Lisa Feldman Barrett

Zadnja provjera: listopad 2026.

Lisa Feldman Barrett (r. 1963.) jedno je od vodećih imena suvremene psihologije i neuroznanosti emocija. **Teorija konstruirane emocije** tvrdi da emocije nisu urođeni, univerzalni programi s vlastitim „otiskom” u mozgu i na licu, nego ih mozak gradi iz tjelesnih signala, iskustva i pojmova. Ova lekcija opisuje glavne ideje i rasprave oko njih.

Život i rad

Lisa Feldman Barrett studira na Sveučilištu u Torontu i doktorira kliničku psihologiju na Sveučilištu Waterloo. Tijekom kliničke izobrazbe primjećuje da mnogi ljudi teško razlikuju emocije poput tjeskobe i tuge, što potiče istraživanje emocionalne granuliranosti. Radi na Boston Collegeu, a zatim na Sveučilištu Northeastern, uz suradnju s bolnicom Massachusetts General. Knjiga *Kako nastaju emocije* (2017.) približava teoriju široj publici (Barrett, 2017).

Ključne ideje

**Konstruirane emocije.** Mozak neprestano predviđa što će se dogoditi i kako uskladiti potrebe tijela. Emocija nastaje kad mozak tjelesne osjete i situaciju kategorizira uz pomoć pojmova emocija naučenih u kulturi (Barrett, 2017b; više u lekciji [Kako nastaju emocije?](/lekcija/kako-nastaju-emocije)).
**Interocepcija i afekt.** Osnovu doživljaja čine osjeti iz tijela, doživljeni kao ugoda ili neugoda i jača ili slabija pobuđenost (više u lekciji [Interocepcija](/lekcija/interocepcija)).
**Raznolikost umjesto „otisaka”.** Isti pojam emocije, primjerice strah, odnosi se na mnogo različitih stanja, bez jednog obrasca u mozgu, tijelu ili licu.
**Emocionalna granuliranost.** Ljudi se razlikuju po tome koliko precizno razlikuju vlastite emocije; finije razlikovanje povezuje se s boljom regulacijom (više u lekciji [Imenovanje emocija](/lekcija/imenovanje-emocija)).
**Kritika čitanja emocija s lica.** Pregled istraživanja s kolegama zaključuje da pokreti lica nisu pouzdani pokazatelji emocija bez konteksta (Barrett i sur., 2019).

Utjecaj i kritike

Teorija utječe na psihologiju i neuroznanost emocija, istraživanja regulacije emocija i kritiku tehnologija koje tvrde da prepoznaju emocije s lica (više u lekciji [Izrazi lica](/lekcija/izrazi-lica)). Zagovornici teorija osnovnih emocija upozoravaju da neki obrasci izražavanja i tjelesnih reakcija ipak pokazuju dosljednost među kulturama i da samoprocjene ukazuju na mnoge zasebne kategorije emocija (Cowen i Keltner, 2017). Kritičari također upozoravaju da je teorija vrlo široka i da je teško odrediti što bi je moglo opovrgnuti (više u lekciji [Jesu li emocije univerzalne?](/lekcija/jesu-li-emocije-univerzalne)).

Sažetak

Lisa Feldman Barrett razvija teoriju konstruirane emocije, prema kojoj mozak gradi emocije iz tjelesnih signala, iskustva i pojmova, te istražuje emocionalnu granuliranost i ograničenja čitanja emocija s lica. Teorija je vrlo utjecajna, uz raspravu o dosljednim obrascima emocija i provjerljivosti teorije.

Povezane lekcije

[Kako nastaju emocije?](/lekcija/kako-nastaju-emocije)
[Teorije emocija](/lekcija/teorije-emocija)
[Interocepcija](/lekcija/interocepcija)
[Jesu li emocije univerzalne?](/lekcija/jesu-li-emocije-univerzalne)
[Paul Ekman](/lekcija/paul-ekman)

Izvori i literatura

Barrett, L. F. (2017). *How Emotions Are Made: The Secret Life of the Brain*. Houghton Mifflin Harcourt.
Barrett, L. F. (2017). The theory of constructed emotion: An active inference account of interoception and categorization. *Social Cognitive and Affective Neuroscience, 12*(1), 1–23. https://doi.org/10.1093/scan/nsw154
Barrett, L. F., Adolphs, R., Marsella, S., Martinez, A. M. i Pollak, S. D. (2019). Emotional expressions reconsidered: Challenges to inferring emotion from human facial movements. *Psychological Science in the Public Interest*, 20(1), 1–68. [doi.org/10.1177/1529100619832930](https://doi.org/10.1177/1529100619832930)
Cowen, A. S. i Keltner, D. (2017). Self-report captures 27 distinct categories of emotion bridged by continuous gradients. *Proceedings of the National Academy of Sciences*, 114(38), E7900–E7909. [doi.org/10.1073/pnas.1702247114](https://doi.org/10.1073/pnas.1702247114)