Poznata istraživanja i eksperimenti: što su stvarno pokazali

Zadnja provjera: listopad 2026.

Što se stvarno dogodilo u pokusu s malim Albertom? Je li Stanfordski zatvorski pokus dokazao da ljudi spontano postaju okrutni? Predviđa li čekanje kolačića uspjeh u životu? Ova skupina opisuje neka od najpoznatijih psiholoških istraživanja – što su pokazala, kako su se tumačila i što se o njima zna danas.

Ova stranica daje pregled skupine. Pojedina istraživanja detaljno su obrađena u zasebnim lekcijama, na koje upućujemo kroz tekst. Kako se poznate priče s vremenom pojednostavljuju, objašnjava lekcija [Poznati eksperimenti i problem povijesnog pojednostavljivanja](/lekcija/poznati-eksperimenti-i-problem-povijesnog-pojednostavljivanja).

**Ukratko:** poznata istraživanja često se prepričavaju jednostavnije i uvjerljivije nego što su bila. Neka su etički neprihvatljiva, neka metodološki slaba, a neka su potaknula vrijedna kasnija istraživanja. Zato je važno vratiti se izvorima, replikacijama i kritičkim analizama.

Što obuhvaća ova skupina

Skupina obuhvaća tri cjeline:

• **klasični pokusi i njihove kritike**: mali Albert i Stanfordski zatvorski pokus;
• **istraživanja pamćenja i samokontrole**: iskazi očevidaca i odgođena gratifikacija;
• **istraživanja dobrobiti i terapije**: tijek i neželjeni učinci psihoterapije.

Klasični pokusi i njihove kritike

Pokus s malim Albertom trebao je pokazati da se strah može naučiti, ali je proveden na jednom djetetu, nesustavno i bez etičkih zaštita. Stanfordski zatvorski pokus desetljećima se prikazivao kao dokaz snage situacije, a arhivske analize pokazuju da su čuvari dobili poticaje za strogo ponašanje (Le Texier, 2019).

Više u lekcijama [Watsonov eksperiment s malim Albertom: povijest i etička ograničenja](/lekcija/watsonov-eksperiment-s-malim-albertom-povijest-i-eticka-ogranicenja) i [Stanfordov zatvorski eksperiment i njegove metodološke kritike](/lekcija/stanfordov-zatvorski-eksperiment-i-njegove-metodoloske-kritike).

Istraživanja pamćenja i samokontrole

Istraživanja iskaza očevidaca pokazuju da pamćenje može biti uvjerljivo, ali netočno, što je promijenilo policijsku i sudsku praksu. Poznati test s kolačićem pokazao je kako djeca uspijevaju čekati, a novija replikacija pokazuje da je veza čekanja i kasnijeg uspjeha znatno manja nego što se mislilo (Watts i sur., 2018).

Više u lekcijama [Istraživanja svjedočenja očevidaca](/lekcija/istrazivanja-svjedocenja-ocevidaca) i [Istraživanja odgođene gratifikacije: Marshmallow test](/lekcija/istrazivanja-odgodjene-gratifikacije-marshmallow-test).

Istraživanja dobrobiti i terapije

Istraživanja tijeka opisuju stanje potpune zaokupljenosti aktivnošću. Istraživanja neželjenih učinaka pokazuju da i psihoterapija može naštetiti, a neki postupci, poput nekih programa „šok-zastrašivanja” za mlade, pokazali su se štetnima (Lilienfeld, 2007).

Više u lekcijama [Istraživanja tijeka i optimalnog iskustva](/lekcija/istrazivanja-tijeka-i-optimalnog-iskustva) i [Istraživanja neželjenih učinaka psihoterapije](/lekcija/istrazivanja-nezeljenih-ucinaka-psihoterapije).

Kako se poznata istraživanja preispituju

• **Arhivska istraživanja** – analiza izvornih zapisa, snimki i dokumenata.
• **Replikacije** – ponavljanje pokusa na većim i raznolikijim uzorcima.
• **Ponovne analize** – novi statistički pristupi izvornim podacima.
• **Usporedba s udžbenicima** – kako se istraživanja prepričavaju i što se izostavlja.

