Mentalno zdravlje i temelji psihopatologije: kako nastaju psihičke teškoće

Zadnja provjera: listopad 2026.

Kada tuga, briga ili nesanica postaju razlog za zabrinutost? Je li mentalno zdravlje samo odsutnost bolesti? Zašto neki ljudi nakon teških iskustava razviju psihičke teškoće, a drugi ne? Ova skupina bavi se temeljnim pitanjima o mentalnom zdravlju i o tome kako nastaju psihičke teškoće.

Ova stranica daje pregled skupine. Pojedine teme detaljno su obrađene u zasebnim lekcijama, na koje upućujemo kroz tekst.

**Ukratko:** mentalno zdravlje nije samo odsutnost poremećaja, nego stanje u kojem se osoba može nositi sa stresom, ostvarivati svoje sposobnosti i sudjelovati u zajednici. Psihičke teškoće nastaju međudjelovanjem bioloških, psiholoških i društvenih čimbenika, a granica između uobičajenih teškoća i psihičkog poremećaja ovisi o jačini, trajanju i utjecaju na svakodnevni život. Psihički poremećaji često počinju rano u životu i nerijetko se javljaju zajedno.

Što obuhvaća ova skupina

Skupina obuhvaća tri cjeline:

• **Mentalno zdravlje**: što ono jest i kako na njega djeluju životne okolnosti.
• **Nastanak teškoća**: stres, trauma, čimbenici rizika i zaštitni čimbenici te biopsihosocijalni model.
• **Prepoznavanje teškoća**: simptomi i znakovi, razlika između teškoće i poremećaja, istodobna prisutnost više poremećaja i teškoće u različitim životnim razdobljima.

Pojedini poremećaji opisani su u skupini [Psihički poremećaji i klinička stanja](/skupine/psihicki-poremecaji-i-klinicka-stanja). Psihološka strana tih tema, primjerice kako ljudi procjenjuju stres i suočavaju se s njim, obrađena je u području Psihologija.

Što je mentalno zdravlje

Svjetska zdravstvena organizacija mentalno zdravlje opisuje kao stanje dobrobiti u kojem se osoba može nositi sa svakodnevnim stresom, učiti i raditi te pridonositi zajednici (World Health Organization, 2022). Istraživanja pokazuju da mentalno zdravlje i psihička bolest nisu dva kraja iste crte: osoba bez dijagnoze može se osjećati prazno i bez smisla, a osoba s poremećajem može imati razdoblja dobrobiti (Keyes, 2002).

Više u lekcijama [Što je mentalno zdravlje?](/lekcija/sto-je-mentalno-zdravlje) i [Mentalno zdravlje i životne okolnosti](/lekcija/mentalno-zdravlje-i-zivotne-okolnosti).

Kako nastaju psihičke teškoće

Psihički poremećaji rijetko imaju jedan uzrok. **Biopsihosocijalni model** opisuje kako zajedno djeluju biološki čimbenici, poput genetske sklonosti, psihološki čimbenici, poput obrazaca mišljenja i suočavanja, i društveni čimbenici, poput siromaštva, nasilja i podrške (Engel, 1977). Stres je čest okidač: hoće li stresni događaj dovesti do teškoća, ovisi i o tome kako ga osoba procjenjuje i koje izvore za suočavanje ima (Lazarus i Folkman, 1984).

Teška iskustva u djetinjstvu, poput zlostavljanja i zanemarivanja, povezana su s većim rizikom psihičkih i tjelesnih bolesti u odrasloj dobi (Felitti i sur., 1998). Istodobno, većina ljudi pokazuje **otpornost**: sposobnost oporavka nakon nepovoljnih iskustava češća je nego što se mislilo i počiva na uobičajenim zaštitnim čimbenicima, poput bliskih odnosa i podrške (Masten, 2001).

Više u lekcijama [Biopsihosocijalni model mentalnog zdravlja](/lekcija/biopsihosocijalni-model-mentalnog-zdravlja), [Stres i psihičke teškoće](/lekcija/stres-i-psihicke-teskoce), [Čimbenici rizika i zaštitni čimbenici](/lekcija/cimbenici-rizika-i-zastitni-cimbenici) i [Trauma i psihičke teškoće](/lekcija/trauma-i-psihicke-teskoce).

Kako se prepoznaju

Simptomi su ono što osoba doživljava i opisuje, poput tuge ili tjeskobe, a znakovi ono što stručnjak može opaziti, poput usporenog govora. Sami po sebi ne znače poremećaj: o poremećaju se govori kada su teškoće izražene, traju dulje vrijeme i znatno ometaju svakodnevni život.

