Muzikoterapija

Zadnja provjera: listopad 2026.

Glazba može smiriti, razveseliti, rasplakati ili povezati ljude. **Muzikoterapija** koristi glazbu i glazbena iskustva u terapijskom odnosu s ciljem poboljšanja zdravlja i dobrobiti. Ova lekcija objašnjava što je muzikoterapija, kako se razlikuje od slušanja glazbe radi opuštanja, kako izgleda i što pokazuju istraživanja.

Što je muzikoterapija

Muzikoterapija je terapijski rad u kojem educirani muzikoterapeut koristi glazbu – slušanje, sviranje, pjevanje, improvizaciju, pisanje pjesama – kako bi pomogao osobi postići terapijske ciljeve. Razlikuju se dva glavna oblika:

• **Aktivna muzikoterapija** – osoba svira, pjeva ili improvizira, često na jednostavnim instrumentima, bez potrebe za glazbenim znanjem.
• **Receptivna muzikoterapija** – osoba sluša odabranu glazbu, a zatim se razgovara o doživljaju ili se glazba koristi za opuštanje i zamišljanje.

Važno je razlikovati muzikoterapiju od **glazbe kao pomoći u svakodnevnom životu**, primjerice slušanja omiljene glazbe radi opuštanja. I ta glazba može pomoći raspoloženju, ali nema terapijski okvir ni odnos.

Zašto bi mogla pomoći

• **Emocionalno izražavanje** – glazba omogućuje izražavanje osjećaja bez riječi.
• **Regulacija pobuđenosti** – tempo i ritam mogu smiriti ili potaknuti.
• **Socijalna povezanost** – zajedničko sviranje i pjevanje zahtijeva usklađivanje s drugima.
• **Pažnja i pamćenje** – glazba može potaknuti sjećanja, što se koristi kod demencije.
• **Motivacija i užitak** – glazbena aktivnost može biti ugodna i poticati sudjelovanje.

Što pokazuju istraživanja

• **Depresija** – sustavni pregled Cochrane pokazao je da muzikoterapija, dodana uobičajenom liječenju, kratkoročno smanjuje depresivne simptome i tjeskobu te poboljšava funkcioniranje, u usporedbi sa samim uobičajenim liječenjem. Kvaliteta dokaza ocijenjena je kao niska do umjerena (Aalbers i sur., 2017).
• **Druga područja** – muzikoterapija se istražuje i kod poremećaja iz spektra autizma, demencije, shizofrenije i boli, s različitom snagom dokaza.

Kao i kod drugih kreativnih terapija, istraživanja su često mala i raznolika, pa je važno ne precjenjivati nalaze.

Za koga se koristi

• osobe s depresijom, kao dodatak liječenju;
• djeca s teškoćama u razvoju i komunikaciji;
• osobe s demencijom, radi poticanja sjećanja, raspoloženja i kontakta;
• osobe u palijativnoj skrbi, radi utjehe i izražavanja;
• osobe s neurološkim oštećenjima, primjerice nakon moždanog udara, gdje se ritam koristi u rehabilitaciji govora i hoda.

Ograničenja i zablude

• **„Mozart povećava inteligenciju.”** Tvrdnja o „Mozartovu efektu” temelji se na pogrešnom tumačenju kratkotrajnog laboratorijskog učinka i nije potvrđena kao trajni učinak na inteligenciju.
• **„Određene frekvencije liječe.”** Popularne tvrdnje o „ljekovitim frekvencijama” zvukova nemaju znanstvenu potporu.
• **Muzikoterapija nije zamjena** za liječenje ozbiljnih poremećaja, nego dodatak.

Primjer

Josip je izmišljeni umirovljenik s demencijom koji je postao povučen i rijetko govori. U skupini muzikoterapije terapeutkinja pušta pjesme iz njegove mladosti i potiče sudionike da pjevaju i lupkaju ritam. Josip se počinje smiješiti, pjeva refren i nakon susreta priča o plesovima na kojima je upoznao suprugu. Demencija se ne mijenja, ali susreti mu donose trenutke povezanosti i radosti. Primjer pokazuje kako muzikoterapija može djelovati na raspoloženje i kontakt, bez obećanja izlječenja.

Česta pitanja

• **Treba li znati svirati?** Ne. Aktivna muzikoterapija koristi jednostavne instrumente i glas, bez potrebe za glazbenim obrazovanjem.
• **Je li dovoljno slušati glazbu kod kuće?** Slušanje glazbe može pomoći raspoloženju, ali nije isto što i terapijski rad s educiranim terapeutom.

Sažetak

Muzikoterapija koristi aktivna i receptivna glazbena iskustva u terapijskom odnosu i razlikuje se od slušanja glazbe radi opuštanja. Može pomoći kroz izražavanje, regulaciju pobuđenosti, povezanost i motivaciju. Cochrane pregled pokazuje kratkoročnu korist kod depresije kao dodatak liječenju, uz nisku do umjerenu kvalitetu dokaza.

Povezane lekcije

• [Art-terapija](/lekcija/art-terapija)
• [Terapija pokretom](/lekcija/terapija-pokretom)
• [Razlika između osobnog razvoja i psihoterapije](/lekcija/razlika-izmedju-osobnog-razvoja-i-psihoterapije)
• [Znanstvena utemeljenost pristupa osobnom razvoju](/lekcija/znanstvena-utemeljenost-pristupa-osobnom-razvoju)
• [Depresija](/lekcija/depresija)
• [Glazba i mozak](/lekcija/glazba-i-mozak)
• [Glazba i emocije](/lekcija/glazba-i-emocije)

Izvori i literatura

• Aalbers, S., Fusar-Poli, L., Freeman, R. E., Spreen, M., Ket, J. C. F., Vink, A. C., Maratos, A., Crawford, M., Chen, X.-J. i Gold, C. (2017). Music therapy for depression. *Cochrane Database of Systematic Reviews*, CD004517. [doi.org/10.1002/14651858.CD004517.pub3](https://doi.org/10.1002/14651858.CD004517.pub3)