Međuljudsko udaljavanje

Zadnja provjera: listopad 2026.

Uvod

Međuljudsko udaljavanje označava proces u kojem se osobe postupno ili naglo emocionalno, komunikacijski ili ponašajno udaljavaju jedna od druge. Može se pojaviti u prijateljstvima, romantičnim odnosima, obitelji, na poslu i u drugim društvenim vezama.

Udaljavanje se može očitovati kroz rjeđu komunikaciju, smanjenu inicijativu za susrete, manji interes za život druge osobe, izbjegavanje osobnih razgovora ili slabljenje osjećaja bliskosti. Ponekad osobe i dalje često komuniciraju, ali razgovori postaju površniji, a emocionalna povezanost slabija.

Međuljudsko udaljavanje nije uvijek posljedica sukoba ili neprijateljstva. Ljudi se mogu udaljiti zato što su im se promijenili interesi, životne okolnosti ili potrebe. Ponekad se jedna osoba želi približiti, dok druga počinje tražiti više prostora. U drugim slučajevima udaljavanje je odgovor na ponavljane povrede, nedostatak uzajamnosti ili osjećaj da odnos više ne zadovoljava potrebe uključenih osoba.

Važno je razlikovati privremeno smanjenje kontakta od dugotrajnog udaljavanja. Umor, stres, bolest ili pojačane obveze mogu privremeno smanjiti nečiju dostupnost bez promjene osjećaja prema drugoj osobi. Međutim, ako se komunikacija, interes i sudjelovanje dugoročno smanjuju, moguće je da se sam odnos mijenja.

Razumijevanje međuljudskog udaljavanja zahtijeva promatranje šireg obrasca ponašanja, okolnosti i načina na koji obje osobe doživljavaju odnos. Pojedinačni postupak nije dovoljan da bismo pouzdano zaključili što druga osoba osjeća ili zašto se udaljava.

Što je međuljudsko udaljavanje?

Međuljudsko udaljavanje proces je smanjivanja kontakta, emocionalne povezanosti ili spremnosti na održavanje odnosa. Može biti postupan i gotovo neprimjetan ili nagao, primjerice nakon sukoba, izdaje ili prekida.

Udaljavanje može imati nekoliko dimenzija.

Emocionalno udaljavanje

Emocionalno udaljavanje odnosi se na slabljenje osjećaja bliskosti, povjerenja, interesa ili povezanosti s drugom osobom.

Osoba može imati dojam da više nije toliko uključena u tuđi život, da joj je teže otvoreno razgovarati ili da je nestao raniji osjećaj međusobnog razumijevanja.

Emocionalna udaljenost ne mora biti popraćena vidljivom promjenom ponašanja. Dvije osobe mogu se nastaviti redovito viđati, ali se jedna ili obje osjećaju manje povezanima nego prije.

Komunikacijsko udaljavanje

Komunikacijsko udaljavanje očituje se smanjivanjem učestalosti, otvorenosti ili kvalitete komunikacije.

Može uključivati kraće razgovore, rjeđe iniciranje kontakta, izbjegavanje osobnih tema ili smanjenu spremnost na raspravu o problemima u odnosu.

Sama količina komunikacije nije uvijek pouzdan pokazatelj bliskosti. Neki ljudi održavaju bliske odnose uz relativno rijetke razgovore, dok drugi često komuniciraju bez osjećaja dublje povezanosti. Važno je uzeti u obzir promjenu u odnosu na prethodni obrazac i očekivanja obiju osoba.

Ponašajno udaljavanje

Ponašajno udaljavanje odnosi se na promjene u načinu na koji osoba sudjeluje u odnosu.

Može se očitovati kroz rjeđe susrete, otkazivanje dogovora, manju spremnost na zajedničke aktivnosti ili smanjenu inicijativu za održavanje kontakta.

Takve promjene mogu biti povezane s gubitkom interesa, ali i s praktičnim okolnostima. Njihovo značenje postaje jasnije kada se promatraju zajedno s komunikacijom, emocionalnom povezanošću i spremnošću osobe da sudjeluje u odnosu.

Fizičko udaljavanje

Fizičko udaljavanje znači povećanje fizičke udaljenosti ili smanjivanje prilika za neposredne susrete. Može nastati zbog preseljenja, promjene posla, životnih obveza ili svjesne odluke da se kontakt smanji.

