Stanley Milgram

Zadnja provjera: listopad 2026.

Ime Stanleyja Milgrama (1933.–1984.) veže se uz jedne od najpoznatijih i najspornijih pokusa u psihologiji: **pokusa poslušnosti autoritetu**, u kojima su sudionici vjerovali da drugoj osobi zadaju sve jače električne šokove. Ova lekcija opisuje Milgramov rad, a pokuse i njihova tumačenja podrobnije obrađuje lekcija [Poslušnost autoritetu](/lekcija/poslusnost-autoritetu).

Život i rad

Milgram odrasta u New Yorku u obitelji židovskih useljenika, a doktorira socijalnu psihologiju na Harvardu, uz rad sa Solomonom Aschom. Pokuse poslušnosti provodi na Sveučilištu Yale od 1961., u vrijeme suđenja Adolfu Eichmannu, s pitanjem kako obični ljudi sudjeluju u zločinima kad im to naređuje autoritet. Kasnije radi na Harvardu i Gradskom sveučilištu u New Yorku, gdje istražuje i život u gradu. Umire od srčanog udara u 51. godini.

Pokusi poslušnosti

Sudionik ima ulogu „učitelja” i treba „učeniku” – suradniku istraživača – zadavati električne šokove za svaku pogrešku, uz povećanje napona do oznake od 450 volti. Šokovi nisu stvarni, ali sudionici to ne znaju. Kad oklijevaju, eksperimentator ih potiče unaprijed određenim rečenicama. U osnovnoj inačici 26 od 40 sudionika (65 %) ide do najvišeg napona (Milgram, 1963). U nizu inačica poslušnost znatno opada kad je učenik fizički blizu, kad eksperimentator daje upute telefonom ili kad drugi „učitelji” odbiju nastaviti (Milgram, 1965, 1974).

Druga istraživanja

Utjecaj i kritike

Milgramovi pokusi postaju simbol snage situacije i autoriteta, a izazivaju i opsežne rasprave o etici istraživanja: sudionici su doživljavali jak stres, a mogućnost odustajanja bila je otežana. Te rasprave pridonose strožim etičkim pravilima (više u lekciji [Etika u psihološkim istraživanjima](/lekcija/etika-u-psiholoskim-istrazivanjima)).

Arhivska istraživanja pokazuju da eksperimentatori nisu uvijek slijedili propisane rečenice i da dio sudionika nije vjerovao da su šokovi stvarni (Perry i sur., 2020). Neki autori tumače poslušnost ne kao slijepo pokoravanje, nego kao identifikaciju s ciljem znanstvenog istraživanja (Haslam i sur., 2014). Djelomična replikacija, uz prekid na 150 volti iz etičkih razloga, pokazuje stope nastavljanja slične izvornima (Burger, 2009).

Sažetak

Stanley Milgram pokusima poslušnosti pokazuje da velik dio sudionika na zahtjev autoriteta ide do najviših „šokova”, uz velike razlike među inačicama, te istražuje „mali svijet”. Pokusi su potaknuli rasprave o etici, a arhivska istraživanja i nova tumačenja dovode u pitanje jednostavnu priču o slijepoj poslušnosti.

Povezane lekcije

Izvori i literatura