Ulric Neisser

Zadnja provjera: listopad 2026.

Ulric Gustav Neisser (1928.–2012.) daje ime cijelom području: knjiga *Kognitivna psihologija* (1967.) prvi je sustavni pregled novog pristupa. Neisserov rad zatim donosi i jednu od prvih kritika tog pristupa, uz zalaganje za proučavanje pamćenja i opažanja u stvarnom životu. Ova lekcija opisuje oba dijela Neisserova rada.

Život i rad

Neisser potječe iz njemačkog Kiela i kao dijete seli u Sjedinjene Američke Države. Studira na Harvardu i Swarthmoreu, gdje upoznaje gestalt-psihologiju, a radi na sveučilištima Brandeis, Cornell i Emory. Knjiga *Kognitivna psihologija* (1967.) objedinjuje istraživanja percepcije, pažnje, pamćenja i mišljenja u jedinstven okvir (Neisser, 1967). Kasnije vodi radnu skupinu Američke psihološke udruge koja priprema pregled znanja o inteligenciji (Neisser i sur., 1996).

Ključne ideje

• **Kognicija kao aktivna izgradnja.** Opažanje i pamćenje nisu pasivno primanje podataka, nego aktivna konstrukcija.
• **Ekološka valjanost.** U knjizi *Spoznaja i stvarnost* (1976.) Neisser upozorava da laboratorijski zadaci često ne govore mnogo o tome kako ljudi opažaju i pamte u svakodnevnom životu, te predlaže **perceptivni ciklus**, u kojem očekivanja vode istraživanje okoline, a ono mijenja očekivanja.
• **Pamćenje u stvarnom životu.** Neisser analizira svjedočenje Johna Deana o razgovorima u Bijeloj kući i pokazuje da je opći smisao točan, ali da su pojedinosti često netočne.
• **Bljeskovita sjećanja.** U istraživanju sjećanja na eksploziju svemirske letjelice Challenger 1986. sudionici dan nakon nesreće zapisuju kako su saznali za nju. Nakon gotovo tri godine mnogi iskazi znatno se razlikuju od izvornih, iako su sudionici vrlo sigurni u njih (Neisser i Harsch, 1992).

Utjecaj i kritike

Neisserova knjiga iz 1967. postaje temeljni udžbenik kognitivne psihologije, a zalaganje za ekološku valjanost potiče istraživanja autobiografskog pamćenja i pamćenja u svakodnevnom životu (više u lekciji [Epizodičko pamćenje](/lekcija/epizodicko-pamcenje)). Nalazi o bljeskovitim sjećanjima pokazuju da sigurnost u sjećanje nije jamstvo točnosti (više u lekciji [Emocije i pamćenje](/lekcija/emocije-i-pamcenje)). Kritičari Neisserova zaokreta upozoravaju da istraživanja u stvarnom životu teško kontroliraju uvjete, pa se zaključci o mehanizmima ne mogu donositi bez laboratorijskih pokusa.

Sažetak

Ulric Neisser knjigom *Kognitivna psihologija* daje ime novom području, a zatim zagovara ekološku valjanost i proučavanje pamćenja u stvarnom životu. Istraživanja bljeskovitih sjećanja pokazuju da sigurnost u sjećanje ne jamči točnost.

Povezane lekcije

• [Epizodičko pamćenje](/lekcija/epizodicko-pamcenje)
• [Emocije i pamćenje](/lekcija/emocije-i-pamcenje)
• [Rekonstruktivna priroda pamćenja](/lekcija/rekonstruktivna-priroda-pamcenja)
• [Frederic Bartlett](/lekcija/frederic-bartlett)
• [Što je inteligencija?](/lekcija/sto-je-inteligencija)

Izvori i literatura

• Neisser, U. (1967). *Cognitive Psychology*. Appleton-Century-Crofts.
• Neisser, U., Boodoo, G., Bouchard, T. J., Jr., Boykin, A. W., Brody, N., Ceci, S. J., Halpern, D. F., Loehlin, J. C., Perloff, R., Sternberg, R. J. i Urbina, S. (1996). Intelligence: Knowns and unknowns. *American Psychologist*, 51(2), 77–101. [doi.org/10.1037/0003-066X.51.2.77](https://doi.org/10.1037/0003-066X.51.2.77)
• Neisser, U. i Harsch, N. (1992). Phantom flashbulbs: False recollections of hearing the news about Challenger. U E. Winograd i U. Neisser (ur.), *Affect and Accuracy in Recall: Studies of "Flashbulb" Memories* (str. 9–31). Cambridge University Press.