Stabilizatori raspoloženja

Zadnja provjera: listopad 2026.

**Stabilizatori raspoloženja** lijekovi su koji se koriste ponajprije u liječenju [bipolarnog poremećaja](/lekcija/bipolarni-poremecaj): za smirivanje akutnih epizoda i za sprječavanje novih. Najpoznatiji je **litij**, a u ovu se skupinu ubrajaju i neki lijekovi razvijeni za liječenje epilepsije, poput valproata i lamotrigina. I neki antipsihotici koriste se u istu svrhu (vidi [Antipsihotici](/lekcija/antipsihotici)). Stranica ne sadrži doze ni upute za uzimanje ili prekid.

Zašto „stabilizatori”

Bipolarni poremećaj obilježavaju epizode manije ili hipomanije i epizode depresije, između kojih osoba može biti dobro. Najveći izazov liječenja često nije jedna epizoda, nego **sprječavanje novih**, jer svaka epizoda može narušiti odnose, posao i zdravlje. Naziv „stabilizator raspoloženja” nije strogo znanstveni pojam: koristi se za lijekove koji pomažu u akutnoj epizodi i smanjuju rizik povrata, a pritom ne izazivaju prelazak u suprotnu fazu.

Kako točno ti lijekovi djeluju, nije potpuno poznato. Litij, primjerice, utječe na brojne procese unutar živčanih stanica, ali još nije jasno koji je od njih ključan za njegov učinak. Litij je otkriven slučajno, 1949. godine (više u lekciji [Razvoj psihofarmakologije](/lekcija/razvoj-psihofarmakologije)).

Litij

• **Sprječavanje epizoda.** Meta-analiza randomiziranih istraživanja dugotrajnog liječenja pokazala je da je litij bio učinkovitiji od placeba u sprječavanju svih povrata bolesti i maničnih epizoda. Zaštitni učinak na depresivne epizode bio je manji i manje pouzdan (Geddes i sur., 2004).
• **Suicid.** Meta-analiza 48 randomiziranih istraživanja pokazala je da je litij kod osoba s poremećajima raspoloženja smanjio broj samoubojstava i smrti od svih uzroka u usporedbi s placebom (Cipriani i sur., 2013).
• **Praćenje.** Primjena litija zahtijeva kliničko i laboratorijsko praćenje (World Health Organization, 2026, *Bipolar disorder*).

Zašto litij treba pratiti

Razlika između djelotvorne i otrovne razine litija u krvi relativno je mala. Zato se razina litija redovito provjerava krvnim pretragama, osobito na početku liječenja. Razina može porasti kod dehidracije, primjerice pri visokoj temperaturi, povraćanju ili proljevu, te uz neke lijekove, poput nekih lijekova protiv bolova i za snižavanje krvnog tlaka.

Sustavni pregled nuspojava pokazao je da je dugotrajna primjena litija povezana sa smanjenom sposobnošću bubrega da koncentriraju mokraću, sa sniženom funkcijom štitnjače i s porastom tjelesne težine, dok je ozbiljno oštećenje bubrega rijetko (McKnight i sur., 2012). Zato se uz razinu litija prate i funkcija bubrega i štitnjače.

Valproat

Valproat se koristi u liječenju akutne manije (World Health Organization, 2026, *Bipolar disorder*). Važno je njegovo djelovanje u trudnoći: u velikom međunarodnom registru trudnoća kod žena s epilepsijom rizik velikih prirođenih malformacija rastao je s dozom kod svih ispitanih lijekova, a uz valproat je bio značajno veći nego uz niže doze lamotrigina pri svim ispitanim dozama (Tomson i sur., 2011). Zbog toga je kod žena koje mogu zatrudnjeti potrebna posebna procjena i planiranje sa stručnjakom.

Lamotrigin

Meta-analiza pojedinačnih podataka iz pet randomiziranih istraživanja pokazala je da lamotrigin ima povoljan učinak na depresivne simptome u depresivnoj fazi bipolarnog poremećaja. Ukupni učinak bio je skroman, a prednost pred placebom veća kod osoba s težom depresijom (Geddes i sur., 2009).

Kako izgleda dugotrajno liječenje

Kod bipolarnog poremećaja lijekovi se često uzimaju godinama, i u razdobljima kada se osoba osjeća dobro. To je jedan od najtežih dijelova liječenja: kada nema simptoma, lako je pomisliti da lijek više nije potreban, a nuspojave se osjećaju svaki dan. Prekid liječenja, osobito nagli, povezan je s rizikom nove epizode.

Uz lijekove, važni su i:

• **psihoedukacija**, odnosno učenje o bolesti i ranim znakovima nove epizode;
• **redovit ritam spavanja**, jer nedostatak sna može potaknuti maniju;
• **izbjegavanje alkohola i droga**, koji pogoršavaju tijek bolesti;
• **plan za ranu reakciju** na prve znakove pogoršanja, dogovoren s liječnikom i bliskim osobama.

Više o kombiniranju lijekova s drugim oblicima liječenja u lekciji [Psihoterapija i lijekovi](/lekcija/psihoterapija-i-lijekovi).

