Kultura i um: percepcija, jezik, migracija i patnja

Zadnja provjera: listopad 2026.

Gledaju li ljudi iz različitih kultura svijet drukčije? Mijenja li nas život na dva jezika? Što se događa s identitetom kad se preselimo u drugu zemlju? I zašto ljudi u različitim dijelovima svijeta na različite načine govore o patnji? Ova skupina bavi se **kulturnom psihologijom** – područjem koje proučava kako kultura oblikuje mišljenje, osjećaje, identitet i psihičko zdravlje. Obuhvaća četiri teme: kulturu i percepciju, dvojezičnost, migraciju i akulturaciju te kulturne izraze psihičke patnje.

Ukratko

• Kultura nije samo skup običaja, nego i skup naučenih načina gledanja, mišljenja i izražavanja.
• Kulturne razlike u psihologiji uglavnom su **prosječne razlike** s velikim preklapanjima. Unutar svake kulture ljudi se jako razlikuju.
• Mnoge razlike su **naučene i promjenjive** – ljudi koji žive u dvjema kulturama mogu se prebacivati između njihovih okvira.
• Kultura oblikuje i to kako ljudi doživljavaju i izražavaju psihičku patnju, što je važno za procjenu i liječenje.
• Dio popularnih nalaza, poput „dvojezične prednosti”, nije se pokazao jednako čvrstim u kasnijim istraživanjima.

Što obuhvaća ova skupina

Psihologija se dugo temeljila na istraživanjima s malim dijelom svjetske populacije – uglavnom studentima iz Sjeverne Amerike i zapadne Europe. Kulturna psihologija pita koliko nalazi dobiveni na takvim uzorcima vrijede za sve ljude. Ova skupina nadograđuje postojeće lekcije o univerzalnosti psiholoških procesa, individualizmu i kolektivizmu, kulturi i emocijama te samopoimanju. Dodaje četiri teme koje u njima nisu detaljno obrađene:

1. kako kultura oblikuje pažnju i percepciju;

2. što život na dva jezika znači za razvoj i mišljenje;

3. kako se ljudi prilagođavaju novoj kulturi nakon migracije;

4. kako se psihička patnja izražava u različitim kulturama.

Za početak je korisno pročitati lekcije [Univerzalni i kulturno specifični psihološki procesi](/lekcija/univerzalni-i-kulturno-specificni-psiholoski-procesi) i [WEIRD uzorci i ograničenja njihove reprezentativnosti](/lekcija/weird-uzorci-i-ogranicenja-njihove-reprezentativnosti).

Kultura i percepcija

Prva lekcija opisuje razlikovanje **analitičkog** i **holističkog** mišljenja (Nisbett i sur., 2001). Prikazuje poznate pokuse u kojima japanski sudionici više pažnje posvećuju kontekstu prizora (Masuda i Nisbett, 2001) i bolje rješavaju relativne zadatke procjene duljine (Kitayama i sur., 2003). Objašnjava i zašto se neki nalazi, poput razlika u pokretima očiju, nisu uvijek ponovili (Rayner i sur., 2007), te raspravu o tome zašto bi takve razlike nastale.

Dvojezičnost i um

Druga lekcija objašnjava da dvojezičnost ne zbunjuje djecu niti usporava razvoj govora (Hoff i sur., 2012). Opisuje veliku raspravu o „dvojezičnoj prednosti” u izvršnim funkcijama: ideju koja je bila vrlo popularna (Bialystok i sur., 2012), ali čiji su dokazi oslabljeni nakon ispravka za pristranost objavljivanja (de Bruin i sur., 2015; Lehtonen i sur., 2018). Bavi se i vezom jezika i emocija te učinkom stranog jezika na odlučivanje (Keysar i sur., 2012).

Migracija, akulturacija i identitet

Treća lekcija opisuje model četiriju strategija akulturacije (Berry, 1997) i nalaz da je povezanost s objema kulturama povezana s boljom prilagodbom (Nguyen i Benet-Martínez, 2013). Objašnjava ulogu diskriminacije (Pascoe i Smart Richman, 2009), povišen rizik psihoze kod useljenika (Selten i sur., 2020) i posebne teškoće izbjeglica (Steel i sur., 2009).