Psihički poremećaji česti su i često počinju rano: u velikom američkom istraživanju polovica svih poremećaja tijekom života počela je do 14. godine, a tri četvrtine do 24. godine (Kessler i sur., 2005). Često se javljaju i zajedno: osoba s jednim poremećajem ima povećan rizik i za druge (Plana-Ripoll i sur., 2019).

Više u lekcijama [Simptomi i znakovi psihičkih poremećaja](/lekcija/simptomi-i-znakovi-psihickih-poremecaja), [Razlika između psihičke teškoće i psihičkog poremećaja](/lekcija/razlika-izmedju-psihicke-teskoce-i-psihickog-poremecaja), [Komorbiditet i istodobna prisutnost više poremećaja](/lekcija/komorbiditet-i-istodobna-prisutnost-vise-poremecaja) i [Psihičke teškoće u različitim životnim razdobljima](/lekcija/psihicke-teskoce-u-razlicitim-zivotnim-razdobljima).

Kako se istražuje

• **Epidemiološka istraživanja:** na velikim uzorcima opće populacije procjenjuje se koliko su poremećaji česti i kada počinju (Kessler i sur., 2005).
• **Longitudinalna istraživanja:** prate iste ljude tijekom godina i pokazuju kako se rizični i zaštitni čimbenici odražavaju na kasniji razvoj.
• **Registarska istraživanja:** koriste nacionalne zdravstvene registre za praćenje cijele populacije (Plana-Ripoll i sur., 2019).
• **Istraživanja otpornosti:** proučavaju zašto se neki ljudi dobro oporave nakon nepovoljnih iskustava (Masten, 2001).

Što je dobro potvrđeno, a što otvoreno

**Dobro potvrđeno:** psihički poremećaji česti su i često počinju u mladosti (Kessler i sur., 2005); teška iskustva u djetinjstvu povećavaju rizik kasnijih teškoća (Felitti i sur., 1998); društveni čimbenici, poput siromaštva, utječu na mentalno zdravlje (Patel i sur., 2018).

**Otvoreno pitanje:** kako točno međudjeluju geni, iskustva i okolina kod pojedinih poremećaja; gdje povući granicu između uobičajene teškoće i poremećaja.

**Nedovoljno potvrđeno:** objašnjenja koja psihičke poremećaje svode na jedan uzrok, primjerice samo na „kemiju mozga” ili samo na odgoj.

Česti mitovi

| Tvrdnja | Što kažu istraživanja |

|---|---|

| „Mentalno zdravlje znači da nemaš dijagnozu.” | Netočno: mentalno zdravlje uključuje i dobrobit, ne samo odsutnost poremećaja (Keyes, 2002). |

| „Psihičke teškoće su znak slabosti.” | Netočno: nastaju međudjelovanjem brojnih čimbenika, a mogu se javiti kod bilo koga. |

| „Tko je prošao traumu, sigurno će razviti poremećaj.” | Netočno: većina ljudi pokazuje otpornost (Masten, 2001). |

| „Psihički poremećaji su rijetki.” | Netočno: česti su, a velik dio njih počinje u mladosti (Kessler i sur., 2005). |

Primjer: jedna teška godina kroz cijelu skupinu

Matej je izmišljena osoba. U istoj godini ostao je bez posla i rastao se, pa je počeo loše spavati i povlačiti se od prijatelja.

• **Mentalno zdravlje:** iako nema dijagnozu, osjeća se iscrpljeno i bez volje, što je znak narušene dobrobiti.
• **Stres i životne okolnosti:** gubitak posla i financijska nesigurnost dodatno povećavaju opterećenje.
• **Rizični i zaštitni čimbenici:** raniji gubitak oca povećava njegovu ranjivost, a podrška sestre štiti ga.
• **Teškoća ili poremećaj:** ako se potištenost produbi, potraje tjednima i počne ometati svakodnevni život, potrebna je stručna procjena.

Što ne možemo zaključiti: da će Matej sigurno razviti poremećaj ili da su njegove teškoće samo „u glavi”.

Lekcije u ovoj skupini

**Mentalno zdravlje**

• [Što je mentalno zdravlje?](/lekcija/sto-je-mentalno-zdravlje) – dobrobit, a ne samo odsutnost bolesti.
• [Mentalno zdravlje i životne okolnosti](/lekcija/mentalno-zdravlje-i-zivotne-okolnosti) – utjecaj posla, odnosa i društva.