Fizička udaljenost ne mora dovesti do emocionalnog udaljavanja. Ljudi mogu održavati bliske odnose na daljinu ako postoji uzajaman interes, komunikacija i spremnost na održavanje povezanosti.

Zašto se ljudi udaljavaju?

Udaljavanje može imati različite uzroke, a često nastaje zbog više čimbenika koji se međusobno pojačavaju. Nije uvijek moguće pronaći jedan događaj koji ga je pokrenuo.

Promjena osjećaja i interesa

Osjećaji prema drugoj osobi mogu se mijenjati tijekom vremena. Privlačnost može oslabjeti, zajednički interesi mogu postati manje važni ili osoba može zaključiti da više ne želi razvijati odnos na isti način.

Takve promjene ne moraju biti posljedica nečije pogreške. Odnos koji je u jednom životnom razdoblju bio važan možda više ne odgovara potrebama ili željama jedne od osoba.

U romantičnom odnosu promjena osjećaja može dovesti do smanjene inicijative, manje želje za zajedničkim planovima ili postupnog povlačenja iz emocionalne bliskosti.

U prijateljstvu se može očitovati kroz sve rjeđe susrete, manji interes za razgovore ili prirodno slabljenje povezanosti nakon promjene životnih okolnosti.

Neriješeni sukobi

Ponavljani ili neriješeni sukobi mogu postupno oslabiti emocionalnu povezanost. Ako osobe imaju osjećaj da ih druga strana ne razumije, ne poštuje ili ne uzima njihove potrebe ozbiljno, mogu početi izbjegavati razgovore i smanjivati kontakt.

Ponekad udaljavanje započinje kao način izbjegavanja novih sukoba. Umjesto da razgovaraju o problemu, osobe se povlače kako bi smanjile trenutačnu napetost.

Takvo povlačenje može kratkoročno smanjiti nelagodu, ali ako se problemi ne razriješe, emocionalna udaljenost može postati veća. Neizražene zamjerke mogu se nakupljati, a povratak otvorenoj komunikaciji postaje sve teži.

Narušeno povjerenje

Povjerenje može oslabjeti nakon laganja, izdaje, neispunjenih dogovora ili ponavljanog nepoštovanja granica.

Kada osoba više ne vjeruje da se na drugu stranu može osloniti, može postati opreznija u dijeljenju osobnih informacija ili traženju podrške. Može smanjiti emocionalnu otvorenost kako bi se zaštitila od mogućih novih povreda.

U takvim situacijama udaljavanje može biti način zaštite, a ne nužno znak da su svi osjećaji nestali. Osoba i dalje može osjećati privrženost, ali istodobno procjenjivati da joj bliskost više nije dovoljno sigurna.

Neuzvraćena ulaganja

U odnosima se mogu pojaviti razlike u količini vremena, pažnje i truda koje osobe ulažu.

Ako jedna osoba stalno inicira razgovore, predlaže susrete i nastoji održavati povezanost, a druga rijetko pokazuje inicijativu, prva može početi osjećati da je odnos jednostran.

S vremenom može smanjiti vlastiti trud, osobito ako ima dojam da njezino sudjelovanje nije uzvraćeno. Takvo povlačenje ponekad je pokušaj uspostavljanja ravnoteže ili prihvaćanja stvarnog stanja odnosa.

Ipak, razlike u inicijativi ne znače automatski da jednoj osobi nije stalo. Ljudi se razlikuju u navikama, načinu izražavanja naklonosti i mogućnostima održavanja kontakta. Za razumijevanje odnosa važno je promatrati širi obrazac i spremnost obiju strana da razgovaraju o svojim potrebama.

Različita očekivanja

Udaljavanje može nastati kada osobe imaju različite predodžbe o tome koliko blizak odnos žele i što očekuju jedna od druge.

Jedna osoba može željeti redovitu komunikaciju, česte susrete i otvorene razgovore o osjećajima, dok druga preferira manje kontakta i veću autonomiju.

Takve razlike ne moraju nužno značiti da je odnos neodrživ. Problem nastaje kada osobe ne mogu pronaći način povezivanja koji je prihvatljiv objema stranama ili kada jedna osoba dugoročno zanemaruje svoje potrebe kako bi održala odnos.

Stres i životne okolnosti

Promjene u poslu, zdravstvene teškoće, obiteljske obveze, financijski problemi ili emocionalno opterećenje mogu smanjiti raspoloživo vrijeme i energiju za odnose.

