Prava i ograničenja korištenja testova

Zadnja provjera: listopad 2026.

Tko smije primijeniti psihološki test? Smije li se test kopirati i podijeliti? Ima li osoba pravo vidjeti svoje rezultate? Psihološki testovi nisu samo stručni alati, nego i zakonski uređena sredstva, zaštićena autorskim pravom i propisima o zaštiti podataka. Ova lekcija daje pregled pravila koja vrijede u Hrvatskoj i općih etičkih načela uporabe testova.

Lekcija daje opći pregled i ne zamjenjuje pravni savjet ni tekst propisa.

Zakon o psihološkoj djelatnosti

U Hrvatskoj psihološku djelatnost uređuje Zakon o psihološkoj djelatnosti. Zakon među ostalim određuje da su neka psihodijagnostička sredstva posebno zaštićena: smiju ih primjenjivati i tumačiti samo ovlašteni psiholozi, a ne smiju se preslikavati ni davati na uvid neovlaštenim osobama (Zakon o psihološkoj djelatnosti, 2019, čl. 16). Svrha te zaštite jest da testovi ostanu valjani – test čija su pitanja i odgovori javno dostupni prestaje mjeriti ono što bi trebao.

Kategorije psihodijagnostičkih sredstava

Pravilnik Hrvatske psihološke komore razvrstava psihodijagnostička sredstva u kategorije prema stupnju stručnosti potrebnom za uporabu (Hrvatska psihološka komora, 2023):

• **kategorija 0** – sredstva za edukaciju i istraživanje, koja se ne smiju koristiti za individualnu dijagnozu ili prognozu ni imati statusne posljedice za osobu;
• **kategorije A, B i C** – kategorizirana sredstva koja se nalaze na popisu Komore, uz uvjete uporabe propisane za svaku kategoriju;
• među njima su **B i C** posebno zaštićena sredstva koja samostalno odabire, primjenjuje i tumači samo ovlašteni psiholog.

Prema Pravilniku, nekategorizirane testove psiholog ne smije koristiti u dijagnostičke i prognostičke svrhe ni u postupcima sa statusnim posljedicama, primjerice pri zapošljavanju. Komora objavljuje popis kategoriziranih sredstava, koji se mijenja, pa ga treba provjeravati na njezinim stranicama.

Autorsko pravo

Većina psiholoških testova zaštićena je autorskim pravom izdavača. Kopiranje, prevođenje i objavljivanje pitanja bez dopuštenja nije dopušteno, čak i kad se test pronađe na internetu. Zato se u ovim lekcijama upitnici opisuju, a njihova pitanja ne prenose.

Prava osobe koja se testira

Etička načela psihološke struke ističu nekoliko prava osobe koja se testira (American Psychological Association, 2017):

• **informirani pristanak** – znati zašto se testira, tko će vidjeti rezultate i za što će se koristiti;
• **povjerljivost** – rezultati se ne dijele bez pristanka, osim u zakonom propisanim slučajevima;
• **razumljivo objašnjenje** rezultata, a ne samo brojke;
• **zaštita osobnih podataka** – rezultati testova osjetljivi su osobni podaci, na koje se primjenjuju propisi o zaštiti podataka.

Ograničenja uporabe

Čak i dobar test može se pogrešno upotrijebiti:

• za **svrhu za koju nije provjeren**, primjerice upitnik za istraživanja kao temelj odluke o zapošljavanju;
• uz **neprikladne norme**, primjerice strane norme za hrvatsku populaciju;
• **bez stručnog tumačenja**, kada se broj tumači izvan konteksta;
• kao **jedini izvor** za važnu odluku o osobi.

Česte zablude

• **„Ako je test na internetu, mogu ga koristiti kako želim.”** Dostupnost ne znači da je uporaba dopuštena.
• **„Svatko tko zna bodovati test može ga tumačiti.”** Zaštićena sredstva tumače ovlašteni psiholozi.
• **„Poslodavac smije vidjeti sve moje rezultate.”** Dijeljenje rezultata uređeno je pravilima povjerljivosti i zaštite podataka.

Primjer

Voditeljica malog poduzeća (izmišljeni primjer) želi kandidatima podijeliti upitnik ličnosti koji je pronašla na internetu i prema rezultatu odlučivati o zapošljavanju. Upitnik nije kategoriziran, nema hrvatske norme ni dokaze da predviđa uspjeh na tom poslu, a moguće je i da krši autorska prava. Za procjenu kandidata trebala bi angažirati ovlaštenog psihologa, koji bi odabrao primjerena sredstva.

Sažetak

U Hrvatskoj psihodijagnostička sredstva uređuju Zakon o psihološkoj djelatnosti i Pravilnik Hrvatske psihološke komore, koji ih razvrstava u kategorije 0, A, B i C. Posebno zaštićena sredstva primjenjuju i tumače samo ovlašteni psiholozi i ne smiju se preslikavati. Osoba koja se testira ima pravo na informirani pristanak, povjerljivost i razumljivo objašnjenje.

Povezane lekcije

• [Što je psihološki test?](/lekcija/sto-je-psiholoski-test)
• [Psihološka procjena i testiranje](/lekcija/psiholoska-procjena-i-testiranje)
• [Valjanost testa](/lekcija/valjanost-testa)
• [Norme i usporedbe](/lekcija/norme-i-usporedbe)
• [Etika u psihološkim istraživanjima](/lekcija/etika-u-psiholoskim-istrazivanjima)
• [Informirani pristanak sudionika](/lekcija/informirani-pristanak-sudionika)

Izvori i literatura

• American Psychological Association. (2017). *Ethical Principles of Psychologists and Code of Conduct*. APA. https://www.apa.org/ethics/code
• Hrvatska psihološka komora (2023). *Pravilnik o psihodijagnostičkim sredstvima sa Standardima uporabe*. [psiholoska-komora.hr](https://www.psiholoska-komora.hr/dokumenti/Pravilnik_o_psihodijagnostickim_sredstvima_sa_Standardima_uporabe_30102023.pdf-1a2ff8bfceb76addfd986af206d35877.pdf)
• Zakon o psihološkoj djelatnosti (2019). *Narodne novine*, 98/2019. [narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_10_98_1914.html](https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_10_98_1914.html)