Melatonin

Zadnja provjera: listopad 2026.

Uvod

Melatonin je hormon koji sudjeluje u regulaciji cirkadijalnog ritma, odnosno unutarnjeg biološkog sustava koji usklađuje fiziološke procese s izmjenom dana i noći. Najpoznatiji je po svojoj ulozi u regulaciji ciklusa spavanja i budnosti, zbog čega se često naziva **hormonom tame**.

Melatonin prvenstveno signalizira organizmu da je nastupilo biološko razdoblje noći. Njegovo lučenje povećava se u uvjetima smanjene osvijetljenosti, dok ga svjetlost, osobito u večernjim i noćnim satima, može potisnuti.

Iako je povezan sa spavanjem, melatonin nije klasični sedativ. Njegova je glavna funkcija informirati organizam o vremenu unutar 24-satnog ciklusa i pomoći uskladiti unutarnji biološki sat s vanjskim okolišem.

1. Gdje nastaje melatonin?

Melatonin se u najvećoj mjeri proizvodi u **epifizi**, maloj endokrinoj žlijezdi smještenoj duboko u mozgu, između moždanih hemisfera.

Njegova sinteza započinje iz aminokiseline triptofana, koja se najprije pretvara u serotonin, a zatim u melatonin.

Proces uključuje nekoliko koraka:

1. Triptofan se pretvara u 5-hidroksitriptofan.

2. Nastaje serotonin, neurotransmiter koji sudjeluje u brojnim fiziološkim procesima.

3. Serotonin se enzimskim reakcijama pretvara u melatonin.

Sinteza melatonina posebno se pojačava tijekom biološke noći. U regulaciji tog procesa sudjeluje simpatički živčani sustav, koji prenosi informacije o ciklusu svjetla i tame do epifize.

Melatonin se proizvodi i u nekim drugim tkivima, ali je epifiza glavni izvor cirkulirajućeg melatonina koji sudjeluje u regulaciji cirkadijalnog ritma.

2. Kako svjetlost regulira melatonin?

Proizvodnja melatonina usko je povezana s informacijama o svjetlosti koje mozak prima iz okoline.

Svjetlost ulazi u oko i aktivira fotoreceptore mrežnice, uključujući specijalizirane ganglijske stanice koje sadržavaju fotopigment melanopsin. Te stanice sudjeluju u prijenosu informacija o osvijetljenosti prema suprahijazmatskoj jezgri hipotalamusa.

**Suprahijazmatska jezgra (SCN)** glavni je središnji regulator cirkadijalnog ritma. Ona usklađuje unutarnji biološki sat s vanjskim ciklusom svjetla i tame.

Putem povezanih živčanih putova SCN utječe na aktivnost simpatičkog sustava i proizvodnju melatonina u epifizi.

Pojednostavljeno:

Učinak svjetlosti ovisi o njezinu intenzitetu, trajanju, spektru i vremenu izlaganja. Svjetlost navečer i tijekom biološke noći može imati veći učinak na cirkadijalni sustav nego jednaka svjetlost tijekom dana.

3. Melatonin i cirkadijalni ritam

Cirkadijalni ritam obuhvaća biološke procese koji se ponavljaju u približno 24-satnim ciklusima. Regulira vrijeme spavanja i budnosti, tjelesnu temperaturu, lučenje hormona i brojne druge funkcije.

Melatonin je važan signalni hormon tog sustava jer organizmu prenosi informaciju o biološkoj noći.

Biološki sat

Unutarnji biološki sat nastavlja funkcionirati i bez izravnih informacija o vanjskom vremenu, ali mu je potrebno povremeno usklađivanje s okolišem.

Svjetlost je najvažniji vanjski signal za usklađivanje s 24-satnim danom. Vrijeme obroka, tjelesna aktivnost i društvene aktivnosti također mogu utjecati na pojedine cirkadijalne procese.

Ako unutarnji ritam nije usklađen s rasporedom spavanja i dnevnim obvezama, mogu se pojaviti poteškoće s uspavljivanjem, jutarnjim buđenjem i održavanjem budnosti tijekom dana.

Jutarnji i večernji tip

Ljudi se razlikuju po prirodnom vremenu uspavljivanja i buđenja.