Osoba pod stresom može se manje javljati, češće otkazivati susrete ili imati manje kapaciteta za razgovore o osobnim temama. Takvo ponašanje ne mora značiti da je izgubila interes za druge ljude.

Ipak, vanjske okolnosti ne objašnjavaju automatski svako udaljavanje. Važno je promatrati pokazuje li osoba i dalje interes za odnos, komunicira li o svojim mogućnostima i pokušava li održavati povezanost u okvirima koji su joj dostupni.

Kako se udaljavanje razvija tijekom vremena?

Međuljudsko udaljavanje često je postupan proces. Male promjene u komunikaciji i emocionalnom sudjelovanju mogu se akumulirati sve dok odnos ne počne izgledati bitno drukčije nego prije.

Primjerice, razgovori postaju kraći, susreti se rjeđe predlažu, a osobne se teme sve manje dijele. Ako osobe ne razgovaraju o promjenama, mogu početi stvarati vlastita objašnjenja za ponašanje druge strane.

Jedna osoba može zaključiti da drugoj više nije stalo, dok druga možda smatra da samo prolazi kroz zahtjevno razdoblje. Ako se te pretpostavke ne provjere, komunikacija može postati još opreznija, a udaljavanje se nastaviti.

U nekim odnosima promjena postaje jasna nakon određenog događaja, poput sukoba ili povrede povjerenja. U drugima nema jedne prepoznatljive prekretnice. Odnos se mijenja kroz niz manjih iskustava, promjena prioriteta ili propuštenih prilika za održavanje bliskosti.

Udaljavanje ipak ne mora slijediti unaprijed određen tijek. Osobe mogu primijetiti promjenu, razgovarati o njoj i prilagoditi odnos. Moguće je i da se privremena udaljenost smanji kada se promijene životne okolnosti.

Znakovi mogućeg međuljudskog udaljavanja

Ne postoji pojedinačan znak koji pouzdano dokazuje da se osoba emocionalno udaljava. Ipak, nekoliko promjena može biti razlog da obratimo pozornost na stanje odnosa.

Smanjena inicijativa

Osoba sve rjeđe predlaže razgovore, susrete ili zajedničke aktivnosti. Ako je ranije redovito inicirala kontakt, a sada to gotovo u potpunosti izostaje, moguće je da se njezin interes ili raspoloživost promijenila.

Važno je uzeti u obzir postoje li objektivni razlozi za promjenu i pokazuje li osoba interes na druge načine.

Površnija komunikacija

Razgovori mogu postati kraći i manje osobni. Osoba možda odgovara na praktična pitanja, ali više ne dijeli iskustva, osjećaje ili planove kao prije.

Takva promjena može upućivati na emocionalnu udaljenost, ali može biti i posljedica umora, stresa ili trenutačne potrebe za privatnošću.

Manje zajedničkih planova

Osoba može rjeđe predlagati buduće aktivnosti, izbjegavati dogovore ili se manje uključivati u planiranje zajedničkog vremena.

Posebno je važno primijetiti postoji li trajna razlika između riječi i postupaka, primjerice kada osoba govori da želi održati odnos, ali dugoročno ne sudjeluje u njegovu održavanju.

Izbjegavanje razgovora o odnosu

Kada se pokuša razgovarati o promjenama, osoba može izbjegavati temu, prekidati razgovor ili ne pokazivati spremnost da objasni svoj doživljaj.

Jedan težak razgovor nije dovoljan dokaz trajnog izbjegavanja. Međutim, ako se svaka mogućnost razjašnjavanja sustavno odbacuje, može postati teško zajednički razumjeti stanje odnosa.

Smanjena emocionalna dostupnost

Osoba može pokazivati manje zanimanja za osjećaje i iskustva druge strane, rjeđe pružati podršku ili djelovati emocionalno odsutno tijekom susreta.

Ipak, emocionalna dostupnost može privremeno oslabjeti zbog osobnih teškoća. Važno je razlikovati prolazno smanjenje kapaciteta od trajne promjene odnosa.

Znači li udaljavanje da je osobi prestalo biti stalo?

Ne nužno. Udaljavanje opisuje promjenu u ponašanju ili doživljaju odnosa, ali samo po sebi ne otkriva njezin uzrok.

Osoba se može udaljiti zato što je izgubila interes, ali i zato što je povrijeđena, nesigurna, preopterećena ili ne zna kako razgovarati o problemu. Može osjećati privrženost, a ipak ne biti spremna ili sposobna održavati odnos na isti način.

