Procjena težine simptoma i funkcionalnog oštećenja

Zadnja provjera: listopad 2026.

Dvije osobe mogu imati istu dijagnozu, a vrlo različite teškoće. Jedna s depresijom i dalje odlazi na posao, iako uz velik napor, a druga danima ne može ustati iz kreveta. Zato stručnjaci ne pitaju samo „koja je dijagnoza?", nego i „koliko su teškoće izražene?" i „koliko utječu na život?". Odgovori na ta pitanja pomažu odabrati primjerenu pomoć i pratiti napredak.

Težina simptoma

**Težina simptoma** opisuje koliko su teškoće izražene: koliko su česte, koliko jake i koliko patnje uzrokuju. Mnoge dijagnoze uključuju oznaku težine, primjerice blaga, umjerena ili teška depresivna epizoda (American Psychiatric Association, 2022).

Težina se procjenjuje na nekoliko načina:

Primjer često korištenog upitnika je PHQ-9, kojim osoba procjenjuje koliko su je u posljednja dva tjedna mučili pojedini depresivni simptomi. Zbroj bodova okvirno upućuje na blage, umjerene, umjereno teške ili teške depresivne simptome (Kroenke, Spitzer i Williams, 2001). Takav rezultat pomaže u procjeni, ali ne zamjenjuje razgovor sa stručnjakom.

Funkcionalno oštećenje

**Funkcioniranje** se odnosi na to kako osoba obavlja svakodnevne aktivnosti i uloge. **Funkcionalno oštećenje** znači da teškoće ometaju te aktivnosti. Obično se procjenjuje nekoliko područja:

Svjetska zdravstvena organizacija razvila je upitnik WHODAS 2.0, koji na usporediv način mjeri funkcioniranje u šest područja: razumijevanje i komunikaciju, kretanje, brigu o sebi, odnose s drugima, svakodnevne aktivnosti i sudjelovanje u društvu (Üstün i sur., 2010). Upitnik se može koristiti kod različitih zdravstvenih stanja, ne samo psihičkih.

Zašto su to dvije različite stvari?

Težina simptoma i funkcionalno oštećenje povezani su, ali nisu isto. Osoba s vrlo izraženom tjeskobom može i dalje dobro obavljati posao jer se godinama naučila nositi s njom. Druga osoba s blažim simptomima može imati velike teškoće jer živi u nepovoljnim okolnostima ili nema podršku.

Na funkcioniranje utječu i stvari izvan same osobe: zahtjevi posla, obiteljske obveze, podrška okoline i dostupnost prilagodbi. Zato procjena funkcioniranja uvijek uzima u obzir i kontekst.

Zašto je to važno?

Procjena težine i funkcioniranja ima nekoliko praktičnih svrha:

Primjer

Izmišljena osoba, Nikola, prije dva mjeseca započeo je psihoterapiju zbog depresije.

Ponovljeno mjerenje pokazuje napredak, ali i da proces još nije završen. Razgovor o funkcioniranju pomaže odrediti sljedeći cilj: primjerice, ponovno se družiti s prijateljima jednom tjedno.

Česte zablude

Što znanost zna, a što ostaje otvoreno?

**Dobro potvrđeno:** kratki upitnici poput PHQ-9 pouzdano mjere izraženost simptoma i korisni su za praćenje (Kroenke i sur., 2001); funkcioniranje se može usporedivo mjeriti standardiziranim upitnicima (Üstün i sur., 2010).

**Otvoreno pitanje:** kako najbolje uskladiti samoprocjenu, procjenu stručnjaka i procjenu bliskih osoba kada se razlikuju; koje su granične vrijednosti upitnika primjerene u različitim kulturama.

Sažetak

Ista dijagnoza može značiti vrlo različite teškoće, pa se uz dijagnozu procjenjuju težina simptoma i funkcionalno oštećenje. Težina opisuje koliko su simptomi česti, jaki i koliko patnje uzrokuju, a procjenjuje se razgovorom, upitnicima samoprocjene poput PHQ-9 i ljestvicama stručnjaka. Funkcioniranje obuhvaća brigu o sebi, posao ili školu, odnose, svakodnevne obveze i sudjelovanje u zajednici, a mjeri se i upitnicima poput WHODAS 2.0. Težina i funkcioniranje povezani su, ali nisu isto, jer na funkcioniranje utječu i okolnosti. Procjena pomaže u izboru pomoći, praćenju napretka, procjeni hitnosti i planiranju oporavka.

Povezane teme

Izvori i literatura