Psihički poremećaji i klinička stanja: pregled najvažnijih poremećaja

Zadnja provjera: listopad 2026.

Po čemu se panični napadaj razlikuje od uobičajene treme? Je li svaka tuga depresija? Što su psihoze i kako se razlikuju od shizofrenije? Ova skupina opisuje najvažnije psihičke poremećaje: kako se očituju, koliko su česti i kako se liječe.

Ova stranica daje pregled skupine. Pojedini poremećaji detaljno su obrađeni u zasebnim lekcijama, na koje upućujemo kroz tekst.

**Ukratko:** psihički poremećaji česti su; procjenjuje se da je 2019. s nekim od njih u svijetu živjelo gotovo milijardu ljudi, najčešće s anksioznim i depresivnim poremećajima (GBD 2019 Mental Disorders Collaborators, 2022). Opisuju se prema međunarodnim klasifikacijama, MKB-u i DSM-u, koje ih razvrstavaju u skupine prema glavnim obilježjima. Za većinu postoje djelotvorni oblici liječenja, psihološki, farmakološki ili njihova kombinacija.

Što obuhvaća ova skupina

Lekcije su raspoređene u sedam cjelina:

anksiozni i srodni poremećaji, uključujući opsesivno-kompulzivni poremećaj;
poremećaji povezani s traumom i stresom;
poremećaji raspoloženja;
psihoze;
ovisnosti i poremećaji kontrole impulsa;
neurorazvojni poremećaji;
ostala stanja: poremećaji prehrane, spavanja, somatski simptomi, poremećaji ličnosti i neurokognitivni poremećaji.

Opća pitanja, poput toga gdje je granica između teškoće i poremećaja, obrađuje skupina [Mentalno zdravlje i temelji psihopatologije](/skupine/mentalno-zdravlje-i-temelji-psihopatologije), a dijagnostiku i liječenje skupina [Dijagnostika i liječenje](/skupine/dijagnostika-i-lijecenje). Psihološki procesi koji stoje iza poremećaja, poput učenja straha, opisani su u području Psihologija, a pojedine psihoterapijske metode u području Psihoterapija.

Anksiozni i srodni poremećaji

Tjeskoba je uobičajena reakcija na moguću opasnost, ali kod anksioznih poremećaja postaje pretjerana, dugotrajna i ometa život. Razlikuju se po tome čega se osoba boji: kod generaliziranog anksioznog poremećaja to je zabrinutost zbog mnogih svakodnevnih stvari, kod paničnog poremećaja iznenadni napadaji jakog straha, kod fobija određeni predmeti ili situacije, a kod socijalnog anksioznog poremećaja procjena drugih ljudi. Zajedničko im je da ih održava izbjegavanje, a kognitivno-bihevioralna terapija s izlaganjem jedan je od najbolje istraženih načina liječenja (Hofmann i sur., 2012).

Opsesivno-kompulzivni poremećaj i poremećaj tjelesne dismorfije u MKB-11 izdvojeni su u zasebnu skupinu (Reed i sur., 2019).

Više u lekcijama [Anksioznost](/lekcija/anksioznost), [Generalizirani anksiozni poremećaj](/lekcija/generalizirani-anksiozni-poremecaj), [Panični poremećaj](/lekcija/panicni-poremecaj), [Fobije](/lekcija/fobije), [Socijalni anksiozni poremećaj](/lekcija/socijalni-anksiozni-poremecaj), [Opsesivno-kompulzivni poremećaj](/lekcija/opsesivno-kompulzivni-poremecaj) i [Poremećaj tjelesne dismorfije](/lekcija/poremecaj-tjelesne-dismorfije).

Trauma i stres

Neki poremećaji nastaju kao odgovor na određeni događaj. Posttraumatski stresni poremećaj može se razviti nakon traumatskog iskustva i uključuje ponovno proživljavanje, izbjegavanje i stalnu napetost. Kompleksni PTSP, nova dijagnoza u MKB-11, uključuje i trajne teškoće u reguliranju emocija, doživljaju sebe i odnosima, obično nakon dugotrajne ili ponavljane traume (Reed i sur., 2019). Poremećaji prilagodbe blaža su, ali izražena reakcija na stresnu promjenu, a kod disocijativnih poremećaja narušeno je povezivanje sjećanja, doživljaja sebe i okoline.