S druge strane, postojanje osjećaja ne znači da osoba želi ili može nastaviti odnos. Netko može cijeniti drugu osobu, ali ne željeti romantičnu vezu, intenzivnije prijateljstvo ili isti stupanj bliskosti.

Zato je korisno razlikovati tri pitanja:

Ponekad nećemo saznati točno što druga osoba osjeća. Ipak, možemo procijeniti odgovara li nam odnos kakav stvarno postoji, neovisno o mogućim skrivenim osjećajima.

Povlačenje kao način suočavanja

Neki se ljudi povlače kada osjete emocionalnu nelagodu, sukob ili strah od odbacivanja. Povlačenje im može pružiti privremeni osjećaj sigurnosti jer smanjuje potrebu za suočavanjem s teškim razgovorom ili mogućnošću negativne reakcije.

Međutim, povlačenje može imati različite funkcije.

Privremeno povlačenje radi regulacije emocija

Osoba može trebati vrijeme da se smiri, razmisli o situaciji i pripremi za razgovor. Ako jasno komunicira da joj je potreban prostor i poslije se vrati razgovoru, takvo povlačenje ne mora ugroziti odnos.

Primjerice, nakon sukoba osoba može reći da trenutačno ne može mirno razgovarati, ali da želi nastaviti razgovor kasnije.

Izbjegavanje neugodnih tema

Osoba se može povlačiti svaki put kada odnos zahtijeva razgovor o potrebama, odgovornosti ili sukobima. Takvo ponašanje može kratkoročno smanjiti nelagodu, ali dugoročno otežava rješavanje problema.

Ako druga osoba ostaje bez odgovora, može početi osjećati nesigurnost ili pojačano nastojati uspostaviti kontakt. To može dodatno povećati pritisak i potrebu za povlačenjem.

Povlačenje radi zaštite

Udaljavanje može biti način zaštite kada odnos uključuje ponavljano nepoštovanje granica, manipulaciju, ponižavanje ili druge štetne obrasce.

U takvim okolnostima smanjivanje kontakta ne mora predstavljati problem koji treba riješiti ponovnim približavanjem. Može biti razumna odluka kojom osoba štiti vlastitu dobrobit.

Značenje povlačenja zato se ne može procijeniti bez konteksta. Važno je razlikovati izbjegavanje odgovornosti od legitimne potrebe za prostorom i zaštitom.

Obrazac približavanja i povlačenja

U nekim odnosima razvija se obrazac u kojem jedna osoba pokušava povećati bliskost, dok se druga povlači. Što se jedna osoba više trudi uspostaviti kontakt, druga može osjećati veći pritisak i dodatno se udaljiti.

Osoba koja pokušava održati odnos može pojačano inicirati razgovore, tražiti objašnjenja ili željeti jasnu potvrdu međusobne povezanosti. Osoba koja se povlači može takve pokušaje doživjeti kao zahtjevne i reagirati smanjenjem kontakta.

Kada povlačenje izazove još snažnije pokušaje približavanja, obje osobe mogu se naći u ponavljanom obrascu koji povećava nezadovoljstvo.

Ovaj obrazac ne mora značiti da jedna osoba želi bliskost, a druga je uopće ne želi. Ponekad obje žele odnos, ali imaju različite načine reagiranja na nesigurnost, sukob ili emocionalni pritisak.

Promjena takvog obrasca zahtijeva da obje osobe prepoznaju vlastito sudjelovanje i pokušaju komunicirati jasnije. Osoba koja traži bliskost može izraziti potrebu bez ponavljanog pritiska, dok osoba koja se povlači može pokušati jasnije reći što joj je potrebno umjesto da jednostavno prekine komunikaciju.

Ipak, ovaj pristup ima smisla samo ako obje osobe žele nastaviti odnos. Ako jedna jasno izrazi da ga više ne želi, potrebno je poštovati tu odluku.

Međuljudsko udaljavanje u romantičnim odnosima

U romantičnim odnosima udaljavanje može uključivati smanjenu privlačnost, slabljenje emocionalne bliskosti, neriješene sukobe ili promjenu očekivanja o budućnosti.

Ponekad se partneri udaljavaju postupno, dok se svakodnevne obveze i rutine povećavaju, a vrijeme za osobni razgovor smanjuje. U drugim slučajevima udaljavanje nastaje nakon narušavanja povjerenja ili spoznaje da se njihove potrebe i ciljevi bitno razlikuju.

