Solomon Asch

Zadnja provjera: listopad 2026.

Ime Solomona Eliota Ascha (1907.–1996.) veže se uz pokuse **konformizma** u kojima sudionici procjenjuju duljinu linija uz skupinu koja jednoglasno daje pogrešan odgovor. Aschovi pokusi postali su jedan od najpoznatijih primjera društvenog utjecaja, ali se njihovi rezultati često prepričavaju jednostrano. Ova lekcija opisuje Aschov rad, a pojavu podrobnije obrađuje lekcija [Konformizam](/lekcija/konformizam).

Život i rad

Asch potječe iz Varšave i kao dijete seli s obitelji u New York. Doktorira na Sveučilištu Columbia, pod utjecajem gestalt-psihologije i Maxa Wertheimera. Radi na koledžu Swarthmore, a kasnije na Harvardu, Institutu za napredne studije u Princetonu i Sveučilištu Pennsylvania. Udžbenik *Socijalna psihologija* (1952.) zagovara pristup prema kojem ljudi aktivno tumače društvene situacije, a nisu samo pasivno pod njihovim utjecajem. Stanley Milgram jedno vrijeme radi u Aschovu istraživačkom timu.

Pokusi konformizma

Sudionik sjedi u skupini od sedam do devet osoba i treba reći koja od triju linija po duljini odgovara zadanoj. Ostali „sudionici” zapravo su suradnici istraživača i u dijelu pokušaja jednoglasno daju očito pogrešan odgovor (Asch, 1951, 1956):

• u kontrolnim uvjetima, bez pritiska skupine, pogreške su gotovo nepostojeće;
• uz pritisak skupine, sudionici se u prosjeku priklanjaju pogrešnom odgovoru u otprilike trećini kritičnih pokušaja;
• oko četvrtine sudionika nikada se ne prikloni, a mali dio priklanja se gotovo uvijek;
• kad samo jedan član skupine odgovara točno, konformizam naglo pada.

Formiranje dojmova

Asch istražuje i kako ljudi stvaraju dojmove o drugima. Opis osobe koji sadrži riječ „topla” stvara posve drukčiji ukupan dojam od opisa koji je jednak, ali sadrži riječ „hladna”, a prve informacije snažnije oblikuju dojam od kasnijih (više u lekciji [Socijalna percepcija](/lekcija/socijalna-percepcija)).

Utjecaj i kritike

Aschovi pokusi postaju temelj istraživanja društvenog utjecaja. I Asch naglašava da je većina odgovora bila **neovisna**, ali udžbenici često ističu samo konformizam (više u lekciji [Poznati eksperimenti i problem povijesnog pojednostavljivanja](/lekcija/poznati-eksperimenti-i-problem-povijesnog-pojednostavljivanja)). Meta-analize pokazuju da je konformizam u sličnim zadacima s vremenom u SAD-u opadao i da je izraženiji u kolektivističkim kulturama (više u lekciji [Individualizam i kolektivizam](/lekcija/individualizam-i-kolektivizam)). Pokusi su provedeni pretežno s američkim studentima, a sudionici se ne priklanjaju uvijek zato što mijenjaju opažanje, nego i da izbjegnu nelagodu.

Sažetak

Solomon Asch pokusima s procjenom duljine linija pokazuje da pritisak jednoglasne skupine može dovesti do pristajanja uz očito pogrešan odgovor, ali i da je većina odgovora neovisna i da jedan saveznik naglo smanjuje konformizam. Istražuje i formiranje dojmova.

Povezane lekcije

• [Konformizam](/lekcija/konformizam)
• [Socijalni utjecaj](/lekcija/socijalni-utjecaj)
• [Društvene norme](/lekcija/drustvene-norme)
• [Stanley Milgram](/lekcija/stanley-milgram)
• [Socijalna percepcija](/lekcija/socijalna-percepcija)

Izvori i literatura

• Asch, S. E. (1951). Effects of group pressure upon the modification and distortion of judgments. U H. Guetzkow (ur.), *Groups, leadership and men* (str. 177–190). Carnegie Press.
• Asch, S. E. (1956). Studies of independence and conformity: I. A minority of one against a unanimous majority. *Psychological Monographs: General and Applied, 70*(9), 1–70. https://doi.org/10.1037/h0093718