Više u lekcijama [Posttraumatski stresni poremećaj](/lekcija/posttraumatski-stresni-poremecaj), [Kompleksni posttraumatski stresni poremećaj](/lekcija/kompleksni-posttraumatski-stresni-poremecaj), [Poremećaji prilagodbe](/lekcija/poremecaji-prilagodbe) i [Disocijativni poremećaji](/lekcija/disocijativni-poremecaji).

Poremećaji raspoloženja

Depresija je više od tuge: uključuje dugotrajno sniženo raspoloženje ili gubitak zanimanja, uz promjene sna, apetita, energije i mišljenja. Kod bipolarnog poremećaja izmjenjuju se razdoblja depresije i razdoblja manije ili hipomanije, s povišenim raspoloženjem i energijom. Razlikovanje je važno jer se liječe različito: kod depresije se koriste psihoterapija i antidepresivi (Cipriani i sur., 2018), a kod bipolarnog poremećaja ključni su stabilizatori raspoloženja (Geddes i sur., 2004).

Više u lekcijama [Depresija](/lekcija/depresija) i [Bipolarni poremećaj](/lekcija/bipolarni-poremecaj).

Psihoze

Psihoza nije jedna bolest, nego stanje u kojem je narušen doživljaj stvarnosti, primjerice zbog halucinacija ili sumanutih ideja. Može se javiti kod shizofrenije, bipolarnog poremećaja, teške depresije, uz psihoaktivne tvari ili tjelesne bolesti. Shizofrenija je dugotrajniji poremećaj s psihotičnim simptomima, ali i teškoćama motivacije, emocionalnog izražavanja i mišljenja. Antipsihotici znatno smanjuju rizik ponovne epizode (Leucht i sur., 2012).

Više u lekcijama [Psihoze](/lekcija/psihoze) i [Shizofrenija](/lekcija/shizofrenija).

Ovisnosti i kontrola impulsa

Lekcija [Ovisnosti](/lekcija/ovisnosti) daje širi pregled, uključujući ovisnosti o ponašanjima poput kockanja, dok lekcija [Poremećaji povezani s uporabom psihoaktivnih tvari](/lekcija/poremecaji-povezani-s-uporabom-psihoaktivnih-tvari) detaljnije opisuje dijagnostiku i liječenje vezano uz alkohol i droge. Kod [poremećaja kontrole impulsa](/lekcija/poremecaji-kontrole-impulsa) osoba teško odolijeva porivima za štetnim ponašanjima, poput izljeva bijesa.

Neurorazvojni poremećaji

[ADHD](/lekcija/adhd) i [autizam](/lekcija/autizam) počinju u djetinjstvu i odnose se na razlike u razvoju pažnje, kontrole ponašanja, komunikacije i socijalnog funkcioniranja. Često traju i u odrasloj dobi, a mnogi ljudi dijagnozu dobiju tek kao odrasli.

Ostala stanja

Skupina obuhvaća i [poremećaje prehrane](/lekcija/poremecaji-prehrane), [poremećaje spavanja](/lekcija/poremecaji-spavanja), [somatske simptome](/lekcija/somatski-simptomi), kod kojih tjelesni simptomi izazivaju veliku zabrinutost i patnju, [poremećaje ličnosti](/lekcija/poremecaji-licnosti), u kojima su teškoće dugotrajni obrasci doživljavanja i odnosa, te [delirij i neurokognitivne poremećaje](/lekcija/delirij-i-neurokognitivni-poremecaji), poput demencije.

Kako se istražuje

Epidemiološka istraživanja: procjenjuju koliko su poremećaji česti u populaciji (GBD 2019 Mental Disorders Collaborators, 2022).
Klinička istraživanja: uspoređuju liječenja s placebom, listom čekanja ili drugim liječenjem (Cipriani i sur., 2018).
Istraživanja tijeka bolesti: prate kako se poremećaj razvija tijekom godina i što utječe na oporavak.
Istraživanja preklapanja: pokazuju da se poremećaji često javljaju zajedno (Plana-Ripoll i sur., 2019).

Što je dobro potvrđeno, a što otvoreno

**Dobro potvrđeno:** anksiozni i depresivni poremećaji najčešći su psihički poremećaji (GBD 2019 Mental Disorders Collaborators, 2022); KBT je djelotvorna kod mnogih poremećaja (Hofmann i sur., 2012); antipsihotici smanjuju rizik recidiva kod shizofrenije (Leucht i sur., 2012).

