Granice i obrasci u odnosima: od ugađanja do sigurnih odnosa

Zadnja provjera: listopad 2026.

Gdje završavam ja, a gdje počinje druga osoba? Zašto neki ljudi nikad ne mogu reći „ne”, a drugi stalno trebaju kontrolu? Kako razlikovati obične teškoće u odnosu od obrasca koji je štetan? Ova skupina bavi se granicama, ponavljajućim obrascima u odnosima i prepoznavanjem sigurnih i nesigurnih odnosa.

Ova stranica daje pregled skupine. Pojedine teme detaljno su obrađene u zasebnim lekcijama, na koje upućujemo kroz tekst.

**Ukratko:** granice određuju što je za nas prihvatljivo i kako ćemo se zaštititi, a autonomija omogućuje da u bliskom odnosu ostanemo svoji. Mnoge teškoće u odnosima ponavljaju se kroz obrasce, poput ugađanja drugima, izbjegavanja sukoba, kontrole ili ljubomore. Prepoznavanje vlastitog dijela u tim obrascima važno je, ali odgovornost za nasilje uvijek snosi osoba koja ga čini.

Što obuhvaća ova skupina

Skupina obuhvaća tri cjeline:

• **granice i autonomiju**: što su osobne granice i kako uskladiti bliskost i samostalnost;
• **obrasce u odnosima**: ugađanje drugima, strah od konflikta, potrebu za kontrolom, ljubomoru te odgovornost i krivnju;
• **sigurne i nesigurne odnose**: kako prepoznati nezdrave obrasce, a kako siguran odnos.

Kako granicu izgovoriti u razgovoru, opisuje lekcija [Postavljanje granica](/lekcija/postavljanje-granica) u skupini [Komunikacija i jezik](/skupine/komunikacija-i-jezik).

Granice i autonomija

Granice nisu zidovi ni način upravljanja drugima, nego opis onoga što smatramo prihvatljivim i kako ćemo postupiti. Autonomija znači da odluke doživljavamo kao vlastite i usklađene s vrijednostima, a ne da sve radimo sami. U zdravom odnosu granice i autonomija obiju strana poštuju se, a bliskost ih ne briše.

Više u lekcijama [Osobne granice](/lekcija/osobne-granice) i [Zdrava autonomija](/lekcija/zdrava-autonomija).

Obrasci u odnosima

Neki obrasci nastaju kao pokušaj zaštite, a dugoročno štete odnosu i osobi:

• **Ugađanje drugima.** Snažna usmjerenost na druge uz zanemarivanje sebe povezana je s većim rizikom psihičkih teškoća (Helgeson i Fritz, 1998).
• **Strah od konflikta.** Izbjegavanje neslaganja kratkoročno čuva mir, ali ostavlja probleme neriješenima.
• **Potreba za kontrolom i ljubomora.** Često proizlaze iz straha od gubitka i nesigurnosti, a mogu sužavati slobodu druge osobe.
• **Vlastiti doprinos i odgovornost.** U sukobu lakše vidimo tuđe pogreške nego vlastite, osobito kada se osjećamo ugroženo (Campbell i Sedikides, 1999). Primjerena krivnja potiče popravljanje odnosa, a sram češće povlačenje i obranu (Tangney i sur., 2007).

Više u lekcijama [Ugađanje drugima](/lekcija/ugadanje-drugima), [Strah od konflikta](/lekcija/strah-od-konflikta), [Potreba za kontrolom](/lekcija/potreba-za-kontrolom), [Ljubomora](/lekcija/ljubomora), [Prepoznavanje vlastitog doprinosa konfliktu](/lekcija/prepoznavanje-vlastitog-doprinosa-konfliktu) i [Odgovornost i krivnja](/lekcija/odgovornost-i-krivnja).

Sigurni i nesigurni odnosi

Siguran odnos nije odnos bez sukoba, nego odnos u kojem se osoba može osloniti na drugoga, izraziti neslaganje bez straha i nakon sukoba ponovno se približiti. Takvi odnosi pružaju i sigurno utočište i podršku za rast (Feeney i Collins, 2015). Nasuprot tome, ponavljajuća kontrola, ponižavanje, prijetnje i kršenje granica znakovi su nesigurnog odnosa. Nasilje u bliskim odnosima vrlo je rašireno i ozbiljno ugrožava zdravlje (World Health Organization, 2024). U neposrednoj opasnosti treba nazvati **112**.

Istodobno je važno oprezno koristiti popularne etikete poput „narcis” ili „toksičan”: opis konkretnog ponašanja korisniji je i pravedniji od etiketiranja osobe.

Više u lekcijama [Nezdravi obrasci odnosa](/lekcija/nezdravi-obrasci-odnosa) i [Prepoznavanje sigurnih odnosa](/lekcija/prepoznavanje-sigurnih-odnosa).

Kako se istražuje

• **Upitnici o odnosima:** procjenjuju, primjerice, usmjerenost na druge, utišavanje sebe ili osjećaj kontrole u odnosu.
• **Praćenje parova kroz vrijeme:** pokazuje koji obrasci predviđaju zadovoljstvo, sukobe ili razvod.
• **Pokusi o pristranostima:** ispituju kako ljudi objašnjavaju vlastito i tuđe ponašanje (Campbell i Sedikides, 1999).
• **Javnozdravstvena istraživanja:** prate raširenost nasilja u bliskim odnosima.

