Novac i odlučivanje: sreća, poticaji, kupnja i kockanje

Zadnja provjera: listopad 2026.

Novac je jedna od najčešćih tema svakodnevnih odluka, briga i razgovora. Koliko novac doista pridonosi sreći? Zašto odgađamo štednju iako znamo da bismo trebali štedjeti? Zašto kupujemo stvari koje nismo planirali? Kako briga o novcu djeluje na um – i zašto kockanje kod nekih ljudi postaje ovisnost? Ova skupina obrađuje **psihologiju novca i odlučivanja**: područje na sjecištu psihologije, ekonomije i javnog zdravstva. Obuhvaća pet tema – novac i sreću, bihevioralnu ekonomiju i poticaje, impulzivnu i kompulzivnu kupnju, financijski stres i kockanje.

Ukratko

• Ljudi u odlukama o novcu ne postupaju kao savršeni računski strojevi, ali njihova odstupanja od „racionalnosti” često su **predvidljiva** i razumljiva.
• Novac je povezan s dobrobiti, ali ta veza slabi kako prihod raste i ovisi o tome kako se novac troši.
• Okolina u kojoj odlučujemo – zadane opcije, način plaćanja, dizajn aplikacija – snažno oblikuje izbor.
• Nedostatak novca nije samo ekonomski problem: povezan je sa stresom, psihičkim zdravljem i odlukama.
• Neki poznati nalazi iz ovog područja nisu se uspjeli ponoviti, pa skupina posebno upozorava gdje su dokazi čvrsti, a gdje nisu.

Što obuhvaća ova skupina

Skupina nadograđuje lekcije o odlučivanju, heuristikama i teoriji izgleda primjenom na stvarne odluke o novcu. Lekcije su poredane od općeg prema posebnom:

1. kako je novac povezan sa srećom;

2. kako psihološki uvidi oblikuju politike i proizvode kroz poticaje;

3. kada kupnja postaje impulzivna ili kompulzivna;

4. kako financijski stres i siromaštvo djeluju na um;

5. zašto je kockanje privlačno i kako nastaje kockarski poremećaj.

Za razumijevanje skupine korisno je najprije pročitati lekcije [Heuristike](/lekcija/heuristike) i [Teorija izgleda](/lekcija/teorija-izgleda).

Novac i sreća

Prva lekcija objašnjava razliku između **zadovoljstva životom** i **emocionalne dobrobiti** te logaritamsku vezu prihoda i dobrobiti: jednako povećanje dobrobiti zahtijeva jednako postotno povećanje prihoda. Opisuje poznatu raspravu o „pragu od 75 000 dolara” (Kahneman i Deaton, 2010) i njezino rješenje kroz suradnju suprotstavljenih istraživača (Killingsworth i sur., 2023). Bavi se i trošenjem novca na druge (Dunn i sur., 2008) i materijalizmom (Dittmar i sur., 2014).

Bihevioralna ekonomija i poticaji

Druga lekcija objašnjava sadašnju pristranost, uokvirivanje i moć **zadanih opcija**. Automatsko uključivanje u mirovinsku štednju podiže udio onih koji štede s otprilike trećine na više od četiri petine (Madrian i Shea, 2001). Lekcija prikazuje i raspravu o tome koliko poticaji doista djeluju: meta-analize i podaci vladinih timova pokazuju da su prosječni učinci uglavnom mali (Maier i sur., 2022; DellaVigna i Linos, 2022). Opisuje i etička pitanja te zloupotrebu istih mehanizama kroz „mulj” i mračne obrasce.

Impulzivna i kompulzivna kupnja

Treća lekcija opisuje impulzivnu kupnju kao snažan, nagli poriv za kupnjom (Rook, 1987) i čimbenike koji je potiču. Objašnjava kako kartice i mobilna plaćanja smanjuju „bol plaćanja” (Prelec i Simester, 2001) i kako internetske trgovine koriste mračne obrasce (Mathur i sur., 2019). Kompulzivna kupnja, koja pogađa otprilike 5 % odraslih (Maraz i sur., 2016), obrađena je kao ozbiljan problem koji zahtijeva stručnu pomoć.

Financijski stres i oskudica

Četvrta lekcija objašnjava teoriju oskudice, prema kojoj nedostatak novca zaokuplja pažnju i sužava je na hitne probleme (Mani i sur., 2013). Prikazuje i kasnija istraživanja koja nisu potvrdila sve izvorne nalaze (Carvalho i sur., 2016; O'Donnell i sur., 2021). Opisuje povezanost dugova i psihičkih teškoća (Richardson i sur., 2013) te pokuse s novčanim transferima koji pokazuju da je odnos siromaštva i psihičkog zdravlja dvosmjeran (Ridley i sur., 2020).

