Provjera pretpostavki o drugoj osobi

Zadnja provjera: listopad 2026.

„Ne javlja se jer je ljuta na mene.” „Šuti jer mu je dosadno sa mnom.” „Rekla je to da me ponizi.” U bliskim odnosima stalno pretpostavljamo što drugi misle i zašto nešto rade – i često djelujemo prema tim pretpostavkama kao da su činjenice. Ova vježba pomaže uočiti takve pretpostavke, procijeniti koliko su pouzdane i, kad je važno, provjeriti ih na najpouzdaniji način: pitanjem.

Zašto ljudi pogrešno procjenjuju tuđe namjere, objašnjavaju lekcije [Percepcija tuđih namjera](/lekcija/percepcija-tudjih-namjera) i [Čitanje misli kao kognitivna pogreška](/lekcija/citanje-misli-kao-kognitivna-pogreska). Ne zamjenjuje stručnu pomoć.

1. Čemu vježba služi

Pretpostavka o tuđoj namjeri mijenja ono što osjećamo i što činimo: ako mislim da je prijateljica ljuta, mogu se povući, a ona tada zaista pomisli da sam se ja naljutila. Vježba služi:

2. Što kažu istraživanja

U nizu pokusa sudionici koje se poticalo da „zauzmu perspektivu” druge osobe – da zamisle što ona misli – nisu točnije procjenjivali njezine misli i osjećaje; točnost se povećala tek kad su drugu osobu pitali i od nje dobili informaciju (Eyal i sur., 2018). Istraživanja odnosa pokazuju da je pripisivanje partnerovu ponašanju loših namjera i trajnih osobina povezano s manjim zadovoljstvom odnosom (Bradbury i Fincham, 1990). Ljudi su općenito skloni tuđe ponašanje objašnjavati osobinama, a vlastito okolnostima (više u lekciji [Temeljna atribucijska pogreška](/lekcija/temeljna-atribucijska-pogreska)).

3. Koraci

Korak 1. Uhvatite pretpostavku

Kad primijetite jaču emociju u odnosu, zapitajte se: što pretpostavljam o tome što druga osoba misli, osjeća ili namjerava? Zapišite pretpostavku jednom rečenicom: „Kasni s odgovorom jer joj nije stalo.”

Korak 2. Odvojite ponašanje od pretpostavke

Zapišite što je druga osoba konkretno učinila ili rekla, bez tumačenja: „Nije odgovorila na poruku šest sati.”

Korak 3. Nabrojite druga objašnjenja

Zapišite barem tri druga moguća razloga za isto ponašanje: zauzeta je; nije vidjela poruku; ne zna što odgovoriti; umorna je; ima vlastitu brigu. Pitajte se kako biste objasnili isto ponašanje da ga je učinio netko koga volite i komu vjerujete.

Korak 4. Procijenite pouzdanost

Koliko ste sigurni u izvornu pretpostavku (0–100 %)? Na čemu se temelji – na onome što je osoba rekla ili na dojmu? Postoje li ranija iskustva koja je podupiru ili joj proturječe?

Korak 5. Odlučite treba li provjera

Nisu sve pretpostavke vrijedne provjere. Provjera ima smisla kad je pretpostavka važna za odnos, kad zbog nje osjećate jaku emociju ili kad biste prema njoj nešto učinili.

Korak 6. Pitajte otvoreno

Ako provjera ima smisla, pita se otvoreno, bez optužbe i bez sugeriranja odgovora:

Pitanje „Ljutiš li se na mene?” zatvoreno je i usmjereno na vašu pretpostavku; „Kako si?” ili „Što se događa?” ostavljaju više prostora.

4. Primjer

Patrik (izmišljeni primjer) primjećuje da mu kolegica Marta već tjedan dana ne nudi kavu, kao prije. Pretpostavka: „Ljuta je zbog moje kritike na sastanku” (75 %). Druga objašnjenja: ima više posla; ima osobnih briga; jednostavno je nije sjetila. Budući da je odnos važan, pita je u hodniku: „Davno nismo išli na kavu. Imaš li gužvu ovih dana?” Marta mu kaže da joj je majka u bolnici i da jedva stiže raditi. Patrik se nije bio ni sjetio tog objašnjenja.

5. Česte poteškoće

6. Kada vježba nije dovoljna

Ako su pretpostavke o tuđim lošim namjerama stalne i snažne u mnogim odnosima, ili prate dugotrajan strah od napuštanja ili sumnjičavost, korisna je stručna pomoć. Više u lekcijama [Strah od napuštanja](/lekcija/strah-od-napustanja) i [Kada potražiti stručnu pomoć](/lekcija/kada-potraziti-strucnu-pomoc).

Povezane lekcije

Izvori i literatura