Peter Fonagy

Zadnja provjera: listopad 2026.

Peter Fonagy (r. 1952.) jedno je od vodećih imena suvremene psihoanalize i istraživanja privrženosti. Pojam **mentalizacije** – sposobnosti razumijevanja ponašanja kroz misli, osjećaje i namjere – i terapija koja se na njemu temelji postaju važan dio liječenja poremećaja ličnosti. Ova lekcija opisuje glavne ideje, a pristup podrobnije obrađuje lekcija [Mentalizacija i mentalizacijski pristup](/lekcija/mentalizacija-i-mentalizacijski-pristup).

Život i rad

Fonagy odrasta u Budimpešti, a obrazuje se u Londonu, gdje dugo radi na University College London i u Centru Anna Freud. Obrazuje se i radi u psihoanalizi, ali i zagovara empirijsko istraživanje psihoanalitičkih ideja (Fonagy, 2003). S Anthonyjem Batemanom razvija terapiju temeljenu na mentalizaciji (engl. *mentalization-based treatment*, MBT).

Ključne ideje

• **Mentalizacija i refleksivna funkcija.** Sposobnost da se vlastito i tuđe ponašanje razumije kroz unutarnja stanja. Refleksivna funkcija je mjerljivi oblik te sposobnosti, procijenjen iz načina na koji osoba govori o odnosima (Fonagy i Target, 1997).
• **Razvoj u odnosu.** Dijete uči razumjeti vlastite emocije kad ih skrbnik prepoznaje i „zrcali” na način koji je istodobno točan i obilježen kao odgovor na djetetovo stanje (Fonagy i sur., 2002).
• **Krhka mentalizacija pod stresom.** U snažnim emocijama i u odnosima privrženosti mentalizacija može popustiti, što se povezuje s teškoćama u graničnom poremećaju ličnosti.
• **Epistemičko povjerenje.** Spremnost da se informacije od drugih prihvate kao pouzdane i važne; njezin poremećaj može otežati učenje iz odnosa, pa i iz terapije (Fonagy i Allison, 2014).

Utjecaj i kritike

Terapija temeljena na mentalizaciji pokazala se djelotvornom u liječenju graničnog poremećaja ličnosti u randomiziranim istraživanjima, počevši od istraživanja djelomične hospitalizacije (Bateman i Fonagy, 1999; više u lekciji [Poremećaji ličnosti](/lekcija/poremecaji-licnosti)). Pojam mentalizacije povezuje psihoanalizu, teoriju privrženosti i istraživanja socijalne kognicije. Kritičari upozoravaju da se pojam ponekad koristi preširoko, da se preklapa s pojmovima poput teorije uma i empatije te da je potrebno više neovisnih replikacija.

Sažetak

Peter Fonagy razvija pojmove mentalizacije, refleksivne funkcije i epistemičkog povjerenja te s Anthonyjem Batemanom terapiju temeljenu na mentalizaciji, djelotvornu u liječenju graničnog poremećaja ličnosti. Rad povezuje psihoanalizu s empirijskim istraživanjem, uz upozorenja na široku uporabu pojma.

Povezane lekcije

• [Mentalizacija i mentalizacijski pristup](/lekcija/mentalizacija-i-mentalizacijski-pristup)
• [Teorija privrženosti u psihoterapiji](/lekcija/teorija-privrzenosti-u-psihoterapiji)
• [Poremećaji ličnosti](/lekcija/poremecaji-licnosti)
• [Suvremena psihodinamska terapija](/lekcija/suvremena-psihodinamska-terapija)
• [Anna Freud](/lekcija/anna-freud)

Izvori i literatura

• Bateman, A. i Fonagy, P. (1999). Effectiveness of partial hospitalization in the treatment of borderline personality disorder: A randomized controlled trial. *American Journal of Psychiatry*, 156(10), 1563–1569. [doi.org/10.1176/ajp.156.10.1563](https://doi.org/10.1176/ajp.156.10.1563)
• Fonagy, P. (2003). The research agenda: The vital need for empirical research in psychoanalysis. *Psychoanalytic Psychology, 20*(1), 1–13. https://doi.org/10.1037/0736-9735.20.1.1
• Fonagy, P., & Allison, E. (2014). The Role of Mentalizing and Epistemic Trust in the Therapeutic Relationship. *Psychotherapy, 51*(3), 372–380. https://doi.org/10.1037/a0036505
• Fonagy, P., Gergely, G., Jurist, E. L., & Target, M. (2002). *Affect Regulation, Mentalization, and the Development of the Self*. New York: Other Press.
• Fonagy, P., & Target, M. (1997). Attachment and Reflective Function: Their Role in Self-Organization. *Development and Psychopathology, 9*(4), 679–700. https://doi.org/10.1017/S0954579497001399