**Otvoreno pitanje:** jesu li granice između pojedinih dijagnoza stvarne ili poremećaji bolje odgovaraju dimenzijama; zašto isti poremećaj kod različitih ljudi ima vrlo različit tijek.

**Nedovoljno potvrđeno:** objašnjenja koja pojedini poremećaj svode na jedan uzrok, poput jednog gena ili jednog prijenosnika u mozgu.

Česti mitovi

| Tvrdnja | Što kažu istraživanja |

|---|---|

| „Depresija je samo jača tuga.” | Netočno: uključuje i promjene sna, energije, mišljenja i funkcioniranja koje traju tjednima. |

| „Shizofrenija znači podvojenu ličnost.” | Netočno: shizofrenija je psihotični poremećaj; „podvojena ličnost” u popularnom smislu bliža je disocijativnim poremećajima. |

| „Osobe s psihičkim poremećajima su opasne.” | Netočno: većina nije nasilna, a češće su žrtve nego počinitelji nasilja. |

| „Psihički poremećaji se ne mogu liječiti.” | Netočno: za većinu postoje djelotvorni oblici liječenja (Hofmann i sur., 2012; Cipriani i sur., 2018). |

Primjer: ista teškoća, različite dijagnoze

Tri izmišljene osobe kažu da „ne mogu spavati od brige”.

Iva se godinama brine o zdravlju, poslu i obitelji i ne može zaustaviti misli: to može upućivati na generalizirani anksiozni poremećaj.
Luka posljednjih mjeseci ništa ne veseli, budi se rano i osjeća se bezvrijedno: to može upućivati na depresiju.
Ana nakon prometne nesreće ima noćne more i izbjegava vožnju: to može upućivati na posttraumatski stresni poremećaj.

Što ne možemo zaključiti: dijagnozu na temelju jednog simptoma. Za to je potrebna stručna procjena.

Lekcije u ovoj skupini

**Anksiozni i srodni poremećaji**

[Anksioznost](/lekcija/anksioznost) – tjeskoba kao reakcija i kao problem.
[Generalizirani anksiozni poremećaj](/lekcija/generalizirani-anksiozni-poremecaj) – pretjerana zabrinutost.
[Panični poremećaj](/lekcija/panicni-poremecaj) – iznenadni napadaji straha.
[Fobije](/lekcija/fobije) – strah od određenih predmeta i situacija.
[Socijalni anksiozni poremećaj](/lekcija/socijalni-anksiozni-poremecaj) – strah od procjene drugih.
[Opsesivno-kompulzivni poremećaj](/lekcija/opsesivno-kompulzivni-poremecaj) – opsesije i kompulzije.
[Poremećaj tjelesne dismorfije](/lekcija/poremecaj-tjelesne-dismorfije) – zaokupljenost izgledom.

**Trauma i stres**

[Posttraumatski stresni poremećaj](/lekcija/posttraumatski-stresni-poremecaj) – posljedice traumatskog događaja.
[Kompleksni posttraumatski stresni poremećaj](/lekcija/kompleksni-posttraumatski-stresni-poremecaj) – posljedice dugotrajne traume.
[Poremećaji prilagodbe](/lekcija/poremecaji-prilagodbe) – reakcija na stresnu promjenu.
[Disocijativni poremećaji](/lekcija/disocijativni-poremecaji) – narušena povezanost doživljaja.

**Poremećaji raspoloženja**

[Depresija](/lekcija/depresija) – dugotrajno sniženo raspoloženje.
[Bipolarni poremećaj](/lekcija/bipolarni-poremecaj) – izmjena depresije i manije.

**Psihoze**

[Psihoze](/lekcija/psihoze) – narušen doživljaj stvarnosti.
[Shizofrenija](/lekcija/shizofrenija) – dugotrajni psihotični poremećaj.

**Ovisnosti i kontrola impulsa**

[Ovisnosti](/lekcija/ovisnosti) – ovisnosti o tvarima i ponašanjima.
[Poremećaji povezani s uporabom psihoaktivnih tvari](/lekcija/poremecaji-povezani-s-uporabom-psihoaktivnih-tvari) – alkohol i droge.
[Poremećaji kontrole impulsa](/lekcija/poremecaji-kontrole-impulsa) – teškoće odolijevanja porivima.