Kockanje i kockarski poremećaj

Peta lekcija objašnjava zašto su igre na sreću privlačne – nepredvidive nagrade, gotovo dobitci (Clark i sur., 2009), kockarska pogreška i iluzija kontrole (Langer, 1975). Prikazuje model triju putova prema problematičnom kockanju (Blaszczynski i Nower, 2002), ozbiljne posljedice kockarskog poremećaja i učinkovite oblike liječenja (Goslar i sur., 2017).

Kako se istražuje

• **Velike ankete** o prihodima i dobrobiti, uključujući istraživanja u kojima ljudi u nasumičnim trenucima izvještavaju o raspoloženju.
• **Prirodni eksperimenti** – primjerice, dobitci na lutriji ili promjene pravila mirovinske štednje.
• **Randomizirani pokusi** s novčanim transferima, porukama ili zadanim opcijama.
• **Laboratorijski pokusi** odlučivanja i simulirane igre na sreću, ponekad uz snimanje mozga.
• **Automatske analize** internetskih trgovina i aplikacija.
• **Kliničke studije** liječenja kompulzivne kupnje i kockarskog poremećaja.

Što je dobro potvrđeno, a što otvoreno

**Dobro potvrđeno:** zadovoljstvo životom raste s logaritmom prihoda (Killingsworth i sur., 2023); zadane opcije snažno mijenjaju izbor (Madrian i Shea, 2001; Johnson i Goldstein, 2003); neosigurani dugovi povezani su s psihičkim teškoćama (Richardson i sur., 2013); psihološke terapije pomažu kod kockarskog poremećaja (Goslar i sur., 2017).

**Otvoreno pitanje:** koliko veliki i trajni su učinci poticaja u stvarnim uvjetima; kakav je točan mehanizam kojim siromaštvo djeluje na odlučivanje; kako najbolje klasificirati kompulzivnu kupnju.

**Nedovoljno potvrđeno:** da podsjetnici na novac čine ljude sebičnima (Rohrer i sur., 2015); da „iscrpljena volja” vodi u kupnju (Hagger i sur., 2016); da siromaštvo izaziva velik opći pad kognitivnih sposobnosti (O'Donnell i sur., 2021).

Česti mitovi

| Tvrdnja | Što kažu istraživanja |

|---|---|

| „Novac ne kupuje sreću.” | Pojednostavljeno: prihod je povezan s dobrobiti, osobito kod ljudi s malo novca (Killingsworth i sur., 2023). |

| „Iznad određene plaće novac više ne pomaže.” | Djelomično: prag se nalazi samo kod najnesretnijih ljudi (Killingsworth i sur., 2023). |

| „Poticaji jeftino rješavaju velike probleme.” | Pretjerano: prosječni učinci uglavnom su mali (DellaVigna i Linos, 2022). |

| „Siromašni donose loše odluke jer su manje sposobni.” | Netočno: okolnosti oskudice mijenjaju pažnju i prioritete (Haushofer i Fehr, 2014). |

| „Nakon niza gubitaka dobitak je bliže.” | Netočno: to je kockarska pogreška; ishodi su nezavisni (Tversky i Kahneman, 1971). |

Primjer: jedna godina kroz cijelu skupinu

Iva je izmišljena osoba koja radi u maloj tvrtki.

• **Novac i sreća:** kad dobije povišicu, najviše joj znači što više ne brine hoće li pokriti stanarinu.
• **Poticaji:** tvrtka uvodi automatsko uključivanje u dobrovoljnu mirovinsku štednju; Iva ne odustaje, iako o tome nikad ne bi sama odlučila.
• **Kupnja:** u stresnom razdoblju primjećuje da navečer kupuje putem aplikacija; uvodi pravilo da pričeka dan prije svake neplanirane kupnje.
• **Financijski stres:** kad joj se pokvari automobil, primjećuje da ne može misliti ni o čemu drugome; plan otplate smanjuje napetost.
• **Kockanje:** kolega joj se povjeri da se zadužio zbog sportskih oklada; Iva ga potakne da potraži savjetovalište.

Što možemo zaključiti: da su odluke o novcu povezane s emocijama, okolinom i okolnostima. Što ne možemo zaključiti: da svaka osoba reagira na isti način ili da bi jedna strategija pomogla svima.

