocije u određenom razdoblju, a pokazale su da su pozitivni i negativni afekt dvije relativno neovisne dimenzije (Watson i sur., 1988).
• **Ljestvice psihološke dobrobiti** mjere šest dimenzija dobrog funkcioniranja prema Ryffinu modelu (Ryff, 1989).
• **Indeks dobrobiti Svjetske zdravstvene organizacije** kratka je mjera od pet tvrdnji o raspoloženju i energiji u posljednja dva tjedna; sustavni pregled pokazao je da je korisna i za probir depresije, iako ne služi za dijagnozu (Topp i sur., 2015).

Što rezultati mogu pokazati

Upitnici dobrobiti korisni su za usporedbu skupina, praćenje promjena tijekom vremena i istraživanje čimbenika povezanih s dobrobiti. Za pojedinca mogu potaknuti razmišljanje, ali jedan rezultat ne pokazuje „koliko je netko sretan” u apsolutnom smislu.

Ograničenja

• **Raspoloženje u trenutku.** Odgovori o zadovoljstvu životom mogu ovisiti o tome kakav je bio dan.
• **Kulturne razlike.** U nekim kulturama manje je uobičajeno izražavati visoko zadovoljstvo, pa usporedbe među zemljama treba tumačiti oprezno (Heine i sur., 2002).
• **Društvena poželjnost.** Ljudi se mogu prikazivati sretnijima nego što jesu.
• **Visok rezultat nije cilj sam po sebi.** Pretjerana usmjerenost na sreću može imati negativne posljedice (više u lekciji [Pozitivno mišljenje i njegovi nedostaci](/lekcija/pozitivno-misljenje-i-njegovi-nedostaci)).

Česte zablude

• **„Sreća se ne može mjeriti.”** Može se mjeriti doživljaj, uz poznata ograničenja.
• **„Nizak rezultat znači depresiju.”** Upitnici dobrobiti nisu dijagnostički instrumenti.
• **„Zadovoljstvo i smisao su isto.”** Dva su različita aspekta dobrobiti.

Primjer

U istraživanju zaposlenici ispunjavaju upitnik zadovoljstva životom prije i godinu dana nakon uvođenja rada od kuće. Prosječno zadovoljstvo malo raste, ali kod roditelja male djece pada. Upitnik tako otkriva razlike među skupinama koje bi prosjek sakrio – ali ne objašnjava sam po sebi zašto do njih dolazi.

Sažetak

Upitnici dobrobiti mjere subjektivnu dobrobit – zadovoljstvo životom i emocije – ili psihološku dobrobit – smisao, rast i dobro funkcioniranje. Najpoznatiji su ljestvica zadovoljstva životom, ljestvice pozitivnog i negativnog afekta, Ryffine ljestvice i indeks dobrobiti SZO-a. Korisni su za skupine i praćenje promjena, uz oprez zbog raspoloženja, kulture i društvene poželjnosti.

Povezane lekcije

• [Pozitivna psihologija](/lekcija/pozitivna-psihologija)
• [Osobne vrijednosti](/lekcija/osobne-vrijednosti)
• [Upitnici stresa](/lekcija/upitnici-stresa)
• [Norme i usporedbe](/lekcija/norme-i-usporedbe)
• [Ograničenja psiholoških samoprocjena](/lekcija/ogranicenja-psiholoskih-samoprocjena)

Izvori i literatura

• Diener, E., Emmons, R. A., Larsen, R. J. i Griffin, S. (1985). The Satisfaction With Life Scale. *Journal of Personality Assessment*, 49(1), 71–75. [doi.org/10.1207/s15327752jpa4901_13](https://doi.org/10.1207/s15327752jpa4901_13)
• Heine, S. J., Lehman, D. R., Peng, K. i Greenholtz, J. (2002). What's wrong with cross-cultural comparisons of subjective Likert scales? The reference-group effect. *Journal of Personality and Social Psychology*, 82(6), 903–918. [doi.org/10.1037/0022-3514.82.6.903](https://doi.org/10.1037/0022-3514.82.6.903)
• Ryff, C. D. (1989). Happiness is everything, or is it? Explorations on the meaning of psychological well-being. *Journal of Personality and Social Psychology, 57*(6), 1069–1081. https://doi.org/10.1037/0022-3514.57.6.1069
• Topp, C. W., Østergaard, S. D., Søndergaard, S. i Bech, P. (2015). The WHO-5 Well-Being Index: A systematic review of the literature. *Psychotherapy and Psychosomatics*, 84(3), 167–176. [doi.org/10.1159/000376585](https://doi.org/10.1159/000376585)
• Watson, D., Clark, L. A. i Tellegen, A. (1988). Development and validation of brief measures of positive and negative affect: The PANAS scales. *Journal of Personality and Social Psychology*, 54(6), 1063–1070. [doi.org/10.1037/0022-3514.54.6.1063](https://doi.org/10.1037/0022-3514.54.6.1063)