Jerome Bruner

Zadnja provjera: listopad 2026.

Jerome Seymour Bruner (1915.–2016.) sudjeluje u nekoliko velikih promjena u psihologiji: od „novog pogleda” na percepciju i kognitivne revolucije do reforme obrazovanja i kulturne psihologije. Brunerov rad povezuje kognitivnu, razvojnu i obrazovnu psihologiju. Ova lekcija opisuje glavne doprinose.

Život i rad

Bruner doktorira na Harvardu 1941., a tijekom Drugog svjetskog rata istražuje propagandu i javno mnijenje. S Georgeom Millerom 1960. osniva Centar za kognitivne studije na Harvardu, jedno od središta kognitivne revolucije. Od 1972. radi u Oxfordu, a kasnije u New Yorku, na Sveučilištu New York i u pravnoj školi istog sveučilišta, gdje se bavi psihologijom prava. Sudjeluje i u osmišljavanju američkog programa predškolske podrške Head Start.

Ključne ideje

• **„Novi pogled” na percepciju.** Opažanje nije pasivno: očekivanja, potrebe i vrijednosti utječu na ono što ljudi opažaju (Bruner, 1957; više u lekciji [Očekivanja i percepcija](/lekcija/ocekivanja-i-percepcija)).
• **Mišljenje kao kategorizacija.** U knjizi *Proučavanje mišljenja* (1956.), s Jacqueline Goodnow i Georgeom Austinom, Bruner istražuje strategije kojima ljudi stvaraju pojmove.
• **Spiralni kurikul.** Temeljne ideje nekog područja mogu se poučavati na svakoj razini, u obliku primjerenom dobi, i zatim se vraćati na njih na sve složenijim razinama (Bruner, 1960).
• **Načini predočavanja.** Znanje se predočava kroz djelovanje, slike i simbole.
• **Postupna potpora.** S Davidom Woodom i Gail Ross opisuje kako odrasla osoba pomaže djetetu u rješavanju zadatka, preuzimajući dijelove koje dijete još ne može i postupno se povlačeći (Wood i sur., 1976).
• **Narativno mišljenje.** Uz logičko-znanstveni način mišljenja postoji i narativni, kojim ljudi daju smisao iskustvima kroz priče.

Utjecaj i kritike

Brunerove ideje utječu na reformu kurikula, rani odgoj i obrazovanje te kulturnu psihologiju (više u lekciji [Metode učinkovitog učenja](/lekcija/metode-ucinkovitog-ucenja)). Učenje otkrivanjem, koje Bruner zagovara, kasnije je kritizirano jer potpuno samostalno otkrivanje bez vođenja daje slabije rezultate od vođenog poučavanja, osobito kod početnika. Pojedini rani nalazi „novog pogleda”, primjerice da siromašnija djeca precjenjuju veličinu kovanica, metodološki su upitni i nisu se dosljedno replicirali.

Sažetak

Jerome Bruner pridonosi kognitivnoj revoluciji, „novom pogledu” na percepciju, ideji spiralnog kurikula, opisu postupne potpore u učenju i proučavanju narativnog mišljenja. Utjecaj na obrazovanje je velik, uz kritike učenja otkrivanjem bez vođenja.

Povezane lekcije

• [Lev Vygotsky](/lekcija/lev-vygotsky)
• [Očekivanja i percepcija](/lekcija/ocekivanja-i-percepcija)
• [Metode učinkovitog učenja](/lekcija/metode-ucinkovitog-ucenja)
• [George A. Miller](/lekcija/george-a-miller)
• [Kognitivni razvoj](/lekcija/kognitivni-razvoj)

Izvori i literatura

• Bruner, J. S. (1957). On perceptual readiness. *Psychological Review, 64*(2), 123–152. https://doi.org/10.1037/h0043805
• Bruner, J. S. (1960). *The Process of Education*. Harvard University Press.
• Wood, D., Bruner, J. S. i Ross, G. (1976). The role of tutoring in problem solving. *Journal of Child Psychology and Psychiatry*, 17(2), 89–100. [doi.org/10.1111/j.1469-7610.1976.tb00381.x](https://doi.org/10.1111/j.1469-7610.1976.tb00381.x)