Lekcije u ovoj skupini

• [Novac i sreća](/lekcija/novac-i-sreca) – prihod, dobrobit i kako trošiti.
• [Bihevioralna ekonomija i poticaji](/lekcija/bihevioralna-ekonomija-i-poticaji) – zadane opcije, uokvirivanje i granice poticaja.
• [Impulzivna i kompulzivna kupnja](/lekcija/impulzivna-kupnja) – poriv za kupnjom, mračni obrasci i kada je potrebna pomoć.
• [Financijski stres i oskudica](/lekcija/financijski-stres-i-oskudica) – briga o novcu, dugovi i psihičko zdravlje.
• [Kockanje i kockarski poremećaj](/lekcija/kockanje-i-kockarski-poremecaj) – mehanizmi, kognitivne pogreške i liječenje.

Kamo dalje?

• [Teorija izgleda](/lekcija/teorija-izgleda) – averzija prema gubitku i odlučivanje pod rizikom.
• [Heuristike](/lekcija/heuristike) – mentalni prečaci u prosuđivanju.
• [Samokontrola](/lekcija/samokontrola) – odgađanje nagrade i dugoročni ciljevi.
• [Ovisnosti](/lekcija/ovisnosti) – opći okvir ovisnosti o tvarima i ponašanjima.