**Nastanak teškoća**

• [Biopsihosocijalni model mentalnog zdravlja](/lekcija/biopsihosocijalni-model-mentalnog-zdravlja) – međudjelovanje bioloških, psiholoških i društvenih čimbenika.
• [Stres i psihičke teškoće](/lekcija/stres-i-psihicke-teskoce) – kada stres postaje teret.
• [Čimbenici rizika i zaštitni čimbenici](/lekcija/cimbenici-rizika-i-zastitni-cimbenici) – što povećava, a što smanjuje rizik.
• [Trauma i psihičke teškoće](/lekcija/trauma-i-psihicke-teskoce) – posljedice teških iskustava.

**Prepoznavanje teškoća**

• [Simptomi i znakovi psihičkih poremećaja](/lekcija/simptomi-i-znakovi-psihickih-poremecaja) – kako se teškoće očituju.
• [Razlika između psihičke teškoće i psihičkog poremećaja](/lekcija/razlika-izmedju-psihicke-teskoce-i-psihickog-poremecaja) – gdje je granica.
• [Komorbiditet i istodobna prisutnost više poremećaja](/lekcija/komorbiditet-i-istodobna-prisutnost-vise-poremecaja) – kada se poremećaji javljaju zajedno.
• [Psihičke teškoće u različitim životnim razdobljima](/lekcija/psihicke-teskoce-u-razlicitim-zivotnim-razdobljima) – od djetinjstva do starije dobi.

Kamo dalje?

• [Psihički poremećaji i klinička stanja](/skupine/psihicki-poremecaji-i-klinicka-stanja) – pojedini poremećaji.
• [Kada potražiti stručnu pomoć](/lekcija/kada-potraziti-strucnu-pomoc) – znakovi da je vrijeme za razgovor sa stručnjakom.
• [Psihopatologija i psihički poremećaji](/skupine/psihopatologija-i-psihicki-poremecaji) – psihološki pogled na iste teme.

Izvori i literatura

• Engel, G. L. (1977). The need for a new medical model: A challenge for biomedicine. *Science, 196*(4286), 129–136. https://doi.org/10.1126/science.847460
• Felitti, V. J., Anda, R. F., Nordenberg, D., Williamson, D. F., Spitz, A. M., Edwards, V., Koss, M. P., & Marks, J. S. (1998). Relationship of childhood abuse and household dysfunction to many of the leading causes of death in adults: The Adverse Childhood Experiences (ACE) Study. *American Journal of Preventive Medicine, 14*(4), 245–258. https://doi.org/10.1016/S0749-3797(98)00017-8
• Kessler, R. C., Berglund, P., Demler, O., Jin, R., Merikangas, K. R., & Walters, E. E. (2005). Lifetime prevalence and age-of-onset distributions of DSM-IV disorders in the National Comorbidity Survey Replication. *Archives of General Psychiatry, 62*(6), 593–602. https://doi.org/10.1001/archpsyc.62.6.593
• Keyes, C. L. M. (2002). The mental health continuum: From languishing to flourishing in life. *Journal of Health and Social Behavior, 43*(2), 207–222. https://doi.org/10.2307/3090197
• Lazarus, R. S., & Folkman, S. (1984). *Stress, Appraisal, and Coping*. Springer Publishing Company.
• Masten, A. S. (2001). Ordinary magic: Resilience processes in development. *American Psychologist, 56*(3), 227–238. https://doi.org/10.1037/0003-066X.56.3.227
• Patel, V., Saxena, S., Lund, C., Thornicroft, G., Baingana, F., Bolton, P., Chisholm, D., Collins, P. Y., Cooper, J. L., Eaton, J., Herrman, H., Herzallah, M. M., Huang, Y., Jordans, M. J. D., Kleinman, A., Medina-Mora, M. E., Morgan, E., Niaz, U., Omigbodun, O., ... UnÜtzer, J. (2018). The Lancet Commission on global mental health and sustainable development. *The Lancet, 392*(10157), 1553–1598. https://doi.org/10.1016/S0140-6736(18)31612-X
• Plana-Ripoll, O., Pedersen, C. B., Holtz, Y., Benros, M. E., Dalsgaard, S., de Jonge, P. i sur. (2019). Exploring comorbidity within mental disorders among a Danish national population. *JAMA Psychiatry*, 76(3), 259–270. [doi.org/10.1001/jamapsychiatry.2018.3658](https://doi.org/10.1001/jamapsychiatry.2018.3658)
• World Health Organization. (2022). *World Mental Health Report: Transforming Mental Health for All*. World Health Organization. https://www.who.int/publications/i/item/9789240049338