Osobe s izraženijim jutarnjim kronotipom obično lakše zaspu i bude se ranije, dok osobe s večernjim kronotipom prirodno preferiraju kasniji raspored.

Na kronotip utječu genetski čimbenici, dob, svjetlosni uvjeti i životne navike. Melatonin je jedan od pokazatelja unutarnjeg cirkadijalnog vremena, ali nije jedini čimbenik koji određuje kada se osoba osjeća pospano.

Melatonin nije isto što i pospanost

Porast melatonina signalizira biološku noć, ali subjektivna pospanost ovisi i o drugim procesima.

Na budnost utječu prethodno trajanje budnosti, kvaliteta sna, cirkadijalna faza, tjelesna temperatura, lijekovi i individualne razlike.

Zbog toga osoba može imati povišen melatonin, a ipak ne zaspati lako ako je izložena stresu, stimulirajućim podražajima ili drugim čimbenicima koji održavaju budnost.

4. Melatonin i spavanje

Melatonin sudjeluje u pripremi organizma za spavanje, ali ne djeluje na isti način kao lijekovi koji izravno izazivaju sedaciju.

Njegova uloga uključuje signaliziranje biološke noći i utjecaj na vremenski raspored spavanja. Kod određenih osoba i u odgovarajućim okolnostima melatonin može olakšati uspavljivanje ili pomoći pomaknuti vrijeme spavanja.

U regulaciji sna sudjeluju i drugi sustavi, uključujući:

Spavanje nastaje međudjelovanjem cirkadijalnog ritma i homeostatskog pritiska spavanja. Melatonin je važan za prvi proces, ali ne objašnjava samostalno sve mehanizme uspavljivanja.

5. Melatonin i temperatura tijela

Tjelesna temperatura prirodno se mijenja tijekom dana. Uobičajeno se smanjuje tijekom večeri i biološke noći, a raste prema razdoblju jutarnje aktivnosti.

Melatonin je povezan s tim promjenama i može pridonijeti procesima koji olakšavaju nastup spavanja, uključujući promjene u regulaciji odavanja topline kroz kožu.

Te su promjene dio šireg cirkadijalnog sustava. Melatonin nije jedini regulator tjelesne temperature, a njegov učinak ovisi o vremenu djelovanja i fiziološkom kontekstu.

6. Melatonin i mozak

Melatonin djeluje putem specifičnih receptora, prvenstveno MT1 i MT2, koji pripadaju skupini receptora povezanih s G-proteinima.

Ti se receptori nalaze u suprahijazmatskoj jezgri i drugim dijelovima organizma.

Receptor MT1

Aktivacija receptora MT1 povezuje se s regulacijom aktivnosti neurona unutar cirkadijalnog sustava i s učincima melatonina na vrijeme nastupa spavanja.

Receptor MT2

Receptor MT2 sudjeluje u regulaciji cirkadijalnog vremena i faznom pomicanju unutarnjeg biološkog sata.

Učinci obaju receptora međusobno se preklapaju, a njihove se funkcije ne mogu potpuno razdvojiti na jednostavnu podjelu prema kojoj jedan isključivo izaziva pospanost, a drugi isključivo pomiče ritam.

Melatonin i neuroplastičnost

Istražuje se i uloga melatonina u procesima povezanim s oksidativnim stresom, upalom i zaštitom stanica.

Melatonin pokazuje antioksidativna svojstva u različitim eksperimentalnim sustavima, ali rezultati istraživanja ne znače da uzimanje dodataka melatonina automatski štiti ljudski mozak od starenja ili neurodegenerativnih bolesti.

Potrebno je razlikovati biološke mehanizme utvrđene u laboratorijskim istraživanjima od klinički potvrđenih učinaka kod ljudi.

7. Melatonin i stres

Stres i cirkadijalni sustav međusobno su povezani. Psihološko opterećenje, promjene rasporeda i poremećaji spavanja mogu utjecati na vremenski raspored spavanja i budnosti te na obrasce lučenja melatonina.

Stres može otežati uspavljivanje zbog pojačane budnosti, zabrinutosti i aktivacije sustava povezanih sa stresnim odgovorom.

Međutim, nesanica nije nužno posljedica smanjene proizvodnje melatonina. Na nju mogu utjecati brojni čimbenici, uključujući stres, navike spavanja, zdravstvena stanja i druge poremećaje spavanja.