Važno je razlikovati privremeno smanjenje bliskosti od trajnije promjene u želji za nastavkom odnosa. Svaka veza prolazi kroz razdoblja različitog intenziteta komunikacije i emocionalne uključenosti, a to samo po sebi ne znači da je odnos pred prekidom.

S druge strane, ponavljano izbjegavanje razgovora, izostanak inicijative i nespremnost na zajedničko rješavanje problema mogu upućivati na to da se odnos bitno promijenio.

Ako obje osobe žele očuvati vezu, razgovor o potrebama, očekivanjima i načinu na koji doživljavaju udaljavanje može otvoriti mogućnost promjene. Ako jedna osoba više ne želi nastaviti odnos, druga ne može sama obnoviti uzajamnost.

Međuljudsko udaljavanje u prijateljstvu i obitelji

Prijateljstva se mogu promijeniti zbog preseljenja, novih obveza, promjene interesa ili razvoja drukčijih društvenih krugova. Takve promjene ne znače nužno da je prethodna povezanost bila neiskrena.

Neki odnosi postaju rjeđi, ali ostaju emocionalno važni. Drugi postupno gube značenje jer osobe više ne dijele dovoljno zajedničkih iskustava ili ne ulažu u održavanje kontakta.

U obitelji udaljavanje može nastati zbog dugotrajnih nesuglasica, različitih vrijednosti, neriješenih povreda ili potrebe za većom samostalnošću. Obiteljska povezanost ne znači da je osoba dužna održavati jednaku razinu bliskosti sa svim članovima obitelji.

U oba konteksta važno je ne mjeriti kvalitetu odnosa samo učestalošću kontakta. Ponekad je udaljavanje prirodna posljedica promjene životnih okolnosti, dok u drugim slučajevima ukazuje na dublji problem koji zahtijeva razgovor ili ponovno razmatranje granica.

Udaljavanje u digitalnoj komunikaciji

Digitalna komunikacija može otežati procjenu međuljudskog udaljavanja jer su dostupne informacije često ograničene na poruke, vrijeme odgovora i inicijativu za kontakt.

Rjeđe poruke ili kratki odgovori mogu se protumačiti kao gubitak interesa, ali mogu biti povezani i s promjenama u obvezama, komunikacijskim navikama ili osobnom stanju.

Korisnije je promatrati obrazac kroz vrijeme nego zaključivati na temelju pojedinačne poruke. Važno je uzeti u obzir i ponaša li se osoba slično u drugim okolnostima te pokazuje li spremnost za susrete ili razgovore drugim kanalima.

Ako je promjena značajna i odnos nam je važan, možemo jednom jasno i obzirno otvoriti temu. Primjerice, možemo reći da smo primijetili rjeđu komunikaciju i pitati kako druga osoba doživljava naš odnos.

Ako osoba ne odgovori ili jasno pokaže da ne želi nastaviti kontakt, ponavljanje poruka obično ne daje pouzdanije informacije. U takvoj situaciji korisno je prihvatiti da možda nećemo dobiti potpuno objašnjenje i usmjeriti pažnju na vlastite potrebe i druge odnose.

Kako razgovarati o udaljavanju?

Kada primijetimo da se odnos mijenja, izravan razgovor može pomoći razjasniti je li riječ o privremenim okolnostima, neizrečenim problemima ili promjeni želje za odnosom.

Razgovor je obično korisniji kada se temelji na konkretnim opažanjima i vlastitom doživljaju, umjesto na pretpostavkama o tuđim motivima.

Primjerice, umjesto tvrdnje „Više ti nije stalo do mene”, moguće je reći:

„Primijetila sam da se u posljednje vrijeme rjeđe čujemo i manje dogovaramo susrete. Nedostaje mi naša ranija komunikacija pa bih voljela znati kako ti doživljavaš naš odnos.”

Takav pristup ostavlja prostor da druga osoba objasni svoje iskustvo, a da se pritom ne mora odmah braniti od optužbe.

Tijekom razgovora korisno je:

Razgovor ne jamči da će se bliskost vratiti. Njegova je vrijednost u tome što omogućuje jasnije razumijevanje i smanjuje potrebu za neprestanim nagađanjem.

Može li se izgubljena bliskost obnoviti?

Udaljavanje ne mora značiti konačan prekid odnosa. U nekim se slučajevima bliskost može ponovno razviti kada se promijene okolnosti, riješe sukobi ili osobe počnu otvorenije komunicirati o svojim potrebama.

