Smrtnost: strah od smrti, kultura i kraj života

Zadnja provjera: listopad 2026.

Čega se točno bojimo kada se bojimo smrti? Zašto se mladi više boje smrti od starijih? Može li podsjećanje na smrt promijeniti naše stavove o drugim ljudima? I što je ljudima zaista važno kad im se život bliži kraju? Svijest o vlastitoj smrtnosti jedno je od temeljnih obilježja ljudskog uma. Ova skupina objašnjava kako psihologija proučava strah od smrti, kako svijest o smrtnosti možda oblikuje kulturu i ponašanje i kako psihologija pomaže ljudima na kraju života.

Ova stranica daje pregled skupine. Pojedine teme detaljno su obrađene u zasebnim lekcijama, na koje upućujemo kroz tekst.

**Ukratko:** strah od smrti nije jedinstven osjećaj, nego skup strahova, i najveći je u mlađoj odrasloj dobi. Teorija upravljanja strahom tvrdi da nas od tog straha štite kulturni svjetonazor i samopoštovanje, ali je pouzdanost njezina središnjeg eksperimentalnog učinka dovedena u pitanje. Palijativna skrb i psihološke intervencije poput terapije dostojanstva pomažu ljudima da kraj života proživljavaju s manje patnje i više smisla.

Što obuhvaća ova skupina

Skupina obuhvaća tri teme: strah od smrti, teoriju upravljanja strahom i psihologiju umiranja i palijativne skrbi.

Egzistencijalna pitanja u psihoterapiji opisana su u lekciji [Egzistencijalna terapija](/lekcija/egzistencijalna-terapija), a potraga za smislom u lekciji [Smisao života](/lekcija/smisao-zivota). Žalovanje nakon smrti opisuje skupina [Žalovanje](/skupine/zalovanje).

Strah od smrti

Ljudi se boje umiranja, nepostojanja, nepoznatog i posljedica za druge (Neimeyer, Wittkowski i Moser, 2004). Tjeskoba zbog smrti najveća je u mlađoj odrasloj dobi i opada s godinama (Chopik, 2017), a predlaže se da je zajednička podloga mnogih psihičkih teškoća (Iverach, Menzies i Menzies, 2014).

Više u lekciji [Strah od smrti](/lekcija/strah-od-smrti).

Smrtnost i kultura

Prema teoriji upravljanja strahom, podsjećanje na smrt pojačava obranu vlastitog svjetonazora (Rosenblatt i sur., 1989). Meta-analiza pokazuje umjeren učinak (Burke, Martens i Faucher, 2010), ali veliki pokušaj ponavljanja ga nije pronašao (Klein i sur., 2022).

Više u lekciji [Teorija upravljanja strahom](/lekcija/teorija-upravljanja-strahom).

Kraj života

Ljudima su na kraju života važni kontrola simptoma, priprema, osjećaj dovršenosti i da budu cijenjeni kao cijele osobe (Steinhauser i sur., 2000). Rana palijativna skrb poboljšava kvalitetu života (Temel i sur., 2010), a razgovori o kraju života ne povećavaju depresiju (Wright i sur., 2008).

Više u lekciji [Psihologija umiranja i palijativne skrbi](/lekcija/psihologija-umiranja-i-palijativne-skrbi).

Kako se istražuje

• **Upitnici** o stavovima prema smrti i tjeskobi zbog smrti.
• **Eksperimenti** u kojima se sudionike podsjeća na smrt i mjere stavovi.
• **Velika ponavljanja** klasičnih pokusa.
• **Randomizirana klinička istraživanja** palijativne skrbi i psiholoških intervencija.
• **Razgovori** s bolesnicima, obiteljima i zdravstvenim djelatnicima.

Što je dobro potvrđeno, a što otvoreno

**Dobro potvrđeno:** rana palijativna skrb poboljšava kvalitetu života bolesnika s uznapredovalim karcinomom (Temel i sur., 2010); razgovori o kraju života povezani su s boljom skrbi (Wright i sur., 2008).

**Otvoreno pitanje:** pouzdanost i veličina učinka istaknutosti smrtnosti (Klein i sur., 2022); koliko je tjeskoba zbog smrti stvarna zajednička podloga različitih poremećaja.

**Nedovoljno potvrđeno:** ideja da umirući prolaze kroz pet faza redom.

Česti mitovi

| Tvrdnja | Što kažu istraživanja |

|---|---|

| „Stariji se najviše boje smrti.” | Netočno: tjeskoba je najveća u mlađoj odrasloj dobi (Chopik, 2017). |

| „Podsjećanje na smrt pouzdano mijenja stavove.” | Otvoreno: veliko ponavljanje nije pronašlo učinak (Klein i sur., 2022). |

| „Palijativna skrb znači odustajanje.” | Netočno: poboljšava kvalitetu života i može ga produljiti (Temel i sur., 2010). |

| „Razgovor o smrti oduzima nadu.” | Netočno: ne povećava depresiju (Wright i sur., 2008). |

Primjer: jedna osoba kroz cijelu skupinu

Vesna je izmišljena osoba, medicinska sestra u bolnici.

