Lev Vygotsky

Zadnja provjera: listopad 2026.

Lev Semjonovič Vigotski (1896.–1934.) ime je uz koje se veže **sociokulturna teorija** razvoja, prema kojoj se mišljenje razvija kroz suradnju s drugima i uz pomoć kulturnih alata poput jezika. Pojam **zone sljedećeg razvoja** postao je jedan od najutjecajnijih pojmova u obrazovanju. Ova lekcija opisuje rad Vigotskog i njegov kasni, ali snažan utjecaj.

Život i rad

Vigotski odrasta u Gomelu u današnjoj Bjelorusiji, studira pravo, povijest i filozofiju u Moskvi i bavi se književnošću i kazalištem. Od 1924. radi na Institutu za psihologiju u Moskvi, s Aleksandrom Lurijom i Aleksejem Leontjevim, a bavi se i radom s djecom s teškoćama u razvoju. Umire od tuberkuloze u 37. godini. U staljinističkom razdoblju radovi su dugo zabranjeni, a na Zapadu postaju poznati tek prijevodima *Mišljenja i govora* (1962.) i zbirke *Um u društvu* (1978.) (Vygotsky, 1978).

Ključne ideje

• **Društveno podrijetlo mišljenja.** Više psihičke funkcije – pažnja, pamćenje, zaključivanje – najprije se pojavljuju u interakciji s drugima, a zatim postaju unutarnje.
• **Posredovanje.** Ljudi misle uz pomoć kulturnih alata i znakova, prije svega jezika, ali i brojeva, pisma i crteža.
• **Zona sljedećeg razvoja.** Razlika između onoga što dijete može samo i onoga što može uz pomoć odrasle osobe ili sposobnijeg vršnjaka. Poučavanje je najdjelotvornije kad je usmjereno upravo na tu zonu.
• **Privatni i unutarnji govor.** Glasni govor djeteta upućen sebi pomaže u upravljanju aktivnošću i postupno prelazi u unutarnji govor (Vygotsky, 1986; više u lekciji [Jezik i mišljenje](/lekcija/jezik-i-misljenje)).
• **Igra.** U simboličkoj igri dijete djeluje „iznad svoje dobi”, slijedeći pravila uloga.

Utjecaj i kritike

Ideje Vigotskog utječu na obrazovanje kroz suradničko učenje i postupnu potporu, nazvanu „skelom” (engl. *scaffolding*) u radu Davida Wooda, Jeromea Brunera i Gail Ross (Wood i sur., 1976), te na kulturnu psihologiju i istraživanja privatnog govora (više u lekciji [Socijalni razvoj](/lekcija/socijalni-razvoj)). Kritičari upozoravaju da su pojmovi poput zone sljedećeg razvoja nedovoljno precizni za mjerenje, da je teorija nedovršena zbog rane smrti te da se u popularnim prikazima često suprotstavlja Piagetu pojednostavljeno, iako se dva pristupa djelomično nadopunjuju.

Sažetak

Lev Vigotski razvija sociokulturnu teoriju prema kojoj se mišljenje razvija kroz društvenu interakciju i kulturne alate, posebno jezik. Zona sljedećeg razvoja i ideja postupne potpore snažno utječu na obrazovanje, iako su pojmovi nedovoljno precizni za mjerenje.

Povezane lekcije

• [Socijalni razvoj](/lekcija/socijalni-razvoj)
• [Jezik i mišljenje](/lekcija/jezik-i-misljenje)
• [Razvoj jezika](/lekcija/razvoj-jezika)
• [Jean Piaget](/lekcija/jean-piaget)
• [Jerome Bruner](/lekcija/jerome-bruner)

Izvori i literatura

• Vygotsky, L. S. (1978). *Mind in Society: The Development of Higher Psychological Processes*. Harvard University Press.
• Vygotsky, L. S. (1986). *Thought and Language*. Revised and edited by Alex Kozulin. MIT Press.
• Wood, D., Bruner, J. S. i Ross, G. (1976). The role of tutoring in problem solving. *Journal of Child Psychology and Psychiatry*, 17(2), 89–100. [doi.org/10.1111/j.1469-7610.1976.tb00381.x](https://doi.org/10.1111/j.1469-7610.1976.tb00381.x)