Steven Pinker

Zadnja provjera: listopad 2026.

Steven Arthur Pinker (r. 1954.) jedno je od najpoznatijih imena kognitivne znanosti i popularizacije psihologije. Pinker istražuje usvajanje jezika i zastupa evolucijski pogled na um, a knjige poput *Jezičnog instinkta* i *Boljih anđela naše prirode* izazivaju široke rasprave. Ova lekcija opisuje znanstveni rad i glavne teze popularnih knjiga.

Život i rad

Pinker odrasta u Montrealu, studira na Sveučilištu McGill i doktorira eksperimentalnu psihologiju na Harvardu. Radi na MIT-u, a od 2003. na Harvardu. Uz znanstvene radove objavljuje niz popularnih knjiga: *Jezični instinkt* (1994.), *Kako um radi* (1997.), *Prazna ploča* (2002.), *Bolji anđeli naše prirode* (2011.) i *Prosvjetiteljstvo sada* (2018.).

Ključne ideje

• **Jezik kao instinkt.** Nadovezujući se na Chomskyja, Pinker tvrdi da je sposobnost jezika biološka prilagodba nastala evolucijom, a ne samo kulturni izum (više u lekciji [Razvoj jezika](/lekcija/razvoj-jezika)).
• **Riječi i pravila.** Istraživanja pravilnih i nepravilnih glagola u engleskom pokazuju da djeca ponekad pretjerano primjenjuju pravilo – kažu *goed* umjesto *went* – što Pinker tumači kao dokaz da se pravilni oblici tvore pravilom, a nepravilni pamte kao zasebne riječi.
• **Neizravni govor.** S Martinom Nowakom i Jamesom Leejem objašnjava zašto ljudi govore neizravno, primjerice u mitu ili nabacivanju: neizravnost omogućuje uvjerljivo poricanje i čuva odnose (Pinker i sur., 2008; više u lekciji [Dvosmislenost u komunikaciji](/lekcija/dvosmislenost-u-komunikaciji)).
• **Protiv „prazne ploče”.** Pinker kritizira ideju da je ljudski um pri rođenju bez ikakvih predispozicija i da je ponašanje oblikovano isključivo kulturom (više u lekciji [Evolucijska psihologija](/lekcija/evolucijska-psihologija)).
• **Opadanje nasilja.** U *Boljim anđelima naše prirode* Pinker tvrdi da je udio nasilnih smrti tijekom povijesti u dugoročnom padu, zahvaljujući državama, trgovini, pismenosti i kulturnim promjenama.

Utjecaj i kritike

Pinkerov rad i knjige utječu na psiholingvistiku, evolucijsku psihologiju i javne rasprave o ljudskoj prirodi. Kritike su brojne: istraživači pristupa temeljenih na uporabi osporavaju tezu o jezičnom instinktu; dio lingvista i psihologa smatra da su evolucijska objašnjenja ponekad spekulativna; a teza o opadanju nasilja osporava se zbog pouzdanosti povijesnih podataka i statističkog tumačenja rijetkih velikih ratova. Kritičari upozoravaju i da popularne knjige ponekad iznose više sigurnosti nego što dokazi dopuštaju (više u lekciji [Ograničenja bioloških objašnjenja ponašanja](/lekcija/ogranicenja-bioloskih-objasnjenja-ponasanja)).

Sažetak

Steven Pinker istražuje usvajanje jezika i pravilne i nepravilne oblike riječi, zastupa evolucijski pogled na um i u popularnim knjigama tvrdi da je nasilje kroz povijest u opadanju. Rad je vrlo utjecajan, ali teze o jezičnom instinktu, evolucijskim objašnjenjima i opadanju nasilja predmet su ozbiljnih rasprava.

Povezane lekcije

• [Razvoj jezika](/lekcija/razvoj-jezika)
• [Evolucijska psihologija](/lekcija/evolucijska-psihologija)
• [Noam Chomsky](/lekcija/noam-chomsky)
• [Dvosmislenost u komunikaciji](/lekcija/dvosmislenost-u-komunikaciji)
• [Nasljeđe i okolina (biologija)](/lekcija/nasledje-i-okolina-bioloske-osnove)

Izvori i literatura

• Pinker, S. (1994). *The Language Instinct: How the Mind Creates Language*. William Morrow.
• Pinker, S., Nowak, M. A. i Lee, J. J. (2008). The logic of indirect speech. *Proceedings of the National Academy of Sciences*, 105(3), 833–838. [doi.org/10.1073/pnas.0707192105](https://doi.org/10.1073/pnas.0707192105)