Osobnost i preuzimanje rizika

Zadnja provjera: listopad 2026.

Uvod

Ljudi se razlikuju u spremnosti da prihvate rizik. Neki su skloniji iskušavanju novih mogućnosti, ulaganju u neizvjesne ishode i donošenju odluka bez jamstva uspjeha, dok drugi prednost daju sigurnosti, predvidljivosti i očuvanju postojećeg stanja.

Te razlike djelomično su povezane s osobnošću, ali i s prethodnim iskustvima, vrijednostima, emocionalnim stanjem, dostupnim resursima i okolnostima u kojima se odluka donosi.

Preuzimanje rizika nije samo po sebi ni pozitivno ni negativno. Rizik može biti povezan s učenjem, napretkom i ostvarivanjem ciljeva, ali i s financijskim gubicima, narušavanjem zdravlja ili drugim nepovoljnim posljedicama. Važno je razumjeti kako osobnost utječe na procjenu rizika i kako razlikovati promišljenu spremnost na rizik od nepromišljenog ponašanja.

Što je preuzimanje rizika?

Preuzimanje rizika odnosi se na ponašanje kojim osoba prihvaća mogućnost nepovoljnog ishoda radi potencijalne koristi, postizanja cilja ili stjecanja iskustva.

Rizik obično uključuje nekoliko elemenata:

Rizici se pojavljuju u različitim područjima života. Mogu uključivati promjenu karijere, pokretanje poslovanja, financijska ulaganja, ulazak u novu vezu, izražavanje vlastitog mišljenja ili sudjelovanje u aktivnostima koje zahtijevaju fizičku hrabrost.

Spremnost na rizik nije jednaka u svim područjima. Osoba može biti vrlo oprezna s novcem, a istodobno spremna na velike promjene u privatnom životu. Zato je važno razlikovati opću sklonost riziku od ponašanja u pojedinim situacijama.

Osobine ličnosti povezane s preuzimanjem rizika

Ekstraverzija

Ekstraverzija je povezana s društvenom aktivnošću, pozitivnim emocijama i sklonošću traženju nagrađujućih iskustava.

U određenim okolnostima ekstravertiranije osobe mogu biti spremnije prihvatiti prilike koje uključuju uzbuđenje, društvenu izloženost ili mogućnost nagrade. Međutim, ekstraverzija ne znači nužno impulzivnost niti jednaku spremnost na rizik u svim područjima života.

Otvorenost iskustvu

Otvorenost iskustvu uključuje znatiželju, sklonost istraživanju novih ideja i spremnost na razmatranje nekonvencionalnih mogućnosti.

Ta osobina može biti povezana sa spremnošću na isprobavanje novih aktivnosti, promjenu ustaljenih obrazaca ili istraživanje nepoznatih područja.

Ipak, otvorenost iskustvu nije isto što i sklonost opasnosti. Osoba može biti vrlo otvorena novim idejama, a istodobno pažljivo procjenjivati financijske, zdravstvene ili druge praktične rizike.

Savjesnost

Savjesnost uključuje odgovornost, organiziranost, samodisciplinu i usmjerenost prema dugoročnim ciljevima.

Izraženija savjesnost često je povezana s pažljivijim planiranjem i razmatranjem posljedica prije djelovanja. To može smanjiti vjerojatnost nepromišljenih odluka.

Međutim, savjesnost ne znači uvijek izbjegavanje rizika. Osoba može svjesno prihvatiti velik rizik ako ga smatra opravdanim i ako je pripremila odgovarajući plan.

Negativna emocionalnost

Negativna emocionalnost povezana je sa sklonošću češćem ili intenzivnijem doživljavanju zabrinutosti, straha i drugih neugodnih emocija.

U situacijama neizvjesnosti takve osobe mogu snažnije usmjeravati pažnju na moguće negativne ishode i biti opreznije pri donošenju odluka.

Ipak, strah može imati i zaštitnu funkciju jer upozorava na moguće opasnosti. Niža razina straha ne znači automatski bolju procjenu rizika, kao što ni izraženiji strah ne znači da je osoba uvijek pretjerano oprezna.

Ugodnost

Ugodnost uključuje suradljivost, obzirnost i sklonost održavanju dobrih međuljudskih odnosa.

U određenim situacijama osobe s izraženijom ugodnošću mogu biti manje sklone sukobima ili odlukama koje bi mogle ugroziti druge. Istodobno mogu prihvatiti rizik kako bi pomogle bliskoj osobi ili očuvale važan odnos.

Povezanost ugodnosti i preuzimanja rizika ovisi o vrsti rizika i motivima koji stoje iza odluke.

Impulzivnost i promišljeno preuzimanje rizika

Važno je razlikovati spremnost na rizik od impulzivnosti.

