Obmana u psihološkim istraživanjima

Zadnja provjera: listopad 2026.

U nekim psihološkim istraživanjima sudionicima se ne kaže prava svrha ili im se daju netočne informacije: misle da sudjeluju u istraživanju pamćenja, a zapravo se proučava pomaganje drugima; „drugi sudionik” zapravo je suradnik istraživača. Obmana je jedno od najspornijih etičkih pitanja psihologije. Ova lekcija objašnjava kada je dopuštena, zašto je sporna i kakvu ulogu ima naknadno objašnjenje.

Zašto se obmana koristi

Neke pojave nestaju čim ljudi znaju da ih se proučava. Kad bi sudionici znali da istraživanje ispituje hoće li pomoći nepoznatoj osobi, gotovo bi svi pomogli. Obmana se koristi kako bi se ponašanje istražilo u uvjetima što sličnijima stvarnima. Poznati primjeri su istraživanja konformizma i poslušnosti, u kojima su sudionici vjerovali da je situacija stvarna (više u lekcijama [Konformizam](/lekcija/konformizam) i [Poslušnost autoritetu](/lekcija/poslusnost-autoritetu)).

Kada je dopuštena

Etički kodeks psihologa dopušta obmanu samo ako su ispunjeni uvjeti (American Psychological Association, 2017):

• istraživanje ima znatnu znanstvenu, obrazovnu ili praktičnu vrijednost;
• **ne postoji** učinkovita alternativa bez obmane;
• obmana se ne odnosi na nešto što bi moglo utjecati na odluku o sudjelovanju, poput tjelesne boli ili jakog emocionalnog stresa;
• sudionicima se obmana objasni što prije, najkasnije na kraju sudjelovanja, a oni mogu povući svoje podatke.

Naknadno objašnjenje

Naknadno objašnjenje (engl. *debriefing*) razgovor je ili pisani tekst na kraju istraživanja u kojem se sudionicima:

• otkriva prava svrha istraživanja i razlog obmane;
• provjerava kako se osjećaju i ublažava eventualna nelagoda;
• objašnjava da njihovo ponašanje nije znak osobnog nedostatka – primjerice da je većina ljudi u istoj situaciji postupila slično;
• nudi mogućnost povlačenja podataka.

Dobro naknadno objašnjenje ključno je da sudionik ne napusti istraživanje s lošim osjećajem o sebi ili s pogrešnim uvjerenjima.

Zašto je obmana sporna

• **Poštovanje osobe** – obmana uskraćuje potpuno informiran pristanak.
• **Povjerenje** – sudionici koji su prevareni mogu postati sumnjičavi u budućim istraživanjima, što može utjecati na rezultate.
• **Razlike među disciplinama** – u eksperimentalnoj ekonomiji obmana je uglavnom zabranjena, a u psihologiji dopuštena uz uvjete. Rasprava o tome koliko je obmana nužna i koliko šteti povjerenju sudionika i dalje traje (Hertwig i Ortmann, 2008).

Česte zablude

• **„Svako psihološko istraživanje vara sudionike.”** Većina istraživanja ne koristi obmanu.
• **„Obmana je dopuštena ako se na kraju sve objasni.”** Mora biti i nužna i ne smije se odnositi na ozbiljne rizike.
• **„Uskraćivanje hipoteze je obmana.”** Neiznošenje hipoteze nije isto što i davanje lažnih informacija.

Primjer

U istraživanju sudionici rješavaju zadatak za koji im se kaže da mjeri „sposobnost koncentracije”, a zapravo se mjeri kako reagiraju na lažnu povratnu informaciju o neuspjehu. Na kraju istraživačica objašnjava svrhu, naglašava da je povratna informacija bila izmišljena i jednaka za sve te nudi mogućnost povlačenja podataka. Sudionik koji je bio uzrujan dobiva priliku za razgovor.

Sažetak

Obmana se u psihologiji koristi kada bi potpuna informacija narušila istraživanje, a dopuštena je samo uz znatnu vrijednost istraživanja, bez alternative, bez ozbiljnih rizika i uz naknadno objašnjenje. Naknadno objašnjenje otkriva svrhu, ublažava nelagodu i omogućuje povlačenje podataka. Obmana ostaje sporna zbog poštovanja osobe i povjerenja sudionika.

Povezane lekcije

• [Etika u psihološkim istraživanjima](/lekcija/etika-u-psiholoskim-istrazivanjima)
• [Informirani pristanak sudionika](/lekcija/informirani-pristanak-sudionika)
• [Poslušnost autoritetu](/lekcija/poslusnost-autoritetu)
• [Konformizam](/lekcija/konformizam)
• [Stanfordov zatvorski eksperiment i njegove metodološke kritike](/lekcija/stanfordov-zatvorski-eksperiment-i-njegove-metodoloske-kritike)

Izvori i literatura

• American Psychological Association. (2017). *Ethical Principles of Psychologists and Code of Conduct*. APA. https://www.apa.org/ethics/code
• Hertwig, R. i Ortmann, A. (2008). Deception in experiments: Revisiting the arguments in its defense. *Ethics & Behavior*, 18(1), 59–92. [doi.org/10.1080/10508420701712990](https://doi.org/10.1080/10508420701712990)