Kulturni izrazi psihičke patnje

Četvrta lekcija objašnjava kulturne izraze patnje, kulturna objašnjenja i kulturne sindrome (Kohrt i sur., 2014), s primjerima poput *ataque de nervios*, *taijin kyofusho* i „previše razmišljanja”. Opisuje raspravu o tjelesnom izražavanju depresije (Kleinman, 1977; Ryder i sur., 2008) i pokazuje kako kulturno prilagođene intervencije, poput Klupe prijateljstva u Zimbabveu, poboljšavaju ishode (Chibanda i sur., 2016).

Kako se istražuje

• **Međukulturne usporedbe** – isti zadatak ili upitnik primjenjuje se u više zemalja.
• **Pokusi s pažnjom i percepcijom** – opisivanje prizora, prepoznavanje predmeta, praćenje pokreta očiju.
• **Istraživanja s dvokulturnim osobama** – pokusi u kojima se aktivira jedna ili druga kulturna pozadina.
• **Longitudinalna praćenja** useljenika i djece koja odrastaju na dva jezika.
• **Epidemiološka istraživanja** psihičkih poremećaja kod useljenika i izbjeglica.
• **Etnografska i kvalitativna istraživanja** – razgovori i opažanja u zajednicama, osobito za razumijevanje izraza patnje.

Glavna metodološka teškoća je **usporedivost**. Prijevod upitnika može promijeniti značenje pitanja, ljudi u različitim kulturama mogu različito koristiti ljestvice odgovora, a usporedba dviju zemalja ne govori mnogo o ostatku svijeta.

Što je dobro potvrđeno, a što otvoreno

**Dobro potvrđeno:** dvojezična djeca razvijaju govor u sličnom tempu kao jednojezična (Hoff i sur., 2012); diskriminacija je povezana s lošijim psihičkim zdravljem (Pascoe i Smart Richman, 2009); rizik psihoze povišen je kod useljenika (Selten i sur., 2020); kulturno prilagođene intervencije djeluju nešto bolje od neprilagođenih (Griner i Smith, 2006).

**Otvoreno pitanje:** koliko su velike i stabilne kulturne razlike u percepciji; postoji li dvojezična prednost kod nekih skupina ili u nekim uvjetima; koliko je integracija uzrok, a koliko posljedica bolje prilagodbe.

**Nedovoljno potvrđeno:** opća prednost dvojezičnih ljudi u izvršnim funkcijama (Lehtonen i sur., 2018); zaštitni učinak dvojezičnosti na demenciju u prospektivnim istraživanjima (Mukadam i sur., 2017).

Česti mitovi

| Tvrdnja | Što kažu istraživanja |

|---|---|

| „Ljudi s Istoka i Zapada vide svijet potpuno drukčije.” | Pretjerano: razlike su prosječne, male i ovisne o zadatku (Rayner i sur., 2007). |

| „Dva jezika zbunjuju dijete.” | Netočno: ukupan rječnik dvojezične djece usporediv je s jednojezičnom (Hoff i sur., 2012). |

| „Dvojezičnost dokazano jača mozak.” | Nedovoljno potvrđeno: nakon ispravka za pristranost objavljivanja prednost nestaje (Lehtonen i sur., 2018). |

| „Najbolje je potpuno prihvatiti novu kulturu.” | Netočno: povezanost s objema kulturama prati bolju prilagodbu (Nguyen i Benet-Martínez, 2013). |

| „Kulturni sindromi postoje samo u egzotičnim kulturama.” | Netočno: svaka kultura ima svoje izraze i objašnjenja patnje (Kohrt i sur., 2014). |

Primjer: jedna obitelj kroz cijelu skupinu

Obitelj Perić izmišljena je obitelj koja se nakon petnaest godina u Švedskoj vraća u Split.

• **Percepcija:** kći primjećuje da kolege u novoj školi drukčije opisuju iste stvari, ali shvaća da su razlike među ljudima veće od razlika među kulturama.
• **Dvojezičnost:** mlađi sin miješa švedski i hrvatski; roditelji odlučuju kod kuće zadržati oba jezika.
• **Akulturacija:** majka se osjeća „strankinjom” u vlastitom gradu i polako gradi novu mrežu prijatelja, zadržavajući kontakte iz Švedske.
• **Izrazi patnje:** baka, koja ih je čekala u Splitu, tuguje zbog smrti supruga i kaže da su joj „popustili živci”; obiteljska liječnica razumije da iza toga može stajati depresija.

