Svijest kod ljudi i drugih životinja

Zadnja provjera: listopad 2026.

Osjeća li pas bol? Je li hobotnica svjesna? Prepoznaje li se vrana u ogledalu? Pitanje svijesti kod drugih životinja nekoć se smatralo neznanstvenim, a danas je predmet intenzivnih istraživanja u biologiji, neuroznanosti i filozofiji. Ova lekcija objašnjava zašto je pitanje teško, kako se istražuje i što se danas o tome zna.

Što je svijest i kako je istražuje neuroznanost, objašnjavaju lekcije [Što je svijest?](/lekcija/sto-je-svijest) i [Problem drugih umova](/lekcija/problem-drugih-umova).

Zašto je pitanje teško

Ni kod drugih ljudi ne možemo izravno opaziti svijest – zaključujemo o njoj iz govora i ponašanja. Kod životinja nema govora, a ponašanje se ponekad može objasniti i bez pretpostavke svjesnog doživljaja. Zato se istraživači oslanjaju na više vrsta pokazatelja, a ne na jedan „test svijesti”.

Svijest nije jedno obilježje

Pregled istraživanja predlaže da svijest ne treba promatrati kao „ima ili nema”, nego kroz više dimenzija koje se kod različitih vrsta mogu razlikovati (Birch i sur., 2020):

• **bogatstvo opažanja** – koliko je detaljno ono što životinja doživljava;
• **vrednovanje** – doživljavaju li se stanja kao ugodna ili neugodna, primjerice bol;
• **jedinstvo** – je li doživljaj povezan u cjelinu;
• **vremenski doživljaj** – postoji li osjećaj prošlosti i budućnosti;
• **doživljaj sebe** – razlikuje li životinja sebe od okoline i drugih.

Pas može imati bogat osjetilni doživljaj mirisa, a ograničen doživljaj sebe; neke ptice pokazuju složeno planiranje budućnosti.

Kako se istražuje

• **Prepoznavanje u zrcalu.** U poznatom pokusu čimpanze kojima je stavljena oznaka na lice, vidljiva samo u ogledalu, dodirivale su oznaku, što upućuje na prepoznavanje sebe (Gallup, 1970). Test su kasnije prošle i neke druge vrste, ali neuspjeh ne znači nužno izostanak samosvijesti – mnoge se životinje više oslanjaju na miris ili zvuk.
• **Reakcije na bol.** Ponašanja koja nadilaze refleks – primjerice zaštita ozlijeđenog mjesta, izbjegavanje mjesta ozljede, spremnost na „trošak” da se dobije lijek protiv boli – smatraju se pokazateljima doživljaja boli.
• **Neuralna građa.** Istražuje se imaju li životinje moždane strukture i procese koji su kod ljudi povezani sa svjesnim doživljajem, ili njihove funkcionalne ekvivalente.
• **Metakognicija.** Neke životinje u pokusima odustaju od teških zadataka kad su „nesigurne”, što upućuje na praćenje vlastitog znanja.

Što se danas zna

Postoji široko slaganje da su mnogi sisavci i ptice sposobni za svjesne doživljaje poput boli i ugode. Za druge skupine – ribe, glavonošce, rakove i kukce – dokazi su sve brojniji, ali i sporniji. Pitanje je praktično važno za dobrobit životinja: u nekim je zemljama prepoznavanje osjetljivosti pojedinih vrsta, primjerice glavonožaca, utjecalo na zakone o zaštiti životinja.

Česte zablude

• **„Samo ljudi imaju svijest.”** Mnogi pokazatelji upućuju na svjesne doživljaje kod drugih vrsta.
• **„Ako životinja ne prođe test zrcala, nije svjesna.”** Test mjeri jedan aspekt i ovisi o osjetilima vrste.
• **„Svijest je ista kod svih životinja.”** Vjerojatnije se razlikuje po dimenzijama.

Primjer

Hobotnica u laboratoriju nakon ozljede kraka štiti ranjeno mjesto i izbjegava dio akvarija u kojem je ozlijeđena, a kad joj se ponudi prostor s lokalnim anestetikom, radije boravi ondje. Ta ponašanja ne dokazuju sa sigurnošću da hobotnica doživljava bol kao čovjek, ali su vrsta pokazatelja na kojima istraživači temelje zaključke (Crook, 2021).

Sažetak

Svijest kod drugih životinja ne može se izravno opaziti, pa se istražuje kroz više pokazatelja: prepoznavanje u zrcalu, reakcije na bol, neuralnu građu i metakogniciju. Svijest se korisno promatra kroz više dimenzija koje se razlikuju među vrstama. Široko je prihvaćeno da su mnogi sisavci i ptice sposobni za svjesne doživljaje, a za druge skupine dokazi rastu, ali su sporniji.

Povezane lekcije

• [Što je svijest?](/lekcija/sto-je-svijest)
• [Problem drugih umova](/lekcija/problem-drugih-umova)
• [Neuroznanstvena istraživanja svijesti](/lekcija/neuroznanstvena-istrazivanja-svijesti)
• [Granice znanstvenog objašnjenja svijesti](/lekcija/granice-znanstvenog-objasnjenja-svijesti)
• [Kvalije i subjektivno iskustvo](/lekcija/kvalije-i-subjektivno-iskustvo)

Izvori i literatura

• Birch, J., Schnell, A. K. i Clayton, N. S. (2020). Dimensions of animal consciousness. *Trends in Cognitive Sciences*, 24(10), 789–801. [doi.org/10.1016/j.tics.2020.07.007](https://doi.org/10.1016/j.tics.2020.07.007)
• Crook, R. J. (2021). Behavioral and neurophysiological evidence suggests affective pain experience in octopus. *iScience*, 24(3), 102229. [doi.org/10.1016/j.isci.2021.102229](https://doi.org/10.1016/j.isci.2021.102229)
• Gallup, G. G. (1970). Chimpanzees: Self-recognition. *Science*, 167(3914), 86–87. [doi.org/10.1126/science.167.3914.86](https://doi.org/10.1126/science.167.3914.86)