**Neurorazvojni poremećaji**

[ADHD](/lekcija/adhd) – pažnja, aktivnost i impulzivnost.
[Autizam](/lekcija/autizam) – komunikacija i socijalno funkcioniranje.

**Ostala stanja**

[Poremećaji prehrane](/lekcija/poremecaji-prehrane) – anoreksija, bulimija i prejedanje.
[Poremećaji spavanja](/lekcija/poremecaji-spavanja) – nesanica i drugi poremećaji sna.
[Somatski simptomi](/lekcija/somatski-simptomi) – tjelesni simptomi i zabrinutost.
[Poremećaji ličnosti](/lekcija/poremecaji-licnosti) – dugotrajni obrasci doživljavanja i odnosa.
[Delirij i neurokognitivni poremećaji](/lekcija/delirij-i-neurokognitivni-poremecaji) – smetenost i demencija.

Kamo dalje?

[Dijagnostika i liječenje](/skupine/dijagnostika-i-lijecenje) – kako se postavlja dijagnoza i biraju liječenja.
[Krizna stanja, oporavak i prava pacijenata](/skupine/krizna-stanja-oporavak-i-prava-pacijenat) – krize, oporavak i podrška.
[Psihopatologija i psihički poremećaji](/skupine/psihopatologija-i-psihicki-poremecaji) – psihološki pogled na poremećaje.

Izvori i literatura

Cipriani, A., Furukawa, T. A., Salanti, G., Chaimani, A., Atkinson, L. Z., Ogawa, Y. i sur. (2018). Comparative efficacy and acceptability of 21 antidepressant drugs for the acute treatment of adults with major depressive disorder: A systematic review and network meta-analysis. *The Lancet*, 391(10128), 1357–1366. [doi.org/10.1016/S0140-6736(17)32802-7](https://doi.org/10.1016/S0140-6736%2817%2932802-7)
GBD 2019 Mental Disorders Collaborators. (2022). Global, regional, and national burden of 12 mental disorders in 204 countries and territories, 1990–2019: A systematic analysis for the Global Burden of Disease Study 2019. *The Lancet Psychiatry*, 9(2), 137–150. [doi.org/10.1016/S2215-0366(21)00395-3](https://doi.org/10.1016/S2215-0366%2821%2900395-3)
Geddes, J. R., Burgess, S., Hawton, K., Jamison, K. i Goodwin, G. M. (2004). Long-term lithium therapy for bipolar disorder: Systematic review and meta-analysis of randomized controlled trials. *American Journal of Psychiatry*, 161(2), 217–222. [doi.org/10.1176/appi.ajp.161.2.217](https://doi.org/10.1176/appi.ajp.161.2.217)
Hofmann, S. G., Asnaani, A., Vonk, I. J. J., Sawyer, A. T., & Fang, A. (2012). The efficacy of cognitive behavioral therapy: A review of meta-analyses. *Cognitive Therapy and Research, 36*, 427–440. https://doi.org/10.1007/s10608-012-9476-1
Leucht, S., Tardy, M., Komossa, K., Heres, S., Kissling, W., Salanti, G. i Davis, J. M. (2012). Antipsychotic drugs versus placebo for relapse prevention in schizophrenia: A systematic review and meta-analysis. *The Lancet*, 379(9831), 2063–2071. [doi.org/10.1016/S0140-6736(12)60239-6](https://doi.org/10.1016/S0140-6736%2812%2960239-6)
Plana-Ripoll, O., Pedersen, C. B., Holtz, Y., Benros, M. E., Dalsgaard, S., de Jonge, P. i sur. (2019). Exploring comorbidity within mental disorders among a Danish national population. *JAMA Psychiatry*, 76(3), 259–270. [doi.org/10.1001/jamapsychiatry.2018.3658](https://doi.org/10.1001/jamapsychiatry.2018.3658)
Reed GM, First MB, Kogan CS, Hyman SE, Gureje O, Gaebel W, et al. Innovations and changes in the ICD-11 classification of mental, behavioural and neurodevelopmental disorders. *World Psychiatry*. 2019;18(1):3–19. https://doi.org/10.1002/wps.20611