Procjena težine simptoma i funkcionalnog oštećenja

Zadnja provjera: listopad 2026.

Dvije osobe mogu imati istu dijagnozu, a vrlo različite teškoće. Jedna s depresijom i dalje odlazi na posao, iako uz velik napor, a druga danima ne može ustati iz kreveta. Zato stručnjaci ne pitaju samo „koja je dijagnoza?", nego i „koliko su teškoće izražene?" i „koliko utječu na život?". Odgovori na ta pitanja pomažu odabrati primjerenu pomoć i pratiti napredak.

Težina simptoma

**Težina simptoma** opisuje koliko su teškoće izražene: koliko su česte, koliko jake i koliko patnje uzrokuju. Mnoge dijagnoze uključuju oznaku težine, primjerice blaga, umjerena ili teška depresivna epizoda (American Psychiatric Association, 2022).

Težina se procjenjuje na nekoliko načina:

• **razgovorom** u kojem stručnjak pita o svakom simptomu, njegovoj učestalosti i jačini,
• **upitnicima samoprocjene** koje osoba ispunjava sama,
• **ljestvicama koje ispunjava stručnjak** na temelju razgovora i opažanja.

Primjer često korištenog upitnika je PHQ-9, kojim osoba procjenjuje koliko su je u posljednja dva tjedna mučili pojedini depresivni simptomi. Zbroj bodova okvirno upućuje na blage, umjerene, umjereno teške ili teške depresivne simptome (Kroenke, Spitzer i Williams, 2001). Takav rezultat pomaže u procjeni, ali ne zamjenjuje razgovor sa stručnjakom.

Funkcionalno oštećenje

**Funkcioniranje** se odnosi na to kako osoba obavlja svakodnevne aktivnosti i uloge. **Funkcionalno oštećenje** znači da teškoće ometaju te aktivnosti. Obično se procjenjuje nekoliko područja:

• **briga o sebi** – higijena, prehrana, san,
• **posao ili škola** – odlazak na posao, koncentracija, obavljanje zadataka,
• **odnosi** – s obitelji, partnerom, prijateljima,
• **kućanski poslovi i svakodnevne obveze**,
• **sudjelovanje u zajednici** – hobiji, izlasci, društveni život.

Svjetska zdravstvena organizacija razvila je upitnik WHODAS 2.0, koji na usporediv način mjeri funkcioniranje u šest područja: razumijevanje i komunikaciju, kretanje, brigu o sebi, odnose s drugima, svakodnevne aktivnosti i sudjelovanje u društvu (Üstün i sur., 2010). Upitnik se može koristiti kod različitih zdravstvenih stanja, ne samo psihičkih.

Zašto su to dvije različite stvari?

Težina simptoma i funkcionalno oštećenje povezani su, ali nisu isto. Osoba s vrlo izraženom tjeskobom može i dalje dobro obavljati posao jer se godinama naučila nositi s njom. Druga osoba s blažim simptomima može imati velike teškoće jer živi u nepovoljnim okolnostima ili nema podršku.

Na funkcioniranje utječu i stvari izvan same osobe: zahtjevi posla, obiteljske obveze, podrška okoline i dostupnost prilagodbi. Zato procjena funkcioniranja uvijek uzima u obzir i kontekst.

Zašto je to važno?

Procjena težine i funkcioniranja ima nekoliko praktičnih svrha:

• **Izbor pomoći** – kod blagih teškoća često su dovoljni savjetovanje, podrška ili vođena samopomoć, a kod teških teškoća potrebna je intenzivnija stručna pomoć.
• **Praćenje napretka** – ponovljena mjerenja pokazuju smanjuju li se teškoće tijekom liječenja.
• **Procjena hitnosti** – teško oštećenje ili rizik od samoozljeđivanja zahtijeva brzo djelovanje.
• **Planiranje oporavka** – cilj nije samo smanjiti simptome, nego i omogućiti povratak na posao, u školu ili odnose.

Primjer

Izmišljena osoba, Nikola, prije dva mjeseca započeo je psihoterapiju zbog depresije.