Što je dobro potvrđeno, a što otvoreno

**Dobro potvrđeno:** iskazi očevidaca mogu biti netočni, a sigurnost svjedoka nije uvijek pouzdan znak točnosti; neki psihološki postupci mogu naštetiti.

**Otvoreno pitanje:** kako najbolje mjeriti i pratiti neželjene učinke psihoterapije u svakodnevnoj praksi.

**Nedovoljno potvrđeno:** tvrdnja da test s kolačićem predviđa uspjeh u životu pojedinca.

Česti mitovi

| Tvrdnja | Što kažu istraživanja |

|---|---|

| „Stanfordski pokus dokazao je da svi postaju okrutni.” | Arhivske analize i nova istraživanja dovode taj zaključak u pitanje. |

| „Mali Albert dokazao je da se svi strahovi uče.” | Pokus je proveden na jednom djetetu i metodološki je slab. |

| „Dijete koje čeka kolačić bit će uspješno.” | Veza je mala i dijelom objašnjena obiteljskim okolnostima. |

| „Psihoterapija ne može naštetiti.” | Neki postupci mogu imati neželjene učinke. |

Primjer: jedna osoba kroz cijelu skupinu

Luka je izmišljeni nastavnik koji priprema sat o poznatim pokusima.

• **Klasični pokusi:** umjesto dramatične priče, učenicima prikazuje i kritike.
• **Pamćenje i samokontrola:** objašnjava zašto svjedoci griješe i što test s kolačićem stvarno pokazuje.
• **Dobrobit i terapija:** govori o tijeku i o tome da i pomoć može imati rizike.

Što ne možemo zaključiti: da su poznata istraživanja bezvrijedna – ali ni da su njihovi popularni zaključci točni.

Lekcije u ovoj skupini

**Klasični pokusi i njihove kritike**

• [Watsonov eksperiment s malim Albertom: povijest i etička ograničenja](/lekcija/watsonov-eksperiment-s-malim-albertom-povijest-i-eticka-ogranicenja) – uvjetovanje straha i etička pitanja.
• [Stanfordov zatvorski eksperiment i njegove metodološke kritike](/lekcija/stanfordov-zatvorski-eksperiment-i-njegove-metodoloske-kritike) – pokus i njegove kritike.

**Istraživanja pamćenja i samokontrole**

• [Istraživanja svjedočenja očevidaca](/lekcija/istrazivanja-svjedocenja-ocevidaca) – kada pamćenje svjedoka griješi.
• [Istraživanja odgođene gratifikacije: Marshmallow test](/lekcija/istrazivanja-odgodjene-gratifikacije-marshmallow-test) – što je pokazao test s kolačićem.

**Istraživanja dobrobiti i terapije**

• [Istraživanja tijeka i optimalnog iskustva](/lekcija/istrazivanja-tijeka-i-optimalnog-iskustva) – potpuna zaokupljenost aktivnošću.
• [Istraživanja neželjenih učinaka psihoterapije](/lekcija/istrazivanja-nezeljenih-ucinaka-psihoterapije) – može li terapija naštetiti.

Kamo dalje?

• [Znanstvene kontroverze i mitovi](/skupine/znanstvene-kontroverze-i-mitovi) – kako nastaju pojednostavljene priče o istraživanjima.
• [Autori i njihove ideje](/skupine/autori-i-njihove-ideje) – ljudi koji su provodili ta istraživanja.

Izvori i literatura

• Le Texier, T. (2019). Debunking the Stanford Prison Experiment. *American Psychologist*, 74(7), 823–839. [doi.org/10.1037/amp0000401](https://doi.org/10.1037/amp0000401)
• Lilienfeld, S. O. (2007). Psychological treatments that cause harm. *Perspectives on Psychological Science*, 2(1), 53–70. [doi.org/10.1111/j.1745-6916.2007.00029.x](https://doi.org/10.1111/j.1745-6916.2007.00029.x)
• Watts, T. W., Duncan, G. J. i Quan, H. (2018). Revisiting the marshmallow test: A conceptual replication investigating links between early delay of gratification and later outcomes. *Psychological Science*, 29(7), 1159–1177. [doi.org/10.1177/0956797618761661](https://doi.org/10.1177/0956797618761661)