Što je dobro potvrđeno, a što otvoreno

**Dobro potvrđeno:** usmjerenost na druge uz zanemarivanje sebe povezana je s psihičkim teškoćama (Helgeson i Fritz, 1998); ljudi u sukobu skloni su pristranosti u svoju korist (Campbell i Sedikides, 1999).

**Otvoreno pitanje:** kako najbolje razlikovati uobičajene teškoće u odnosu od obrazaca kontrole, osobito u ranoj fazi odnosa.

**Nedovoljno potvrđeno:** popularne etikete poput „suovisnost” ili „narcis” kao pouzdani opisi stvarnih ljudi i odnosa.

Česti mitovi

| Tvrdnja | Što kažu istraživanja |

|---|---|

| „Granice udaljavaju ljude.” | Netočno: jasne granice omogućuju sigurniju bliskost. |

| „Ljubomora je dokaz ljubavi.” | Pojednostavljeno: ljubomora često proizlazi iz nesigurnosti, a kontrolirajuće ponašanje šteti odnosu. |

| „Ako šutim, čuvam odnos.” | Netočno: dugotrajno izbjegavanje sukoba može odnos udaljiti. |

| „U svakom sukobu oboje su jednako krivi.” | Netočno: osobito ne kod nasilja, gdje je odgovornost na osobi koja ga čini. |

Primjer: jedan obrazac kroz cijelu skupinu

Marta je izmišljena osoba.

• **Granice:** teško joj je reći „ne” kolegici koja joj stalno prebacuje posao.
• **Obrasci:** šuti da izbjegne sukob, a kod kuće je razdražljiva i osjeća krivnju.
• **Vlastiti doprinos:** primjećuje da nikad nije rekla što joj smeta.
• **Siguran odnos:** kada napokon jasno postavi granicu, kolegica je prihvati, a Marta shvati da odnos nije ugrožen.

Što ne možemo zaključiti: da je kolegica „manipulator” ili da Marta „ima problem sa samopoštovanjem”. Promjena je došla iz razumijevanja obrasca, a ne iz etikete.

Lekcije u ovoj skupini

**Granice i autonomija**

• [Osobne granice](/lekcija/osobne-granice) – što su granice i kako se razlikuju.
• [Zdrava autonomija](/lekcija/zdrava-autonomija) – ravnoteža povezanosti i samostalnosti.

**Obrasci u odnosima**

• [Ugađanje drugima](/lekcija/ugadanje-drugima) – kada briga za druge zanemaruje sebe.
• [Strah od konflikta](/lekcija/strah-od-konflikta) – zašto izbjegavamo neslaganja.
• [Prepoznavanje vlastitog doprinosa konfliktu](/lekcija/prepoznavanje-vlastitog-doprinosa-konfliktu) – vlastiti dio bez preuzimanja svega.
• [Odgovornost i krivnja](/lekcija/odgovornost-i-krivnja) – krivnja, sram i popravljanje.
• [Potreba za kontrolom](/lekcija/potreba-za-kontrolom) – kada kontrola postaje problem.
• [Ljubomora](/lekcija/ljubomora) – strah od gubitka i kako s njim.

**Sigurni i nesigurni odnosi**

• [Nezdravi obrasci odnosa](/lekcija/nezdravi-obrasci-odnosa) – kontrola, neravnoteža moći i kršenje granica.
• [Prepoznavanje sigurnih odnosa](/lekcija/prepoznavanje-sigurnih-odnosa) – po čemu se prepoznaje siguran odnos.

Kamo dalje?

• [Privrženost i bliski odnosi](/skupine/privrzenost-i-bliski-odnosi) – temelji bliskih odnosa.
• [Komunikacija i jezik](/skupine/komunikacija-i-jezik) – kako izraziti granice i rješavati sukobe.
• [Međuljudski odnosi](/skupine/medjuljudski-odnosi) – istraživanja o odnosima.

Izvori i literatura

• Campbell, W. K. i Sedikides, C. (1999). Self-threat magnifies the self-serving bias: A meta-analytic integration. *Review of General Psychology*, 3(1), 23–43. [doi.org/10.1037/1089-2680.3.1.23](https://doi.org/10.1037/1089-2680.3.1.23)
• Feeney, B. C. i Collins, N. L. (2015). A new look at social support: A theoretical perspective on thriving through relationships. *Personality and Social Psychology Review*, 19(2), 113–147. [doi.org/10.1177/1088868314544222](https://doi.org/10.1177/1088868314544222)
• Helgeson, V. S. i Fritz, H. L. (1998). A theory of unmitigated communion. *Personality and Social Psychology Review*, 2(3), 173–183. [doi.org/10.1207/s15327957pspr0203_2](https://doi.org/10.1207/s15327957pspr0203_2)
• Tangney, J. P., Stuewig, J., & Mashek, D. J. (2007). Moral emotions and moral behavior. *Annual Review of Psychology, 58*, 345–372. https://doi.org/10.1146/annurev.psych.56.091103.070145
• World Health Organization. (2024). *Violence against women* [informativni članak]. https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/violence-against-women