• Na početku je na upitniku depresivnih simptoma imao rezultat koji upućuje na umjereno teške simptome, nije radio i gotovo se nije javljao prijateljima.
• Nakon osam tjedana rezultat je niži, ali i dalje u rasponu blagih do umjerenih simptoma. Vratio se na posao na pola radnog vremena.

Ponovljeno mjerenje pokazuje napredak, ali i da proces još nije završen. Razgovor o funkcioniranju pomaže odrediti sljedeći cilj: primjerice, ponovno se družiti s prijateljima jednom tjedno.

Česte zablude

• **„Ako netko radi, ne može imati ozbiljne teškoće."** Neki ljudi funkcioniraju uz velik napor i patnju.
• **„Visok rezultat na upitniku znači dijagnozu."** Upitnici pokazuju izraženost simptoma, ali dijagnoza traži detaljniju procjenu.
• **„Liječenje je uspješno kad simptomi nestanu."** Važan je i povratak svakodnevnim ulogama i kvaliteta života.
• **„Funkcioniranje ovisi samo o osobi."** Okolina, podrška i zahtjevi također utječu na to koliko teškoće ometaju život.

Što znanost zna, a što ostaje otvoreno?

**Dobro potvrđeno:** kratki upitnici poput PHQ-9 pouzdano mjere izraženost simptoma i korisni su za praćenje (Kroenke i sur., 2001); funkcioniranje se može usporedivo mjeriti standardiziranim upitnicima (Üstün i sur., 2010).

**Otvoreno pitanje:** kako najbolje uskladiti samoprocjenu, procjenu stručnjaka i procjenu bliskih osoba kada se razlikuju; koje su granične vrijednosti upitnika primjerene u različitim kulturama.

Sažetak

Ista dijagnoza može značiti vrlo različite teškoće, pa se uz dijagnozu procjenjuju težina simptoma i funkcionalno oštećenje. Težina opisuje koliko su simptomi česti, jaki i koliko patnje uzrokuju, a procjenjuje se razgovorom, upitnicima samoprocjene poput PHQ-9 i ljestvicama stručnjaka. Funkcioniranje obuhvaća brigu o sebi, posao ili školu, odnose, svakodnevne obveze i sudjelovanje u zajednici, a mjeri se i upitnicima poput WHODAS 2.0. Težina i funkcioniranje povezani su, ali nisu isto, jer na funkcioniranje utječu i okolnosti. Procjena pomaže u izboru pomoći, praćenju napretka, procjeni hitnosti i planiranju oporavka.

Povezane teme

• [Simptomi, sindromi i dijagnoze](/lekcija/simptomi-sindromi-i-dijagnoze) – osnovni pojmovi.
• [Psihološka procjena i dijagnostički postupak](/lekcija/psiholoska-procjena-i-dijagnosticki-postupak) – kako izgleda procjena.
• [Praćenje ishoda liječenja i odgovor na terapiju](/lekcija/pracenje-ishoda-lijecenja-i-odgovor-na-terapiju) – kako se mjeri napredak.
• [Oporavak i kvaliteta života](/lekcija/oporavak-i-kvaliteta-zivota) – oporavak kao više od nestanka simptoma.
• [Depresija](/lekcija/depresija) – simptomi i težina depresije.

Izvori i literatura

• American Psychiatric Association. (2022). *Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders* (5. izd., tekstualna revizija; DSM-5-TR). American Psychiatric Association Publishing. https://doi.org/10.1176/appi.books.9780890425787
• Kroenke, K., Spitzer, R. L., & Williams, J. B. W. (2001). The PHQ-9: Validity of a brief depression severity measure. *Journal of General Internal Medicine, 16*(9), 606–613. https://doi.org/10.1046/j.1525-1497.2001.016009606.x
• Üstün, T. B., Chatterji, S., Kostanjsek, N., Rehm, J., Kennedy, C., Epping-Jordan, J., Saxena, S., von Korff, M., & Pull, C. (2010). Developing the World Health Organization Disability Assessment Schedule 2.0. *Bulletin of the World Health Organization, 88*(11), 815–823. https://doi.org/10.2471/BLT.09.067231