Za obnovu odnosa važno je da obje strane pokazuju određenu spremnost na sudjelovanje. Jedna osoba može predložiti razgovor, priznati vlastiti doprinos problemu ili pokušati ponovno uspostaviti kontakt, ali ne može sama proizvesti uzajamnu želju za bliskošću.

Obnova može uključivati:

Povratak na prijašnji odnos nije uvijek moguć ni poželjan. Ponekad se odnos može nastaviti u drukčijem obliku, s manjom bliskošću ili jasnijim granicama. U drugim slučajevima osobe mogu zaključiti da je bolje završiti odnos.

Ako je udaljavanje povezano s ponavljanim ponižavanjem, prijetnjama ili drugim oblicima štetnog ponašanja, obnova bliskosti ne bi trebala imati prednost pred osobnom sigurnošću i dobrobiti.

Kada je prihvatljivo pustiti odnos?

Nije svaki odnos moguće ili potrebno održavati u istom obliku. Ponekad je udaljavanje znak da su se promijenile potrebe, okolnosti ili mogućnosti uzajamnog sudjelovanja.

Prihvaćanje udaljavanja može biti teško kada još osjećamo privrženost ili se nadamo da će se druga osoba predomisliti. Ipak, osjećaji prema nekome i mogućnost ostvarivanja uzajamnog odnosa nisu isto.

Korisno je procijeniti:

Ako je odnos postao trajno jednostran, može biti razumno smanjiti vlastito ulaganje. To ne mora značiti kažnjavanje druge osobe niti poricanje važnosti prošlog odnosa. Može jednostavno značiti da svoju energiju usmjeravamo prema odnosima u kojima postoji više uzajamnosti.

Pustiti odnos ne zahtijeva da odmah prestanemo osjećati tugu ili da zaključimo kako nam osoba više nije važna. Moguće je prihvatiti promjenu i istodobno žaliti za onim što je odnos nekada predstavljao.

Zaključak

Međuljudsko udaljavanje proces je smanjivanja emocionalne bliskosti, komunikacije ili uzajamnog sudjelovanja u odnosu. Može nastati zbog promjene osjećaja, neriješenih sukoba, narušenog povjerenja, različitih očekivanja ili životnih okolnosti.

Njegovi znakovi nisu uvijek jednoznačni. Rjeđa komunikacija ili manja dostupnost mogu upućivati na promjenu odnosa, ali mogu biti i privremena posljedica stresa ili drugih obveza. Za razumijevanje udaljavanja važno je promatrati širi obrazac ponašanja i, kada je moguće, izravno razgovarati o promjeni.

Bliskost se u nekim odnosima može obnoviti uz uzajamnu spremnost, iskrenu komunikaciju i promjenu ponašanja. U drugima je udaljavanje dio prirodne promjene odnosa ili znak da jedna osoba više ne želi nastaviti istu razinu povezanosti.

U konačnici, nije moguće samostalno održati odnos koji zahtijeva uzajamno sudjelovanje. Razumijevanje međuljudskog udaljavanja zato uključuje i spremnost na približavanje i sposobnost prihvaćanja da se odnosi mijenjaju, ponekad i tako da ih je potrebno pustiti.

Povezane lekcije

Izvori i literatura

1. Duck, S. (1982). A topography of relationship disengagement and dissolution. In S. Duck (Ed.), *Personal Relationships 4: Dissolving Personal Relationships* (pp. 1–30). Academic Press.

2. Christensen, A., & Heavey, C. L. (1990). Gender and social structure in the demand/withdraw pattern of marital conflict. *Journal of Personality and Social Psychology, 59*(1), 73–81. https://doi.org/10.1037/0022-3514.59.1.73

3. Le, B., Dove, N. L., Agnew, C. R., Korn, M. S., & Mutso, A. A. (2010). Predicting nonmarital romantic relationship dissolution: A meta-analytic synthesis. *Personal Relationships, 17*(3), 377–390. https://doi.org/10.1111/j.1475-6811.2010.01278.x

4. Dailey, R. M., Pfiester, A., Jin, B., Beck, G., & Clark, G. (2009). On-again/off-again dating relationships: How are they different from other dating relationships? *Personal Relationships, 16*(1), 23–47. https://doi.org/10.1111/j.1475-6811.2009.01208.x

5. Reis, H. T., & Shaver, P. R. (1988). Intimacy as an interpersonal process. In S. Duck (Ed.), *Handbook of Research in Personal Relationships* (pp. 367–389). Wiley.