Psihički poremećaji u starijoj životnoj dobi

Zadnja provjera: listopad 2026.

Često se misli da je starost razdoblje tuge, zaboravnosti i povlačenja. Istraživanja pokazuju drukčiju sliku: mnogi stariji ljudi zadovoljni su životom, a emocionalna dobrobit u prosjeku ne pada s godinama. Ipak, starija dob donosi i posebne izazove – bolesti, gubitke, promjene uloga i usamljenost – koji mogu pridonijeti psihičkim teškoćama. Važno je razlikovati uobičajeno starenje od teškoća kojima je potrebna pomoć.

Koliko su česte psihičke teškoće?

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, otprilike 14 % ljudi u dobi od 70 i više godina ima neki psihički poremećaj, najčešće depresiju ili anksiozni poremećaj (World Health Organization, 2023). Te teškoće u starijoj dobi često ostaju neprepoznate, dijelom zato što ih okolina, pa i sami stariji ljudi, smatraju „normalnim dijelom starenja".

Starenje i emocije

Teorija socioemocionalne selektivnosti objašnjava zašto se emocionalna dobrobit kod mnogih starijih ljudi održava ili čak poboljšava. Kada ljudi budućnost doživljavaju kao ograničeniju, češće biraju emocionalno važne ciljeve i bliske odnose te se manje opterećuju nevažnim stvarima (Carstensen, 2021). Zato **depresija nije normalan dio starenja**, iako je česta.

Najčešće teškoće

Depresija

Depresija u starijoj dobi može izgledati drukčije nego u mlađoj. Stariji ljudi rjeđe govore o tuzi, a češće o umoru, bolovima, lošem snu, gubitku interesa ili teškoćama pamćenja. Zbog toga se depresija lako zamijeni za tjelesnu bolest ili početak demencije. Depresija je povezana s kroničnim bolestima, gubitkom bliskih ljudi, usamljenošću i smanjenom samostalnošću.

Anksioznost

Tjeskoba se u starijoj dobi često odnosi na zdravlje, padove, financije ili brigu o bliskima. Može dovesti do izbjegavanja izlazaka i aktivnosti, što dodatno povećava izolaciju.

Demencija

**Demencija** nije jedna bolest, nego skup stanja u kojima se pamćenje, mišljenje i sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti postupno pogoršavaju. Najčešći uzrok je Alzheimerova bolest. Važno je znati da blago usporavanje i povremeno zaboravljanje imena dio su uobičajenog starenja, dok je demencija stanje koje ozbiljno ometa samostalnost.

Pregled istraživanja pokazao je da bi se gotovo polovina slučajeva demencije mogla spriječiti ili odgoditi utjecajem na 14 čimbenika rizika tijekom života, poput nedovoljnog obrazovanja, oštećenja sluha, visokog tlaka, pušenja, tjelesne neaktivnosti i socijalne izolacije (Livingston i sur., 2024).

Delirij

**Delirij** je nagla smetnja pažnje i svijesti, često s promjenjivom zbunjenošću tijekom dana. Najčešće se javlja kod starijih ljudi tijekom bolesti, operacija, infekcija ili zbog lijekova. Delirij je hitno medicinsko stanje i često se može spriječiti ili liječiti, ali se lako zamijeni s demencijom (Inouye, Westendorp i Saczynski, 2014).

Detaljnije u lekciji [Delirij i neurokognitivni poremećaji](/lekcija/delirij-i-neurokognitivni-poremecaji).

Usamljenost i izolacija

Gubitak partnera i prijatelja, slabija pokretljivost i odlazak u mirovinu mogu smanjiti društvene kontakte. Pregled istraživanja pokazao je da su i socijalna izolacija i osjećaj usamljenosti povezani s većim rizikom ranije smrti (Holt-Lunstad, Smith, Baker, Harris i Stephenson, 2015). Održavanje odnosa i sudjelovanje u zajednici zato su važni za psihičko i tjelesno zdravlje.

Što pomaže?

• **Prepoznavanje** – depresija i anksioznost u starijoj dobi mogu se liječiti, ali prvo ih treba prepoznati.
• **Psihološka pomoć** – psihoterapija je učinkovita i u starijoj dobi.
• **Tjelesno zdravlje** – liječenje bolesti, provjera lijekova, sluha i vida.
• **Kretanje i društveni kontakti** – šetnje, udruge, volontiranje, kontakt s obitelji.
• **Podrška obiteljima i njegovateljima** – briga o osobi s demencijom vrlo je zahtjevna.

Primjer

Izmišljeni umirovljenik, Josip, ima 78 godina. Nakon smrti supruge prestao je odlaziti u klub, slabo jede, zaboravlja dogovore i kaže da je „samo star i umoran". Kći se boji da je riječ o demenciji.

