Univerzalni i kulturno specifični psihološki procesi

Zadnja provjera: listopad 2026.

Jesu li zakonitosti koje otkriva psihologija univerzalne, ili vrijede samo za ljude iz kultura u kojima su istražene? Odgovor nije „da” ili „ne”. Neki procesi pojavljuju se u gotovo svim kulturama, drugi se razlikuju po obliku ili jačini, a treći postoje samo u nekim kulturama. Ova lekcija objašnjava razine univerzalnosti i kako se one istražuju.

Zašto je kulturna raznolikost uzoraka važna, objašnjava lekcija [WEIRD uzorci i ograničenja njihove reprezentativnosti](/lekcija/weird-uzorci-i-ogranicenja-njihove-reprezentativnosti).

Razine univerzalnosti

Pregled istraživanja predlaže da se psihološki procesi mogu svrstati u nekoliko razina (Norenzayan i Heine, 2005):

• **Neuniverzalni procesi** – postoje samo u nekim kulturama. Primjer su neki oblici mišljenja vezani uz pismenost ili određene kulturne prakse.
• **Postojeći univerzalni procesi** – proces postoji svugdje, ali se u nekim kulturama rijetko koristi.
• **Funkcionalni univerzalni procesi** – proces postoji svugdje i ima istu funkciju, ali se razlikuje po učestalosti ili obliku.
• **Pristupni univerzalni procesi** – proces postoji svugdje, ima istu funkciju i podjednako je dostupan, primjerice osnovni mehanizmi učenja.

Primjeri

• **Percepcija.** Neke vidne iluzije, poput iluzije s linijama različitih završetaka, javljaju se u različitoj mjeri među kulturama, vjerojatno zbog razlika u vizualnom okruženju (Henrich i sur., 2010).
• **Emocije.** Neki izrazi lica prepoznaju se u mnogim kulturama bolje od slučajnosti, ali pravila izražavanja i tumačenja razlikuju se (više u lekcijama [Jesu li emocije univerzalne?](/lekcija/jesu-li-emocije-univerzalne) i [Emocije i kultura](/lekcija/emocije-i-kultura)).
• **Poimanje sebe.** Kulture se razlikuju u tome koliko sebe opisuju kao neovisne pojedince ili kroz odnose (više u lekciji [Kulturne razlike u samopoimanju](/lekcija/kulturne-razlike-u-samopoimanju)).
• **Moral.** Brige o šteti i pravednosti pojavljuju se u mnogim kulturama, ali važnost lojalnosti, autoriteta i čistoće razlikuje se (više u lekciji [Moralno prosuđivanje](/lekcija/moralno-prosudivanje)).

Kako se istražuje

• **Međukulturne usporedbe** – isti postupak u više kultura, uz provjeru mjeri li prevedeni instrument isto (više u lekciji [Pristranost mjerenja](/lekcija/pristranost-mjerenja)).
• **Istraživanja unutar zemalja** – usporedba regija ili skupina s različitim tradicijama.
• **Istraživanja doseljenika i dvokulturnih osoba** – kako se procesi mijenjaju s promjenom kulturnog okruženja.
• **Etnografski i kvalitativni pristupi** – razumijevanje značenja iznutra (više u lekciji [Kvalitativne i kvantitativne metode](/lekcija/kvalitativne-i-kvantitativne-metode)).

Zašto je to važno

Ako se proces pretpostavi kao univerzalan, a nije, preporuke za obrazovanje, terapiju ili javne politike mogu biti neprikladne za ljude iz drugih kultura. S druge strane, pretjerano naglašavanje razlika može zanemariti zajedničku ljudsku osnovu.

Česte zablude

• **„Psihološki zakoni vrijede za sve ljude.”** Neki vrijede, drugi se razlikuju po kulturi.
• **„Kulturne razlike su samo u stavovima.”** Pojavljuju se i u percepciji, pamćenju i rasuđivanju.
• **„Kultura je isto što i nacija.”** Kulture postoje i unutar zemalja i preko njihovih granica.

Primjer

Postupak koji pomaže studentima u Sjedinjenim Državama da smanje tjeskobu pred ispit – javno izražavanje vlastitih osjećaja u skupini – primijeni se u drugoj zemlji, gdje je otvoreno pokazivanje emocija pred nepoznatima manje uobičajeno. Učinak je slabiji, a neki sudionici osjećaju nelagodu. Proces regulacije emocija je univerzalan, ali prikladan oblik pomoći ovisi o kulturi.

Sažetak

Psihološki procesi razlikuju se po razini univerzalnosti: od onih koji postoje samo u nekim kulturama do onih koji su svugdje jednaki. Percepcija, emocije, poimanje sebe i moral pokazuju i univerzalne i kulturno specifične elemente. Istraživanja s raznolikim uzorcima i metodama pomažu razlikovati jedno od drugog.

Povezane lekcije

• [WEIRD uzorci i ograničenja njihove reprezentativnosti](/lekcija/weird-uzorci-i-ogranicenja-njihove-reprezentativnosti)
• [Individualizam i kolektivizam](/lekcija/individualizam-i-kolektivizam)
• [Kulturne razlike u samopoimanju](/lekcija/kulturne-razlike-u-samopoimanju)
• [Univerzalne i kulturno specifične osobine](/lekcija/univerzalne-i-kulturno-specificne-osobine)
• [Emocije i kultura](/lekcija/emocije-i-kultura)
• [Odnos jezika, mišljenja i kulture](/lekcija/odnos-jezika-misljenja-i-kulture)
• [Kultura i percepcija: analitičko i holističko mišljenje](/lekcija/kultura-i-percepcija)
• [Kulturni izrazi psihičke patnje](/lekcija/kulturni-izrazi-psihicke-patnje)

Izvori i literatura

• Henrich, J., Heine, S. J. i Norenzayan, A. (2010). The weirdest people in the world? *Behavioral and Brain Sciences*, 33(2–3), 61–83. [doi.org/10.1017/S0140525X0999152X](https://doi.org/10.1017/S0140525X0999152X)
• Norenzayan, A. i Heine, S. J. (2005). Psychological universals: What are they and how can we know? *Psychological Bulletin*, 131(5), 763–784. [doi.org/10.1037/0033-2909.131.5.763](https://doi.org/10.1037/0033-2909.131.5.763)