Ekrani, pažnja i dobrobit: što istraživanja zaista pokazuju

Zadnja provjera: listopad 2026.

Štete li društvene mreže mladima? Krade li nam pametni telefon pažnju? Koliko ekrana smije gledati dvogodišnjak? Je li moguće postati ovisan o igrama? Zašto ne možemo zaspati nakon „samo još jedne epizode”? I pomaže li vikend bez mobitela? O tim se pitanjima stalno raspravlja – u obiteljima, školama, medijima i politici – a odgovori često variraju od panike do potpunog odbacivanja zabrinutosti. Ova skupina pokazuje što istraživanja zaista govore.

Ova stranica daje pregled skupine. Pojedine teme detaljno su obrađene u zasebnim lekcijama, na koje upućujemo kroz tekst.

**Ukratko:** digitalna tehnologija nije ni jednoznačno štetna ni bezazlena. Prosječni učinci vremena pred ekranima na dobrobit uglavnom su mali, ali se znatno razlikuju među pojedincima i ovise o tome što ljudi rade, u kojoj dobi i što ekrani istiskuju – san, igru, razgovor i kretanje. Najkorisnije promjene usmjerene su na okruženje i navike, a ne na same minute.

Što obuhvaća ova skupina

Skupina obuhvaća šest tema: društvene mreže i dobrobit, pametni telefon i pažnju, ekrane i razvoj djece, problematičnu uporabu interneta i igranja, ekrane i san te digitalni detoks.

Mehanizmi društvenog utjecaja na internetu – društveni dokaz, oznake sviđanja i influenceri – opisani su u lekciji [Socijalni utjecaj u digitalnom okruženju](/lekcija/socijalni-utjecaj-u-digitalnom-okruzenju), a opća svojstva pažnje u lekciji [Pažnja](/lekcija/paznja).

Dobrobit i mentalno zdravlje

Velike analize pokazuju da je prosječna povezanost između korištenja digitalne tehnologije i dobrobiti adolescenata negativna, ali vrlo mala (Orben i Przybylski, 2019). Eksperimenti s ograničavanjem društvenih mreža pokazuju male pozitivne učinke na dobrobit (Allcott i sur., 2020), a učinci se znatno razlikuju od osobe do osobe (Valkenburg, Meier i Beyens, 2022).

Više u lekcijama [Društvene mreže i dobrobit](/lekcija/drustvene-mreze-i-dobrobit) i [Digitalni detoks](/lekcija/digitalni-detoks).

Pažnja i san

Obavijest koju ne pogledamo može pogoršati izvedbu na zadatku (Stothart, Mitchum i Yehnert, 2015), a telefon na stolu smanjuje bliskost i uživanje u razgovoru (Przybylski i Weinstein, 2013). Ekrani skraćuju san ponajviše istiskivanjem vremena i uzbuđenjem, a manje svjetlošću (Hale i Guan, 2015).

Više u lekcijama [Pametni telefon i pažnja](/lekcija/pametni-telefon-i-paznja) i [Ekrani i san](/lekcija/ekrani-i-san).

Djeca i igranje

Mala djeca iz videa uče znatno manje nego iz interakcije uživo (Kuhl, Tsao i Liu, 2003), a više vremena pred ekranima u ranoj dobi povezano je s nešto slabijim razvojnim rezultatima (Madigan i sur., 2019). Poremećaj igranja videoigara uvršten je u MKB-11, ali se javlja kod malog dijela igrača, a rasprava o „digitalnim ovisnostima” traje (Aarseth i sur., 2017).

Više u lekcijama [Ekrani i razvoj djece](/lekcija/ekrani-i-razvoj-djece) i [Problematična uporaba interneta i igranja](/lekcija/problematicna-uporaba-interneta-i-igranja).

Kako se istražuje

• **Velika korelacijska istraživanja** s desecima tisuća sudionika, koja pokazuju povezanosti, ali ne i uzročnost.
• **Eksperimenti s ograničavanjem ili deaktivacijom** društvenih mreža i uređaja.
• **Laboratorijski pokusi** o pažnji, obavijestima i prisutnosti telefona.
• **Dnevničke metode i podaci s uređaja**, koji preciznije bilježe što ljudi rade nego procjene „vremena pred ekranom”.
• **Praćenje djece kroz godine**, kako bi se ispitao smjer povezanosti.