Melatonin se istražuje i zbog mogućih učinaka na procese povezane sa stresom, ali nije opravdano smatrati ga univerzalnim sredstvom za smanjenje tjeskobe ili regulaciju kortizola.

8. Melatonin i starenje

Cirkadijalni sustav mijenja se tijekom života. S dobi se mogu promijeniti vrijeme nastupa biološke noći, obrasci spavanja i lučenje melatonina.

Kod dijela starijih osoba zabilježene su niže noćne koncentracije melatonina, ali te promjene nisu jednake kod svih ljudi.

Poteškoće sa spavanjem u starijoj dobi mogu biti povezane i s promjenama u drugim cirkadijalnim mehanizmima, zdravstvenim stanjima, lijekovima, tjelesnoj aktivnosti i dnevnim navikama.

Zato se problemi sa spavanjem ne bi trebali automatski pripisivati manjku melatonina. Uzrok je potrebno procijeniti u širem kontekstu.

9. Melatonin kao dodatak prehrani i lijek

Melatonin je dostupan u nekim zemljama kao lijek ili dodatak prehrani, ovisno o lokalnim propisima i konkretnom proizvodu.

Njegova primjena može biti korisna u određenim okolnostima, primjerice kod nekih poremećaja cirkadijalnog ritma ili problema sa spavanjem. Učinak ovisi o razlogu primjene, dozi, formulaciji i vremenu uzimanja.

Vrijeme primjene

Vrijeme uzimanja melatonina može biti jednako važno kao i količina.

Ovisno o cirkadijalnoj fazi, melatonin može pomaknuti unutarnji ritam prema ranijem ili kasnijem vremenu. Zbog toga uzimanje u neprikladno vrijeme ne mora donijeti željeni učinak.

Moguće nuspojave

Melatonin se općenito dobro podnosi kada se primjenjuje primjereno, ali moguće nuspojave uključuju:

Melatonin može stupati u interakcije s određenim lijekovima. Poseban oprez potreban je kod osoba koje uzimaju lijekove koji utječu na zgrušavanje krvi, imunosni sustav ili središnji živčani sustav, kao i kod osoba s određenim kroničnim bolestima.

Primjena kod djece, trudnica, dojilja i osoba koje uzimaju druge lijekove zahtijeva odgovarajući stručni savjet.

Melatonin nije zamjena za procjenu trajnih problema sa spavanjem. Ako su poteškoće učestale ili značajno ometaju svakodnevno funkcioniranje, važno je utvrditi njihov uzrok.

10. Kako podržati prirodni ritam melatonina?

Na prirodno lučenje melatonina i cirkadijalni ritam mogu utjecati svakodnevne navike.

Izlaganje dnevnom svjetlu

Boravak na dnevnom svjetlu, osobito ujutro, pomaže usklađivanju unutarnjeg biološkog sata s vanjskim ciklusom dana i noći.

Smanjenje jake svjetlosti navečer

Jaka umjetna svjetlost navečer može odgoditi lučenje melatonina i pomaknuti cirkadijalni ritam. Smanjenje osvijetljenosti prije spavanja može pomoći održavanju uobičajenog rasporeda.

Učinak ovisi o intenzitetu svjetlosti, trajanju izlaganja i vremenu tijekom biološke noći.

Redovit raspored spavanja

Odlazak na spavanje i buđenje u približno isto vrijeme može pomoći stabilizirati ritam spavanja i budnosti.

Ograničavanje stimulirajućih aktivnosti prije spavanja

Intenzivna mentalna aktivnost, stres i određeni stimulansi mogu otežati uspavljivanje, čak i kada je cirkadijalni sustav pripremljen za noć.

Mirnija večernja rutina može olakšati prijelaz iz budnosti u spavanje.

11. Česte zablude o melatoninu

„Melatonin je hormon koji izaziva san.”

To je pojednostavljenje. Melatonin prvenstveno signalizira biološku noć i sudjeluje u regulaciji vremena spavanja. Nije jedini čimbenik koji izaziva pospanost.

„Što više melatonina, to je san bolji.”

Netočno. Učinak ovisi o vremenu lučenja, cirkadijalnoj fazi i drugim čimbenicima. Viša količina ne jamči kvalitetniji san.

„Problemi sa spavanjem znače da nedostaje melatonina.”