Što možemo zaključiti: da kultura oblikuje mnoge aspekte doživljaja i da se ljudi prilagođavaju na različite načine. Što ne možemo zaključiti: da će svaka obitelj u sličnoj situaciji proći isti put.

Lekcije u ovoj skupini

• [Kultura i percepcija: analitičko i holističko mišljenje](/lekcija/kultura-i-percepcija) – kako kultura oblikuje pažnju.
• [Dvojezičnost i um](/lekcija/dvojezicnost) – razvoj, „dvojezična prednost” i emocije.
• [Migracija, akulturacija i identitet](/lekcija/migracija-i-akulturacija) – prilagodba, diskriminacija i psihičko zdravlje.
• [Kulturni izrazi psihičke patnje](/lekcija/kulturni-izrazi-psihicke-patnje) – kako kultura oblikuje izražavanje nevolje.

Kamo dalje?

• [Individualizam i kolektivizam](/lekcija/individualizam-i-kolektivizam) – jedna od najistraživanijih dimenzija kulture.
• [Emocije i kultura](/lekcija/emocije-i-kultura) – pravila izražavanja i značenje emocija.
• [Kulturne razlike u samopoimanju](/lekcija/kulturne-razlike-u-samopoimanju) – neovisno i međuovisno ja.
• [Odnos jezika, mišljenja i kulture](/lekcija/odnos-jezika-misljenja-i-kulture) – oblikuje li jezik mišljenje.