Česte zablude

| Zabluda | Što pokazuju istraživanja |

| --- | --- |

| „Stabilizatori uklanjaju sve emocije.” | Cilj je spriječiti krajnje epizode, a ne uobičajene promjene raspoloženja. Osjećaj emocionalne otupljenosti treba prijaviti liječniku. |

| „Litij je zastario lijek.” | Litij je i dalje jedan od najbolje istraženih lijekova za sprječavanje epizoda i lijek s najdosljednijim dokazima o smanjenju rizika samoubojstva kod poremećaja raspoloženja (Cipriani i sur., 2013). |

| „Ako dugo nema epizoda, lijek nije potreban.” | Razdoblje bez epizoda često je upravo rezultat liječenja. O eventualnom prekidu treba odlučiti zajedno s liječnikom. |

Primjer

Marko je izmišljena osoba. Nakon dvije manične epizode počeo je uzimati litij. Prvih mjeseci češće je odlazio na krvne pretrage, a zatim rjeđe. Kada je ljeti tijekom vrućina dobio proljev i osjetio drhtanje ruku, javio se liječniku, koji je provjerio razinu litija. Marko se s liječnikom dogovorio i o znakovima nove epizode, poput smanjene potrebe za snom, na koje treba obratiti pažnju. Primjer pokazuje da dugotrajno liječenje uključuje ne samo uzimanje lijeka nego i praćenje i suradnju.

**Dobro potvrđeno:** litij smanjuje rizik povrata, osobito maničnih epizoda, i rizik samoubojstva; valproat nosi povišen rizik prirođenih malformacija u trudnoći.

**Otvoreno pitanje:** koji je dugoročni pristup najbolji za sprječavanje depresivnih epizoda bipolarnog poremećaja, na koje postojeći lijekovi djeluju slabije.

Važno

Stabilizatori raspoloženja ne smiju se započinjati, mijenjati ni prekidati bez liječnika. Planiranje trudnoće, nove tjelesne bolesti i drugi lijekovi razlozi su za razgovor s liječnikom. Znakovi poput jakog drhtanja, povraćanja, proljeva, smetenosti ili nestabilnog hoda kod osobe koja uzima litij razlog su za hitan pregled.

Sažetak

Stabilizatori raspoloženja koriste se ponajprije u liječenju bipolarnog poremećaja – za smirivanje akutnih epizoda i sprječavanje novih. Litij smanjuje rizik povrata, osobito maničnih epizoda, i rizik samoubojstva, ali zahtijeva redovito praćenje razine u krvi te funkcije bubrega i štitnjače. Valproat se koristi kod akutne manije, ali nosi povišen rizik prirođenih malformacija u trudnoći. Lamotrigin ima povoljan učinak na depresivne simptome bipolarnog poremećaja. Liječenje je često dugotrajno i nastavlja se i kad se osoba osjeća dobro, a važni su i psihoedukacija, redovit san, izbjegavanje alkohola i plan za rane znakove pogoršanja.

Kamo dalje?

• [Bipolarni poremećaj](/lekcija/bipolarni-poremecaj)
• [Antipsihotici](/lekcija/antipsihotici)
• [Psihoterapija i lijekovi](/lekcija/psihoterapija-i-lijekovi)

Izvori i literatura

• Cipriani, A., Hawton, K., Stockton, S. i Geddes, J. R. (2013). Lithium in the prevention of suicide in mood disorders: Updated systematic review and meta-analysis. *BMJ*, 346, f3646. [doi.org/10.1136/bmj.f3646](https://doi.org/10.1136/bmj.f3646)
• Geddes, J. R., Burgess, S., Hawton, K., Jamison, K. i Goodwin, G. M. (2004). Long-term lithium therapy for bipolar disorder: Systematic review and meta-analysis of randomized controlled trials. *American Journal of Psychiatry*, 161(2), 217–222. [doi.org/10.1176/appi.ajp.161.2.217](https://doi.org/10.1176/appi.ajp.161.2.217)
• Geddes, J. R., Calabrese, J. R. i Goodwin, G. M. (2009). Lamotrigine for treatment of bipolar depression: Independent meta-analysis and meta-regression of individual patient data from five randomised trials. *British Journal of Psychiatry*, 194(1), 4–9. [doi.org/10.1192/bjp.bp.107.048504](https://doi.org/10.1192/bjp.bp.107.048504)
• McKnight, R. F., Adida, M., Budge, K., Stockton, S., Goodwin, G. M. i Geddes, J. R. (2012). Lithium toxicity profile: A systematic review and meta-analysis. *The Lancet*, 379(9817), 721–728. [doi.org/10.1016/S0140-6736(11)61516-X](https://doi.org/10.1016/S0140-6736%2811%2961516-X)
• Tomson, T., Battino, D., Bonizzoni, E., Craig, J., Lindhout, D., Sabers, A. i sur. (2011). Dose-dependent risk of malformations with antiepileptic drugs: An analysis of data from the EURAP epilepsy and pregnancy registry. *The Lancet Neurology*, 10(7), 609–617. [doi.org/10.1016/S1474-4422(11)70107-7](https://doi.org/10.1016/S1474-4422%2811%2970107-7)
• World Health Organization (2026). *Bipolar disorder* [informativni članak]. [who.int/news-room/fact-sheets/detail/bipolar-disorder](https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/bipolar-disorder)