**Promišljeno preuzimanje rizika** uključuje procjenu mogućih ishoda, razmatranje dostupnih informacija i prihvaćanje posljedica koje osoba smatra opravdanima.

**Impulzivno preuzimanje rizika** uključuje djelovanje uz nedovoljno razmatranje mogućih posljedica. Može biti povezano sa snažnim emocijama, privlačnošću trenutačne nagrade ili teškoćama u odgađanju reakcije.

Primjerice, osoba koja nakon istraživanja tržišta napusti sigurno zaposlenje kako bi pokrenula vlastiti posao može svjesno prihvatiti rizik radi dugoročnog cilja. Osoba koja bez plana uloži svu ušteđevinu u neprovjerenu priliku može zanemariti važne posljedice.

Obje osobe prihvaćaju rizik, ali se razlikuju u načinu procjene i pripreme.

Promišljeno preuzimanje rizika ne jamči uspjeh. I dobro analizirana odluka može imati nepovoljan ishod jer neizvjesnost nikada nije potpuno uklonjena.

Uloga emocija u procjeni rizika

Procjena rizika nije isključivo racionalan proces. Emocije mogu utjecati na to koje informacije osoba primjećuje, koliko ozbiljno doživljava moguće gubitke i koliko je privlačna potencijalna nagrada.

Strah

Strah može povećati oprez i usmjeriti pažnju na prijetnje. U nekim okolnostima pomaže osobi izbjeći stvarnu opasnost, dok u drugima može dovesti do precjenjivanja negativnih ishoda i propuštanja vrijednih prilika.

Uzbuđenje

Uzbuđenje može povećati privlačnost rizičnih aktivnosti. Kada je osoba usmjerena na potencijalnu nagradu, može manje pažnje posvetiti mogućim gubicima.

Pretjerano samopouzdanje

Osoba koja precjenjuje vlastito znanje ili sposobnosti može podcijeniti vjerojatnost neuspjeha. To može dovesti do preuzimanja rizika koji ne odgovara njezinim stvarnim mogućnostima.

Žaljenje i strah od propuštanja

Odluke mogu biti motivirane i željom da se izbjegne buduće žaljenje. Osoba se može bojati da će propustiti važnu priliku ako ne djeluje odmah.

Takav pritisak može biti osobito snažan kada se čini da drugi ostvaruju uspjeh ili kada je prilika vremenski ograničena. Međutim, osjećaj hitnosti nije dokaz da je odluka dobra.

Iskustvo, učenje i tolerancija neizvjesnosti

Prethodna iskustva utječu na to kako osoba procjenjuje buduće rizike. Uspješno iskustvo može povećati spremnost na slične odluke, dok negativno iskustvo može potaknuti veći oprez.

Ipak, pojedinačno iskustvo ne mora pružiti pouzdanu sliku stvarnog rizika. Ako osoba jednom ostvari velik dobitak rizičnom odlukom, može pogrešno zaključiti da je takvo ponašanje općenito sigurno ili uspješno.

Važna je i tolerancija neizvjesnosti. Osobe koje lakše podnose nepoznate ishode mogu biti spremnije djelovati bez potpunih informacija. To može olakšati prihvaćanje novih prilika, ali ne jamči kvalitetniju procjenu rizika.

S druge strane, potreba za sigurnošću može potaknuti pažljivo planiranje, ali i pretjerano izbjegavanje rizika. Ako osoba čeka potpunu sigurnost, može propustiti prilike koje uključuju prihvatljiv rizik i potencijalnu korist.

Razlike između objektivnog i subjektivnog rizika

Rizik se može procjenjivati na temelju dostupnih podataka, ali ljudi ga ne doživljavaju uvijek jednako.

**Objektivna procjena rizika** oslanja se na relevantne informacije, procjene vjerojatnosti i moguće posljedice.

**Subjektivna procjena rizika** odnosi se na to kako pojedinac doživljava vjerojatnost i ozbiljnost određenog ishoda.

Na subjektivnu procjenu mogu utjecati osobnost, emocije, iskustva, uvjerenja i način na koji je informacija predstavljena.

Primjerice, osoba može izbjegavati putovanje zrakoplovom zbog snažnog straha, iako dostupni podaci upućuju na to da je rizik nizak. Druga osoba može podcijeniti opasnost aktivnosti koja joj je poznata ili u kojoj se osjeća vrlo sposobnom.

Cilj nije potpuno ukloniti subjektivnu procjenu, nego je uskladiti s dostupnim dokazima i stvarnim okolnostima.

Kako osobnost utječe na svakodnevne odluke?

Sklonost preuzimanju rizika može se očitovati u različitim životnim područjima.

Posao i karijera

Promjena zaposlenja, pokretanje poslovanja ili prihvaćanje zahtjevnije uloge uključuju različite razine neizvjesnosti. Osobnost može utjecati na spremnost osobe da istraži nove mogućnosti, ali odluka ovisi i o financijskim obvezama, tržišnim uvjetima i dostupnim alternativama.