• **Strah od smrti:** nakon smrti mlađe kolegice primjećuje vlastitu tjeskobu i o njoj razgovara s psihologinjom.
• **Teorija upravljanja strahom:** čita o pokusima i primjećuje kako ljudi u bolnici, suočeni sa smrću, snažnije brane svoja uvjerenja.
• **Palijativna skrb:** završava edukaciju iz palijativne skrbi i uči kako s bolesnicima razgovarati o njihovim željama.

Što možemo zaključiti: da suočavanje sa smrtnošću može potaknuti i tjeskobu i smisao. Što ne možemo zaključiti: da postoji jedan ispravan način odnosa prema smrti.

Lekcije u ovoj skupini

• [Strah od smrti](/lekcija/strah-od-smrti) – čega se bojimo i kako se strah mijenja kroz život.
• [Teorija upravljanja strahom](/lekcija/teorija-upravljanja-strahom) – smrtnost, kultura i kriza ponovljivosti.
• [Psihologija umiranja i palijativne skrbi](/lekcija/psihologija-umiranja-i-palijativne-skrbi) – što je važno na kraju života.

Kamo dalje?

• [Žalovanje](/skupine/zalovanje) – kako ljudi tuguju i što pomaže.
• [Iskustva bliske smrti](/lekcija/iskustva-bliske-smrti) – što se događa na rubu života.
• [Egzistencijalna terapija](/lekcija/egzistencijalna-terapija) – smrt, sloboda i smisao u terapiji.

Izvori i literatura

• Burke, B. L., Martens, A. i Faucher, E. H. (2010). Two Decades of Terror Management Theory: A Meta-Analysis of Mortality Salience Research. *Personality and Social Psychology Review*, 14(2), 155–195. [doi.org/10.1177/1088868309352321](https://doi.org/10.1177/1088868309352321)
• Chopik, W. J. (2017). Death across the lifespan: Age differences in death-related thoughts and anxiety. *Death Studies*, 41(2), 69–77. [doi.org/10.1080/07481187.2016.1206997](https://doi.org/10.1080/07481187.2016.1206997)
• Iverach, L., Menzies, R. G. i Menzies, R. E. (2014). Death anxiety and its role in psychopathology: Reviewing the status of a transdiagnostic construct. *Clinical Psychology Review*, 34(7), 580–593. [doi.org/10.1016/j.cpr.2014.09.002](https://doi.org/10.1016/j.cpr.2014.09.002)
• Klein, R. A., Cook, C. L., Ebersole, C. R., Vitiello, C., Nosek, B. A., Hilgard, J., Ahn, P. H., Brady, A. J., Chartier, C. R., Christopherson, C. D., Clay, S., Collisson, B., Crawford, J. T., Cromar, R., Gardiner, G., Gosnell, C. L., Grahe, J., Hall, C., Howard, I., … i Ratliff, K. A. (2022). Many Labs 4: Failure to Replicate Mortality Salience Effect With and Without Original Author Involvement. *Collabra: Psychology*, 8(1), 35271. [doi.org/10.1525/collabra.35271](https://doi.org/10.1525/collabra.35271)
• Neimeyer, R. A., Wittkowski, J. i Moser, R. P. (2004). Psychological research on death attitudes: An overview and evaluation. *Death Studies*, 28(4), 309–340. [doi.org/10.1080/07481180490432324](https://doi.org/10.1080/07481180490432324)
• Rosenblatt, A., Greenberg, J., Solomon, S., Pyszczynski, T. i Lyon, D. (1989). Evidence for terror management theory: I. The effects of mortality salience on reactions to those who violate or uphold cultural values. *Journal of Personality and Social Psychology*, 57(4), 681–690. [doi.org/10.1037/0022-3514.57.4.681](https://doi.org/10.1037/0022-3514.57.4.681)
• Steinhauser, K. E., Christakis, N. A., Clipp, E. C., McNeilly, M., McIntyre, L. i Tulsky, J. A. (2000). Factors Considered Important at the End of Life by Patients, Family, Physicians, and Other Care Providers. *JAMA*, 284(19), 2476–2482. [doi.org/10.1001/jama.284.19.2476](https://doi.org/10.1001/jama.284.19.2476)
• Temel, J. S., Greer, J. A., Muzikansky, A., Gallagher, E. R., Admane, S., Jackson, V. A., Dahlin, C. M., Blinderman, C. D., Jacobsen, J., Pirl, W. F., Billings, J. A. i Lynch, T. J. (2010). Early Palliative Care for Patients with Metastatic Non–Small-Cell Lung Cancer. *New England Journal of Medicine*, 363(8), 733–742. [doi.org/10.1056/NEJMoa1000678](https://doi.org/10.1056/NEJMoa1000678)
• Wright, A. A., Zhang, B., Ray, A., Mack, J. W., Trice, E., Balboni, T., Mitchell, S. L., Jackson, V. A., Block, S. D., Maciejewski, P. K. i Prigerson, H. G. (2008). Associations Between End-of-Life Discussions, Patient Mental Health, Medical Care Near Death, and Caregiver Bereavement Adjustment. *JAMA*, 300(14), 1665–1673. [doi.org/10.1001/jama.300.14.1665](https://doi.org/10.1001/jama.300.14.1665)