Procjena pokazuje da su Josipove teškoće pamćenja vjerojatno posljedica depresije nakon gubitka. Uz liječenje, podršku obitelji i postupni povratak u klub, raspoloženje i pamćenje mu se poboljšavaju.

Česte zablude

• **„Depresija je normalan dio starosti."** Depresija nije dio uobičajenog starenja i može se liječiti.
• **„Svako zaboravljanje znači demenciju."** Povremeno zaboravljanje uobičajeno je; demencija ozbiljno ometa svakodnevni život.
• **„Stariji ljudi ne mogu imati koristi od psihoterapije."** Psihološka pomoć učinkovita je i u starijoj dobi.
• **„Demencija se ne može spriječiti."** Rizik se može smanjiti utjecajem na brojne čimbenike tijekom života (Livingston i sur., 2024).

Kada potražiti pomoć?

Pomoć je potrebna ako se raspoloženje, pamćenje ili ponašanje primjetno promijene, ako se osoba povlači i gubi interes za život ili ako teškoće ometaju samostalnost. **Nagla zbunjenost** zahtijeva hitnu liječničku procjenu jer može biti znak delirija.

Što znanost zna, a što ostaje otvoreno?

**Dobro potvrđeno:** depresija i anksioznost česte su u starijoj dobi, ali nisu normalan dio starenja (World Health Organization, 2023); znatan dio rizika za demenciju povezan je s promjenjivim čimbenicima (Livingston i sur., 2024).

**Otvoreno pitanje:** koliko se rizik od demencije stvarno može smanjiti promjenom pojedinih čimbenika; kako najbolje organizirati podršku za sve veći broj starijih ljudi.

Sažetak

Starost nije nužno razdoblje tuge i propadanja: emocionalna dobrobit u prosjeku ne pada s godinama, što objašnjava i teorija socioemocionalne selektivnosti. Ipak, oko 14 % ljudi starijih od 70 godina ima neki psihički poremećaj, najčešće depresiju ili anksiozni poremećaj. Depresija se u starijoj dobi često očituje kroz umor, bolove, loš san i teškoće pamćenja, pa se lako zamijeni za starenje ili demenciju. Demencija je skup stanja s postupnim pogoršanjem pamćenja i mišljenja, a znatan dio rizika povezan je s promjenjivim čimbenicima. Delirij je hitno stanje. Usamljenost i izolacija povezane su s lošijim zdravljem, a psihološka pomoć, liječenje tjelesnih bolesti, kretanje i kontakti pomažu.

Povezane teme

• [Delirij i neurokognitivni poremećaji](/lekcija/delirij-i-neurokognitivni-poremecaji) – zbunjenost, demencija i liječenje.
• [Starenje](/lekcija/starenje) – psihologija starenja.
• [Usamljenost](/lekcija/usamljenost) – kada odnosi ne zadovoljavaju potrebu za povezanošću.
• [Međuljudski odnosi kroz život](/lekcija/medjuljudski-odnosi-kroz-zivot) – kako se mreža odnosa mijenja s godinama.
• [Psihičke teškoće u različitim životnim razdobljima](/lekcija/psihicke-teskoce-u-razlicitim-zivotnim-razdobljima) – psihičko zdravlje kroz život.

Izvori i literatura

• Carstensen, L. L. (2021). Socioemotional selectivity theory: The role of perceived endings in human motivation. The Gerontologist, 61(8), 1188–1196. https://doi.org/10.1093/geront/gnab116
• Holt-Lunstad, J., Smith, T. B., Baker, M., Harris, T., & Stephenson, D. (2015). Loneliness and social isolation as risk factors for mortality: A meta-analytic review. *Perspectives on Psychological Science, 10*(2), 227–237. https://doi.org/10.1177/1745691614568352
• Inouye, S. K., Westendorp, R. G. J., & Saczynski, J. S. (2014). Delirium in elderly people. *The Lancet, 383*(9920), 911–922. https://doi.org/10.1016/S0140-6736(13)60688-1
• Livingston, G., Huntley, J., Liu, K. Y., Costafreda, S. G., Selbæk, G., Alladi, S., Ames, D., Banerjee, S., Burns, A., Brayne, C., Fox, N. C., Ferri, C. P., Gitlin, L. N., Howard, R., Kales, H. C., Kivimäki, M., Larson, E. B., Nakasujja, N., Rockwood, K., Samus, Q., Shirai, K., Singh-Manoux, A., Schneider, L. S., Walsh, S., Yao, Y., Sommerlad, A. i Mukadam, N. (2024). Dementia prevention, intervention, and care: 2024 report of the Lancet standing Commission. *The Lancet*, 404(10452), 572–628. [doi.org/10.1016/S0140-6736(24)01296-0](https://doi.org/10.1016/S0140-6736%2824%2901296-0)
• World Health Organization. (2023). *Mental Health of Older Adults*. World Health Organization. https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/mental-health-of-older-adults