Izvori i literatura

• Blaszczynski, A. i Nower, L. (2002). A pathways model of problem and pathological gambling. *Addiction*, 97(5), 487–499. [doi.org/10.1046/j.1360-0443.2002.00015.x](https://doi.org/10.1046/j.1360-0443.2002.00015.x)
• Carvalho, L. S., Meier, S. i Wang, S. W. (2016). Poverty and Economic Decision-Making: Evidence from Changes in Financial Resources at Payday. *American Economic Review*, 106(2), 260–284. [doi.org/10.1257/aer.20140481](https://doi.org/10.1257/aer.20140481)
• Clark, L., Lawrence, A. J., Astley-Jones, F. i Gray, N. (2009). Gambling Near-Misses Enhance Motivation to Gamble and Recruit Win-Related Brain Circuitry. *Neuron*, 61(3), 481–490. [doi.org/10.1016/j.neuron.2008.12.031](https://doi.org/10.1016/j.neuron.2008.12.031)
• DellaVigna, S. i Linos, E. (2022). RCTs to Scale: Comprehensive Evidence From Two Nudge Units. *Econometrica*, 90(1), 81–116. [doi.org/10.3982/ECTA18709](https://doi.org/10.3982/ECTA18709)
• Dittmar, H., Bond, R., Hurst, M. i Kasser, T. (2014). The relationship between materialism and personal well-being: A meta-analysis. *Journal of Personality and Social Psychology*, 107(5), 879–924. [doi.org/10.1037/a0037409](https://doi.org/10.1037/a0037409)
• Dunn, E. W., Aknin, L. B. i Norton, M. I. (2008). Spending Money on Others Promotes Happiness. *Science*, 319(5870), 1687–1688. [doi.org/10.1126/science.1150952](https://doi.org/10.1126/science.1150952)
• Goslar, M., Leibetseder, M., Muench, H. M., Hofmann, S. G. i Laireiter, A.-R. (2017). Efficacy of face-to-face versus self-guided treatments for disordered gambling: A meta-analysis. *Journal of Behavioral Addictions*, 6(2), 142–162. [doi.org/10.1556/2006.6.2017.034](https://doi.org/10.1556/2006.6.2017.034)
• Hagger, M. S., Chatzisarantis, N. L. D., Alberts, H. i sur. (2016). A multilab preregistered replication of the ego-depletion effect. *Perspectives on Psychological Science*, 11(4), 546–573. [doi.org/10.1177/1745691616652873](https://doi.org/10.1177/1745691616652873)
• Haushofer, J. i Fehr, E. (2014). On the psychology of poverty. *Science*, 344(6186), 862–867. [doi.org/10.1126/science.1232491](https://doi.org/10.1126/science.1232491)
• Johnson, E. J. i Goldstein, D. (2003). Do defaults save lives? *Science*, 302(5649), 1338–1339. [doi.org/10.1126/science.1091721](https://doi.org/10.1126/science.1091721)
• Kahneman, D. i Deaton, A. (2010). High income improves evaluation of life but not emotional well-being. *Proceedings of the National Academy of Sciences*, 107(38), 16489–16493. [doi.org/10.1073/pnas.1011492107](https://doi.org/10.1073/pnas.1011492107)
• Killingsworth, M. A., Kahneman, D. i Mellers, B. (2023). Income and emotional well-being: A conflict resolved. *Proceedings of the National Academy of Sciences*, 120(10), e2208661120. [doi.org/10.1073/pnas.2208661120](https://doi.org/10.1073/pnas.2208661120)
• Langer, E. J. (1975). The illusion of control. *Journal of Personality and Social Psychology*, 32(2), 311–328. [doi.org/10.1037/0022-3514.32.2.311](https://doi.org/10.1037/0022-3514.32.2.311)
• Madrian, B. C. i Shea, D. F. (2001). The Power of Suggestion: Inertia in 401(k) Participation and Savings Behavior. *The Quarterly Journal of Economics*, 116(4), 1149–1187. [doi.org/10.1162/003355301753265543](https://doi.org/10.1162/003355301753265543)
• Maier, M., Bartoš, F., Stanley, T. D., Shanks, D. R., Harris, A. J. L. i Wagenmakers, E.-J. (2022). No evidence for nudging after adjusting for publication bias. *Proceedings of the National Academy of Sciences*, 119(31), e2200300119. [doi.org/10.1073/pnas.2200300119](https://doi.org/10.1073/pnas.2200300119)
• Mani, A., Mullainathan, S., Shafir, E. i Zhao, J. (2013). Poverty Impedes Cognitive Function. *Science*, 341(6149), 976–980. [doi.org/10.1126/science.1238041](https://doi.org/10.1126/science.1238041)
• Maraz, A., Griffiths, M. D. i Demetrovics, Z. (2016). The prevalence of compulsive buying: a meta-analysis. *Addiction*, 111(3), 408–419. [doi.org/10.1111/add.13223](https://doi.org/10.1111/add.13223)
• Mathur, A., Acar, G., Friedman, M. J., Lucherini, E., Mayer, J., Chetty, M. i Narayanan, A. (2019). Dark Patterns at Scale. *Proceedings of the ACM on Human-Computer Interaction*, 3(CSCW), 1–32. [doi.org/10.1145/3359183](https://doi.org/10.1145/3359183)
• O’Donnell, M., Dev, A. S., Antonoplis, S., Baum, S. M., Benedetti, A. H., Brown, N. D., Carrillo, B., Choi, A. L., Connor, P., Donnelly, K., Ellwood-Lowe, M. E., Foushee, R., Jansen, R., Jarvis, S. N., Lundell-Creagh, R., Ocampo, J. M., Okafor, G. N., Azad, Z. R., Rosenblum, M., … i Nelson, L. D. (2021). Empirical audit and review and an assessment of evidentiary value in research on the psychological consequences of scarcity. *Proceedings of the National Academy of Sciences*, 118(44), e2103313118. [doi.org/10.1073/pnas.2103313118](https://doi.org/10.1073/pnas.2103313118)
• Prelec, D. i Simester, D. (2001). Always Leave Home Without It: A Further Investigation of the Credit-Card Effect on Willingness to Pay. *Marketing Letters*, 12(1), 5–12. [doi.org/10.1023/A:1008196717017](https://doi.org/10.1023/A:1008196717017)
• Richardson, T., Elliott, P. i Roberts, R. (2013). The relationship between personal unsecured debt and mental and physical health: A systematic review and meta-analysis. *Clinical Psychology Review*, 33(8), 1148–1162. [doi.org/10.1016/j.cpr.2013.08.009](https://doi.org/10.1016/j.cpr.2013.08.009)
• Ridley, M., Rao, G., Schilbach, F. i Patel, V. (2020). Poverty, depression, and anxiety: Causal evidence and mechanisms. *Science*, 370(6522), eaay0214. [doi.org/10.1126/science.aay0214](https://doi.org/10.1126/science.aay0214)
• Rohrer, D., Pashler, H. i Harris, C. R. (2015). Do subtle reminders of money change people’s political views? *Journal of Experimental Psychology: General*, 144(4), e73–e85. [doi.org/10.1037/xge0000058](https://doi.org/10.1037/xge0000058)
• Rook, D. W. (1987). The Buying Impulse. *Journal of Consumer Research*, 14(2), 189. [doi.org/10.1086/209105](https://doi.org/10.1086/209105)
• Tversky, A. i Kahneman, D. (1971). Belief in the law of small numbers. *Psychological Bulletin*, 76(2), 105–110. [doi.org/10.1037/h0031322](https://doi.org/10.1037/h0031322)