Roger Sperry

Zadnja provjera: listopad 2026.

Roger Wolcott Sperry (1913.–1994.) ime je uz koje se veže otkriće da dvije moždane hemisfere, kad se razdvoje, mogu funkcionirati gotovo kao dva odvojena sustava. Sperryjeva istraživanja **razdvojenog mozga** i **specijalizacije hemisfera** donose mu 1981. Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu, koju dijeli s Davidom Hubelom i Torstenom Wieselom. Ova lekcija opisuje Sperryjev rad i popularne mitove koji su iz njega nastali.

Život i rad

Sperry studira englesku književnost i psihologiju, a doktorira zoologiju na Sveučilištu u Chicagu. Radi na Harvardu i Sveučilištu u Chicagu, a od 1954. na Kalifornijskom tehnološkom institutu (Caltech). Rani pokusi na vodozemcima i ribama pokazuju da presječena i zakrenuta vidna vlakna ponovno rastu prema „svojim” izvornim ciljevima, pa životinje nakon rotacije oka trajno vide svijet obrnuto. Na temelju toga Sperry predlaže **hipotezu kemijskog afiniteta**: živčana vlakna pronalaze ciljeve prema kemijskim oznakama (Sperry, 1963).

Istraživanja razdvojenog mozga

Na životinjama Sperry i suradnici pokazuju da nakon presijecanja žuljevitog tijela svaka hemisfera može zasebno učiti. Od 1960-ih, s Michaelom Gazzanigom i neurokirurgom Josephom Bogenom, istražuju ljude kojima je žuljevito tijelo presječeno zbog teške epilepsije. Pokazuju da lijeva hemisfera u većine ljudi upravlja govorom, a desna je uspješnija u nekim prostornim i vizualnim zadacima. Svaka hemisfera može imati vlastitu percepciju i pamćenje, što otvara pitanja o jedinstvu svijesti (više u lekciji [Mozak i svijest](/lekcija/mozak-i-svijest)).

Utjecaj i kritike

Sperryjev rad utječe na neuroznanost, neuropsihologiju i filozofiju uma, a hipoteza kemijskog afiniteta potvrđena je otkrićem molekula koje usmjeravaju rast živčanih vlakana (više u lekciji [Razvoj mozga](/lekcija/razvoj-mozga)). Sperry kasnije zastupa ideju da je svijest pojava koja proizlazi iz moždane aktivnosti, ali može povratno utjecati na nju (više u lekciji [Mentalna uzročnost](/lekcija/mentalna-uzrocnost)).

Nalazi su potaknuli popularan mit o „lijevomozgovnim” logičnim i „desnomozgovnim” kreativnim ljudima. Istraživanje na više od tisuću ljudi nije pronašlo dokaze da ljudi općenito više koriste jednu hemisferu (Nielsen i sur., 2013). Specijalizacija hemisfera stvarna je, ali odnosi se na pojedine funkcije, a ne na tipove ljudi (više u lekciji [Psihološki mitovi i zablude](/lekcija/psiholoski-mitovi-i-zablude)).

Sažetak

Roger Sperry predlaže hipotezu kemijskog afiniteta i s Michaelom Gazzanigom istražuje razdvojeni mozak, pokazujući specijalizaciju hemisfera, za što 1981. dijeli Nobelovu nagradu. Popularni mit o „lijevomozgovnim” i „desnomozgovnim” ljudima nema potporu u istraživanjima.

Povezane lekcije

Izvori i literatura