Što je dobro potvrđeno, a što otvoreno

**Dobro potvrđeno:** mala djeca bolje uče iz interakcije uživo nego iz videa (Kuhl, Tsao i Liu, 2003); uređaji u spavaćoj sobi povezani su s kraćim i lošijim snom djece (Carter i sur., 2016); prosječne povezanosti ekrana i dobrobiti su male (Orben i Przybylski, 2019).

**Otvoreno pitanje:** koliko su društvene mreže pridonijele porastu psihičkih teškoća mladih nakon 2012.; kako pouzdano prepoznati osobe kojima korištenje šteti; koliko je pouzdan učinak same prisutnosti telefona (Ward i sur., 2017).

**Nedovoljno potvrđeno:** tvrdnja da je ljudska pažnja postala kraća od pažnje zlatne ribice; dijagnoze „ovisnosti o internetu” ili „ovisnosti o društvenim mrežama”.

Česti mitovi

| Tvrdnja | Što kažu istraživanja |

|---|---|

| „Društvene mreže dokazano uzrokuju depresiju.” | Pojednostavljeno: prosječni učinci su mali, a uzročnost velikih promjena nije utvrđena (Orben i Przybylski, 2019). |

| „Edukativni videozapisi za bebe ubrzavaju razvoj.” | Netočno: bebe iz videa uče znatno manje nego uživo (Kuhl, Tsao i Liu, 2003). |

| „Tko puno igra, ovisan je.” | Netočno: kriterij su gubitak kontrole i šteta, a ne količina (Billieux i sur., 2015). |

| „Za loš san kriva je samo plava svjetlost.” | Pojednostavljeno: istiskivanje vremena i uzbuđenje također su važni (Hale i Guan, 2015). |

Primjer: jedna obitelj kroz cijelu skupinu

Obitelj Horvat je izmišljena: dvoje roditelja, četrnaestogodišnja kći i trogodišnji sin.

• **Društvene mreže:** kći se nakon listanja tuđih fotografija osjeća lošije; odluči prestati pratiti nekoliko profila.
• **Pažnja:** otac primjećuje da mu obavijesti prekidaju rad i isključuje većinu njih.
• **Djeca:** roditelji s mlađim sinom crtiće gledaju zajedno i razgovaraju o njima.
• **Igranje:** kći igra online igre s prijateljima, ali bez gubitka kontrole – roditelji se zanimaju za igru umjesto da je zabrane.
• **San:** svi uređaji pune se u dnevnoj sobi.
• **Detoks:** obitelj uvodi nedjeljni ručak bez telefona.

Što možemo zaključiti: da male, ciljane promjene okruženja mogu pomoći. Što ne možemo zaključiti: da su ekrani sami po sebi uzrok svih teškoća.

Lekcije u ovoj skupini

**Dobrobit i pažnja**

• [Društvene mreže i dobrobit](/lekcija/drustvene-mreze-i-dobrobit) – što istraživanja zaista pokazuju.
• [Pametni telefon i pažnja](/lekcija/pametni-telefon-i-paznja) – prekidi, obavijesti i telefon na stolu.
• [Ekrani i san](/lekcija/ekrani-i-san) – svjetlost, uzbuđenje i „još jedna epizoda”.

**Djeca, igranje i odvikavanje**

• [Ekrani i razvoj djece](/lekcija/ekrani-i-razvoj-djece) – učenje uživo, smjernice i ekrani roditelja.
• [Problematična uporaba interneta i igranja](/lekcija/problematicna-uporaba-interneta-i-igranja) – kada igranje postaje problem.
• [Digitalni detoks](/lekcija/digitalni-detoks) – pomaže li odmor od uređaja.

Kamo dalje?

• [Informacije, odnosi i umjetna inteligencija](/skupine/informacije-odnosi-i-umjetna-inteligencija) – dezinformacije, mjehurići, upoznavanje i chatbotovi.
• [Socijalni utjecaj u digitalnom okruženju](/lekcija/socijalni-utjecaj-u-digitalnom-okruzenju) – društveni dokaz i algoritmi.
• [Spavanje i biološki ritmovi](/lekcija/spavanje-i-bioloski-ritmovi) – osnove sna.