Izvori i literatura

• Berry, J. W. (1997). Immigration, Acculturation, and Adaptation. *Applied Psychology*, 46(1), 5–34. [doi.org/10.1111/j.1464-0597.1997.tb01087.x](https://doi.org/10.1111/j.1464-0597.1997.tb01087.x)
• Bialystok, E., Craik, F. I. i Luk, G. (2012). Bilingualism: consequences for mind and brain. *Trends in Cognitive Sciences*, 16(4), 240–250. [doi.org/10.1016/j.tics.2012.03.001](https://doi.org/10.1016/j.tics.2012.03.001)
• Chibanda, D., Weiss, H. A., Verhey, R., Simms, V., Munjoma, R., Rusakaniko, S., Chingono, A., Munetsi, E., Bere, T., Manda, E., Abas, M. i Araya, R. (2016). Effect of a Primary Care–Based Psychological Intervention on Symptoms of Common Mental Disorders in Zimbabwe. *JAMA*, 316(24), 2618. [doi.org/10.1001/jama.2016.19102](https://doi.org/10.1001/jama.2016.19102)
• de Bruin, A., Treccani, B. i Della Sala, S. (2015). Cognitive Advantage in Bilingualism: An Example of Publication Bias? *Psychological Science*, 26(1), 99–107. [doi.org/10.1177/0956797614557866](https://doi.org/10.1177/0956797614557866)
• Griner, D. i Smith, T. B. (2006). Culturally adapted mental health intervention: A meta-analytic review. *Psychotherapy: Theory, Research, Practice, Training*, 43(4), 531–548. [doi.org/10.1037/0033-3204.43.4.531](https://doi.org/10.1037/0033-3204.43.4.531)
• Hoff, E., Core, C., Place, S., Rumiche, R., Señor, M. i Parra, M. (2012). Dual language exposure and early bilingual development. *Journal of Child Language*, 39(1), 1–27. [doi.org/10.1017/S0305000910000759](https://doi.org/10.1017/S0305000910000759)
• Keysar, B., Hayakawa, S. L. i An, S. G. (2012). The Foreign-Language Effect: Thinking in a Foreign Tongue Reduces Decision Biases. *Psychological Science*, 23(6), 661–668. [doi.org/10.1177/0956797611432178](https://doi.org/10.1177/0956797611432178)
• Kitayama, S., Duffy, S., Kawamura, T. i Larsen, J. T. (2003). Perceiving an Object and Its Context in Different Cultures: A Cultural Look at New Look. *Psychological Science*, 14(3), 201–206. [doi.org/10.1111/1467-9280.02432](https://doi.org/10.1111/1467-9280.02432)
• Kleinman, A. M. (1977). Depression, somatization and the “new cross-cultural psychiatry”. *Social Science & Medicine (1967)*, 11(1), 3–9. [doi.org/10.1016/0037-7856(77)90138-X](https://doi.org/10.1016/0037-7856%2877%2990138-X)
• Kohrt, B. A., Rasmussen, A., Kaiser, B. N., Haroz, E. E., Maharjan, S. M., Mutamba, B. B., de Jong, J. T. i Hinton, D. E. (2014). Cultural concepts of distress and psychiatric disorders: literature review and research recommendations for global mental health epidemiology. *International Journal of Epidemiology*, 43(2), 365–406. [doi.org/10.1093/ije/dyt227](https://doi.org/10.1093/ije/dyt227)
• Lehtonen, M., Soveri, A., Laine, A., Järvenpää, J., de Bruin, A. i Antfolk, J. (2018). Is bilingualism associated with enhanced executive functioning in adults? A meta-analytic review. *Psychological Bulletin*, 144(4), 394–425. [doi.org/10.1037/bul0000142](https://doi.org/10.1037/bul0000142)
• Masuda, T. i Nisbett, R. E. (2001). Attending holistically versus analytically: Comparing the context sensitivity of Japanese and Americans. *Journal of Personality and Social Psychology*, 81(5), 922–934. [doi.org/10.1037/0022-3514.81.5.922](https://doi.org/10.1037/0022-3514.81.5.922)
• Mukadam, N., Sommerlad, A. i Livingston, G. (2017). The Relationship of Bilingualism Compared to Monolingualism to the Risk of Cognitive Decline or Dementia: A Systematic Review and Meta-Analysis. *Journal of Alzheimer's Disease*, 58(1), 45–54. [doi.org/10.3233/JAD-170131](https://doi.org/10.3233/JAD-170131)
• Nguyen, A.-M. D. i Benet-Martínez, V. (2013). Biculturalism and Adjustment: A Meta-Analysis. *Journal of Cross-Cultural Psychology*, 44(1), 122–159. [doi.org/10.1177/0022022111435097](https://doi.org/10.1177/0022022111435097)
• Nisbett, R. E., Peng, K., Choi, I., & Norenzayan, A. (2001). Culture and systems of thought: Holistic versus analytic cognition. *Psychological Review, 108*(2), 291–310. https://doi.org/10.1037/0033-295X.108.2.291
• Pascoe, E. A., & Smart Richman, L. (2009). Perceived discrimination and health: A meta-analytic review. *Psychological Bulletin, 135*(4), 531–554. https://doi.org/10.1037/a0016059
• Rayner, K., Li, X., Williams, C. C., Cave, K. R. i Well, A. D. (2007). Eye movements during information processing tasks: Individual differences and cultural effects. *Vision Research*, 47(21), 2714–2726. [doi.org/10.1016/j.visres.2007.05.007](https://doi.org/10.1016/j.visres.2007.05.007)
• Ryder, A. G., Yang, J., Zhu, X., Yao, S., Yi, J., Heine, S. J. i Bagby, R. M. (2008). The cultural shaping of depression: Somatic symptoms in China, psychological symptoms in North America? *Journal of Abnormal Psychology*, 117(2), 300–313. [doi.org/10.1037/0021-843X.117.2.300](https://doi.org/10.1037/0021-843X.117.2.300)
• Selten, J.-P., van der Ven, E. i Termorshuizen, F. (2020). Migration and psychosis: a meta-analysis of incidence studies. *Psychological Medicine*, 50(2), 303–313. [doi.org/10.1017/S0033291719000035](https://doi.org/10.1017/S0033291719000035)
• Steel, Z., Chey, T., Silove, D., Marnane, C., Bryant, R. A. i van Ommeren, M. (2009). Association of Torture and Other Potentially Traumatic Events With Mental Health Outcomes Among Populations Exposed to Mass Conflict and Displacement. *JAMA*, 302(5), 537. [doi.org/10.1001/jama.2009.1132](https://doi.org/10.1001/jama.2009.1132)