Lee Cronbach

Zadnja provjera: listopad 2026.

Lee Joseph Cronbach (1916.–2001.) jedno je od najutjecajnijih imena u mjerenju i metodologiji psihologije. **Cronbachov koeficijent alfa** postaje najkorištenija mjera pouzdanosti upitnika, a rad s Paulom Meehlom o **konstruktnoj valjanosti** mijenja razumijevanje onoga što testovi mjere. Ova lekcija opisuje glavne doprinose.

Život i rad

Cronbach odrasta u Fresnu u Kaliforniji, rano pokazuje iznimne sposobnosti i radi u nastavi prije doktorata iz pedagoške psihologije na Sveučilištu u Chicagu. Radi na Sveučilištu Illinois, a od 1964. na Sveučilištu Stanford. Godine 1957. vodi Američku psihološku udrugu. Piše utjecajan udžbenik o psihološkom testiranju i bavi se i vrednovanjem obrazovnih i društvenih programa.

Ključni doprinosi

• **Koeficijent alfa.** Mjera unutarnje dosljednosti – koliko čestice testa mjere isto. Cronbach pokazuje da alfa obuhvaća ranije formule kao posebne slučajeve (Cronbach, 1951; više u lekciji [Pouzdanost testa](/lekcija/pouzdanost-testa)).
• **Konstruktna valjanost.** S Paulom Meehlom Cronbach tvrdi da se za mnoge psihološke pojmove, poput tjeskobe ili inteligencije, valjanost ne može dokazati jednim kriterijem. Potrebna je mreža teorijskih predviđanja o tome s čim bi mjera trebala, a s čim ne bi trebala biti povezana (Cronbach i Meehl, 1955; više u lekciji [Valjanost testa](/lekcija/valjanost-testa)).
• **Dvije discipline psihologije.** Cronbach upozorava da su se eksperimentalna psihologija, koja proučava učinke uvjeta, i korelacijska psihologija, koja proučava individualne razlike, razvile odvojeno, i poziva na njihovo spajanje (Cronbach, 1957).
• **Interakcija sposobnosti i poučavanja.** Isti način poučavanja može djelovati različito za učenike s različitim sposobnostima.
• **Teorija generalizabilnosti.** Proširenje klasične teorije mjerenja koje razdvaja izvore pogreške, poput čestica, procjenjivača i prilika.

Utjecaj i kritike

Koeficijent alfa i konstruktna valjanost postaju temelj psihometrije (više u lekciji [Psihometrija](/lekcija/psihometrija)). Psihometričari ipak upozoravaju da se alfa često pogrešno tumači – kao dokaz da test mjeri jednu stvar ili kao jedina potrebna mjera pouzdanosti – i da pod nekim uvjetima podcjenjuje ili precjenjuje pouzdanost, pa se preporučuju i druge mjere (Sijtsma, 2009). I Cronbach pred kraj života upozorava da alfa nije dovoljan pokazatelj kvalitete mjerenja.

Sažetak

Lee Cronbach uvodi koeficijent alfa, s Paulom Meehlom razvija pojam konstruktne valjanosti, poziva na spajanje eksperimentalne i korelacijske psihologije te razvija teoriju generalizabilnosti. Doprinosi su temelj psihometrije, iako se alfa često pogrešno koristi.

Povezane lekcije

• [Pouzdanost testa](/lekcija/pouzdanost-testa)
• [Valjanost testa](/lekcija/valjanost-testa)
• [Psihometrija](/lekcija/psihometrija)
• [Paul Meehl](/lekcija/paul-meehl)
• [Operacionalizacija psiholoških pojmova](/lekcija/operacionalizacija-psiholoskih-pojmova)

Izvori i literatura

• Cronbach, L. J. (1951). Coefficient alpha and the internal structure of tests. *Psychometrika*, 16(3), 297–334. [doi.org/10.1007/BF02310555](https://doi.org/10.1007/BF02310555)
• Cronbach, L. J. (1957). The two disciplines of scientific psychology. *American Psychologist*, 12(11), 671–684. [doi.org/10.1037/h0043943](https://doi.org/10.1037/h0043943)
• Cronbach, L. J. i Meehl, P. E. (1955). Construct validity in psychological tests. *Psychological Bulletin*, 52(4), 281–302. [doi.org/10.1037/h0040957](https://doi.org/10.1037/h0040957)
• Sijtsma, K. (2009). On the use, the misuse, and the very limited usefulness of Cronbach's alpha. *Psychometrika*, 74(1), 107–120. [doi.org/10.1007/s11336-008-9101-0](https://doi.org/10.1007/s11336-008-9101-0)