Netočno. Poteškoće sa spavanjem mogu imati brojne uzroke, uključujući stres, poremećaje cirkadijalnog ritma, zdravstvena stanja, lijekove i neodgovarajuće navike spavanja.

„Melatonin je potpuno bezopasan jer je prirodan.”

Netočno. Iako se općenito dobro podnosi u odgovarajućim okolnostima, može izazvati nuspojave i stupati u interakcije s lijekovima. Prirodno podrijetlo ne znači da je svaka doza ili način primjene prikladan za svakoga.

Sažetak

Melatonin je hormon koji se najvećim dijelom proizvodi u epifizi i sudjeluje u regulaciji cirkadijalnog ritma. Njegovo lučenje prati ciklus svjetla i tame, a informacije o osvijetljenosti prenose se iz mrežnice do suprahijazmatske jezgre hipotalamusa, glavnog regulatora unutarnjeg biološkog sata.

Melatonin signalizira organizmu da je nastupilo biološko razdoblje noći i pomaže uskladiti vrijeme spavanja s vanjskim okolišem. Ne djeluje kao jedini regulator sna, nego kao dio sustava koji uključuje cirkadijalni ritam, homeostatski pritisak spavanja i druge živčane i hormonalne mehanizme.

Na njegovu funkciju utječu svjetlost, vrijeme spavanja, dob i individualne razlike. Melatonin se može koristiti u određenim okolnostima za regulaciju spavanja, ali učinak ovisi o pravilnom vremenu primjene i razlogu uzimanja.

Povezane lekcije

Izvori i literatura

1. Brzezinski, A. (1997). Melatonin in humans. *The New England Journal of Medicine, 336*(3), 186–195. https://doi.org/10.1056/NEJM199701163360306

2. Arendt, J. (2006). Melatonin and human rhythms. *Chronobiology International, 23*(1–2), 21–37. https://doi.org/10.1080/07420520500464361

3. Pandi-Perumal, S. R., Srinivasan, V., Maestroni, G. J. M., Cardinali, D. P., Poeggeler, B., & Hardeland, R. (2006). Melatonin: Nature's most versatile biological signal? *FEBS Journal, 273*(13), 2813–2838. https://doi.org/10.1111/j.1742-4658.2006.05322.x

4. Dubocovich, M. L., Delagrange, P., Krause, D. N., Sugden, D., Cardinali, D. P., & Olcese, J. (2010). International Union of Basic and Clinical Pharmacology. LXXV. Nomenclature, classification, and pharmacology of G protein-coupled melatonin receptors. *Pharmacological Reviews, 62*(3), 343–380. https://doi.org/10.1124/pr.110.002832

5. Cajochen, C., Kräuchi, K., & Wirz-Justice, A. (2003). Role of melatonin in the regulation of human circadian rhythms and sleep. *Journal of Neuroendocrinology, 15*(4), 432–437. https://doi.org/10.1046/j.1365-2826.2003.00989.x

6. Arendt, J., & Skene, D. J. (2005). Melatonin as a chronobiotic. *Sleep Medicine Reviews, 9*(1), 25–39. https://doi.org/10.1016/j.smrv.2004.05.002

7. Ferracioli-Oda, E., Qawasmi, A., & Bloch, M. H. (2013). Meta-analysis: Melatonin for the treatment of primary sleep disorders. *PLOS ONE, 8*(5), e63773. https://doi.org/10.1371/journal.pone.0063773

8. Xie, Z., Chen, F., Li, W. A., et al. (2017). A review of sleep disorders and melatonin. *Neurological Research, 39*(6), 559–565. https://doi.org/10.1080/01616412.2017.1315864

9. Watson, N. F., Badr, M. S., Belenky, G., Bliwise, D. L., Buxton, O. M., Buysse, D., Dinges, D. F., Gangwisch, J., Grandner, M. A., Kushida, C., Malhotra, R. K., Martin, J. L., Patel, S. R., Quan, S. F., Tasali, E., & Joint Consensus Panel of the American Academy of Sleep Medicine and Sleep Research Society. (2015). Recommended amount of sleep for a healthy adult: A joint consensus recommendation of the American Academy of Sleep Medicine and Sleep Research Society. *Sleep, 38*(6), 843–844. https://doi.org/10.5665/sleep.4716