Financije

Ljudi se razlikuju u spremnosti prihvaćanja financijskih gubitaka radi potencijalne dobiti. Važni su njihova financijska situacija, vremenski horizont, znanje i sposobnost podnošenja gubitaka.

Spremnost na rizik treba razlikovati od stvarne sposobnosti podnošenja rizika. Osoba može biti sklona rizičnim ulaganjima, ali si ne može priuštiti značajan gubitak.

Međuljudski odnosi

Ulazak u novu vezu, izražavanje osjećaja ili razgovor o problemu mogu uključivati rizik odbacivanja, sukoba ili razočaranja.

Osoba može izbjegavati takve situacije kako bi se zaštitila od emocionalne boli. Druga može biti spremnija prihvatiti mogućnost negativnog ishoda radi bliskosti, iskrenosti ili razvoja odnosa.

Zdravlje i svakodnevno ponašanje

Preuzimanje fizičkih rizika, eksperimentiranje s ponašanjima koja mogu ugroziti zdravlje ili zanemarivanje sigurnosnih mjera mogu biti povezani s impulzivnošću, traženjem uzbuđenja i procjenom osobne ranjivosti.

U tim situacijama važno je razlikovati prihvatljiv rizik od ponašanja koje može ozbiljno ugroziti osobu ili druge ljude.

Kako donositi kvalitetnije odluke o riziku?

Cilj nije uvijek smanjiti rizik, nego procijeniti je li on opravdan u odnosu na moguću korist i osobne ciljeve.

Korisno je primijeniti nekoliko koraka:

1. **Definirati cilj.** Razjasniti što se odlukom želi postići i zašto je taj cilj važan.

2. **Procijeniti moguće ishode.** Razmotriti najbolje, najgore i najvjerojatnije scenarije.

3. **Provjeriti informacije.** Razlikovati provjerene podatke od pretpostavki, glasina i pretjerano optimističnih očekivanja.

4. **Procijeniti vlastite resurse.** Razmotriti koliko vremena, novca, energije i podrške osoba ima na raspolaganju.

5. **Prepoznati emocionalni utjecaj.** Provjeriti potiču li odluku strah, uzbuđenje, pritisak okoline ili strah od propuštanja prilike.

6. **Razmotriti manje rizične alternative.** Ponekad je moguće testirati ideju u manjem opsegu prije preuzimanja većeg rizika.

7. **Odrediti prihvatljivu granicu gubitka.** Unaprijed definirati koje bi posljedice bile podnošljive, a koje bi ozbiljno ugrozile osobu.

8. **Učiti iz ishoda.** Nakon odluke procijeniti kvalitetu procesa odlučivanja, a ne samo to je li rezultat bio povoljan.

Dobra odluka ne mora završiti uspjehom. Važno je je li bila razumna s obzirom na informacije dostupne u trenutku donošenja.

Zaključak

Osobnost utječe na način na koji ljudi doživljavaju rizik, procjenjuju neizvjesnost i odlučuju hoće li prihvatiti određenu mogućnost. Međutim, sklonost riziku nije jedinstvena ni nepromjenjiva karakteristika: može se razlikovati ovisno o području života, emocionalnom stanju i okolnostima.

Preuzimanje rizika može omogućiti razvoj, učenje i ostvarivanje važnih ciljeva, ali može dovesti i do štetnih posljedica ako se zanemare vjerojatnost i ozbiljnost mogućih gubitaka.

Kvalitetno odlučivanje zahtijeva ravnotežu između spremnosti na djelovanje i realistične procjene posljedica. Razumijevanje vlastitih osobina može pomoći osobi da prepozna kada je oprez koristan, kada strah nepotrebno ograničava mogućnosti i kada je potrebno usporiti prije donošenja odluke.

Povezane lekcije

Izvori i literatura

1. Nicholson, N., Soane, E., Fenton-O'Creevy, M., & Willman, P. (2005). Personality and domain-specific risk taking. *Journal of Risk Research, 8*(2), 157–176. https://doi.org/10.1080/1366987032000123856

2. Slovic, P. (1987). Perception of risk. *Science, 236*(4799), 280–285. https://doi.org/10.1126/science.3563507

3. Weber, E. U., Blais, A.-R., & Betz, N. E. (2002). A domain-specific risk-attitude scale: Measuring risk perceptions and risk behaviors. *Journal of Behavioral Decision Making, 15*(4), 263–290. https://doi.org/10.1002/bdm.414

4. Zuckerman, M., & Kuhlman, D. M. (2000). Personality and risk-taking: Common biosocial factors. *Journal of Personality, 68*(6), 999–1029. https://doi.org/10.1111/1467-6494.00124