Izvori i literatura

• Aarseth, E., Bean, A. M., Boonen, H., Colder Carras, M., Coulson, M., Das, D., Deleuze, J., Dunkels, E., Edman, J., Ferguson, C. J., Haagsma, M. C., Helmersson Bergmark, K., Hussain, Z., Jansz, J., Kardefelt-Winther, D., Kutner, L., Markey, P., Nielsen, R. K. L., Prause, N., … i Van Rooij, A. J. (2017). Scholars’ open debate paper on the World Health Organization ICD-11 Gaming Disorder proposal. *Journal of Behavioral Addictions*, 6(3), 267–270. [doi.org/10.1556/2006.5.2016.088](https://doi.org/10.1556/2006.5.2016.088)
• Allcott, H., Braghieri, L., Eichmeyer, S. i Gentzkow, M. (2020). The Welfare Effects of Social Media. *American Economic Review*, 110(3), 629–676. [doi.org/10.1257/aer.20190658](https://doi.org/10.1257/aer.20190658)
• Billieux, J., Schimmenti, A., Khazaal, Y., Maurage, P. i Heeren, A. (2015). Are we overpathologizing everyday life? A tenable blueprint for behavioral addiction research. *Journal of Behavioral Addictions*, 4(3), 119–123. [doi.org/10.1556/2006.4.2015.009](https://doi.org/10.1556/2006.4.2015.009)
• Carter, B., Rees, P., Hale, L., Bhattacharjee, D. i Paradkar, M. S. (2016). Association Between Portable Screen-Based Media Device Access or Use and Sleep Outcomes. *JAMA Pediatrics*, 170(12), 1202. [doi.org/10.1001/jamapediatrics.2016.2341](https://doi.org/10.1001/jamapediatrics.2016.2341)
• Hale, L. i Guan, S. (2015). Screen time and sleep among school-aged children and adolescents: A systematic literature review. *Sleep Medicine Reviews*, 21, 50–58. [doi.org/10.1016/j.smrv.2014.07.007](https://doi.org/10.1016/j.smrv.2014.07.007)
• Kuhl, P. K., Tsao, F.-M. i Liu, H.-M. (2003). Foreign-language experience in infancy: Effects of short-term exposure and social interaction on phonetic learning. *Proceedings of the National Academy of Sciences*, 100(15), 9096–9101. [doi.org/10.1073/pnas.1532872100](https://doi.org/10.1073/pnas.1532872100)
• Madigan, S., Browne, D., Racine, N., Mori, C. i Tough, S. (2019). Association Between Screen Time and Children’s Performance on a Developmental Screening Test. *JAMA Pediatrics*, 173(3), 244. [doi.org/10.1001/jamapediatrics.2018.5056](https://doi.org/10.1001/jamapediatrics.2018.5056)
• Orben, A. i Przybylski, A. K. (2019). The association between adolescent well-being and digital technology use. *Nature Human Behaviour*, 3(2), 173–182. [doi.org/10.1038/s41562-018-0506-1](https://doi.org/10.1038/s41562-018-0506-1)
• Przybylski, A. K. i Weinstein, N. (2013). Can you connect with me now? How the presence of mobile communication technology influences face-to-face conversation quality. *Journal of Social and Personal Relationships*, 30(3), 237–246. [doi.org/10.1177/0265407512453827](https://doi.org/10.1177/0265407512453827)
• Stothart, C., Mitchum, A. i Yehnert, C. (2015). The attentional cost of receiving a cell phone notification. *Journal of Experimental Psychology: Human Perception and Performance*, 41(4), 893–897. [doi.org/10.1037/xhp0000100](https://doi.org/10.1037/xhp0000100)
• Valkenburg, P. M., Meier, A. i Beyens, I. (2022). Social media use and its impact on adolescent mental health: An umbrella review of the evidence. *Current Opinion in Psychology*, 44, 58–68. [doi.org/10.1016/j.copsyc.2021.08.017](https://doi.org/10.1016/j.copsyc.2021.08.017)
• Ward, A. F., Duke, K., Gneezy, A. i Bos, M. W. (2017). Brain Drain: The Mere Presence of One’s Own Smartphone Reduces Available Cognitive Capacity. *Journal of the Association for Consumer Research*, 2(2), 140–154. [doi.org/10.1086/691462](https://doi.org/10.1086/691462)