Opuštanje prije spavanja
Zadnja provjera: listopad 2026.
Ova lekcija spaja nekoliko postupaka u večernju rutinu od dvadesetak minuta koja tijelu i umu daje znak da se dan završava: smanjenje svjetla i zaslona, zapisivanje briga i zadataka za sutra, kratko opuštanje te nekoliko pravila za situaciju kad san ne dolazi. Postupci se temelje na načelima psihološkog liječenja nesanice, ali nisu liječenje.
Kako funkcionira san i kako je povezan s mentalnim zdravljem, objašnjavaju lekcije [Spavanje i biološki ritmovi](/lekcija/spavanje-i-bioloski-ritmovi) i [Spavanje i mentalno zdravlje](/lekcija/spavanje-i-mentalno-zdravlje); poremećaji spavanja opisani su u lekciji [Poremećaji spavanja](/lekcija/poremecaji-spavanja). Ne zamjenjuje stručnu pomoć.
1. Čemu vježba služi
Mnogi ljudi legnu u krevet napeti, s mislima o sutrašnjim obavezama, i onda leže budni, sve nervozniji što ne mogu zaspati. Večernja rutina služi:
- **postupnom smanjenju** tjelesne i misaone pobuđenosti;
- **„spremanju” briga** na papir, kako se ne bi vrtjele u krevetu;
- jačanju **povezanosti kreveta sa spavanjem**, a ne s budnim ležanjem.
2. Što kažu istraživanja
Pregled istraživanja higijene spavanja pokazao je da su pojedini savjeti – primjerice ograničavanje kofeina i alkohola navečer te redovit raspored – povezani s boljim snom, ali da sama higijena spavanja ima skromne učinke kad se koristi kao jedina mjera (Irish i sur., 2015). Psihološki postupci poput kontrole podražaja (krevet samo za spavanje, ustajanje kad se ne može zaspati) i treninga opuštanja imaju istraživačku potporu u liječenju nesanice (Morin i sur., 2006), a kognitivno-bihevioralna terapija nesanice, koja ih kombinira, u meta-analizi je pokazala klinički značajno poboljšanje sna (Trauer i sur., 2015).
3. Koraci
Korak 1. Sat prije spavanja – smanjite poticaje
Otprilike sat prije namjeravanog odlaska na spavanje prigušite svjetla, prestanite s radom i napetim razgovorima te, koliko je moguće, odložite mobitel i računalo. Kofein se izbjegava od ranog poslijepodneva, a alkohol navečer, jer otežava kvalitetan san iako pomaže zaspati.
Korak 2. Deset minuta – zapišite brige i zadatke
Uzmite papir i zapišite:
- što vas brine i jednu rečenicu o tome što ćete s tim učiniti ili kada ćete o tome razmisliti („nazvat ću banku u utorak”);
- zadatke za sutra, kako ih ne biste morali „pamtiti” u krevetu.
Papir ostavite izvan spavaće sobe.
Korak 3. Deset minuta – opuštanje
Odaberite jedan postupak koji vam odgovara: [sporo disanje](/lekcija/ugodno-sporo-disanje), skraćenu [progresivnu mišićnu relaksaciju](/lekcija/progresivna-misicna-relaksacija), [vođenu vizualizaciju](/lekcija/vodjena-vizualizacija) ili toplo tuširanje i čitanje uz prigušeno svjetlo. Opuštanje se izvodi prije lijeganja ili u krevetu.
Korak 4. Lezite kad ste pospani
U krevet se ide kad se osjeća pospanost, a ne samo umor ili zato što je „vrijeme”.
Korak 5. Ako ne možete zaspati
Ako nakon otprilike dvadeset minuta ne možete zaspati i postajete nervozni, ustanite, idite u drugu prostoriju i radite nešto mirno uz prigušeno svjetlo (čitanje, slaganje rublja) dok ne osjetite pospanost, a zatim se vratite u krevet. Ne gledajte stalno na sat.
Korak 6. Redovito buđenje
Ustajte u približno isto vrijeme svaki dan, i vikendom, bez obzira na to kako ste spavali. Redovito buđenje pomaže ustaliti biološki ritam.
4. Primjer
Dora (izmišljeni primjer) često leži budna do jedan sat razmišljajući o poslu. Dva tjedna isprobava rutinu: u 22 h gasi računalo, zapisuje brige i zadatke, deset minuta radi sporo disanje i čita. Dvije noći ne može zaspati pa ustaje i čita na kauču dok ne postane pospana. Ustaje svaki dan u 7 h. Nakon dva tjedna u prosjeku zaspi pola sata brže, a kad se probudi noću, manje se uznemiruje.
5. Česte poteškoće
- **Prestroga pravila.** Rutina ne mora biti savršena svake večeri; korisna je i kad se provede djelomično.
- **Napor da se zaspi.** San se ne može izazvati naporom; što se više trudimo, budniji smo. Cilj rutine je opuštanje, a san dolazi sam.
- **Prvi dani su teži.** Ustajanje iz kreveta i redovito buđenje mogu u prvim danima pojačati umor.
6. Kada vježba nije dovoljna
Ako teškoće sa spavanjem traju više od mjesec dana, javljaju se tri ili više noći tjedno i utječu na dan, riječ je o mogućoj nesanici za koju postoji djelotvorno liječenje, kognitivno-bihevioralna terapija nesanice. Glasno hrkanje s prekidima disanja, neodoljiva pospanost danju ili nemirne noge zahtijevaju liječnički pregled. Više u lekcijama [Poremećaji spavanja](/lekcija/poremecaji-spavanja) i [Kada potražiti stručnu pomoć](/lekcija/kada-potraziti-strucnu-pomoc).
Povezane lekcije
- [Spavanje i biološki ritmovi](/lekcija/spavanje-i-bioloski-ritmovi)
- [Spavanje i mentalno zdravlje](/lekcija/spavanje-i-mentalno-zdravlje)
- [Poremećaji spavanja](/lekcija/poremecaji-spavanja)
- [Ugodno, sporo disanje](/lekcija/ugodno-sporo-disanje)
- [Progresivna mišićna relaksacija](/lekcija/progresivna-misicna-relaksacija)
- [Vođena vizualizacija](/lekcija/vodjena-vizualizacija)
Izvori i literatura
- Irish, L. A., Kline, C. E., Gunn, H. E., Buysse, D. J. i Hall, M. H. (2015). The role of sleep hygiene in promoting public health: A review of empirical evidence. *Sleep Medicine Reviews*, 22, 23–36. [doi.org/10.1016/j.smrv.2014.10.001](https://doi.org/10.1016/j.smrv.2014.10.001)
- Morin, C. M., Bootzin, R. R., Buysse, D. J., Edinger, J. D., Espie, C. A. i Lichstein, K. L. (2006). Psychological and behavioral treatment of insomnia: Update of the recent evidence (1998–2004). *Sleep*, 29(11), 1398–1414. [doi.org/10.1093/sleep/29.11.1398](https://doi.org/10.1093/sleep/29.11.1398)
- Trauer, J. M., Qian, M. Y., Doyle, J. S., Rajaratnam, S. M. W. i Cunnington, D. (2015). Cognitive behavioral therapy for chronic insomnia: A systematic review and meta-analysis. *Annals of Internal Medicine*, 163(3), 191–204. [doi.org/10.7326/M14-2841](https://doi.org/10.7326/M14-2841)