Jean Piaget

Zadnja provjera: listopad 2026.

Jean Piaget (1896.–1980.) najutjecajnije je ime u proučavanju kognitivnog razvoja djece. Piagetova teorija opisuje kako djeca aktivno grade razumijevanje svijeta kroz niz stadija, a ne samo upijaju znanje odraslih. Ova lekcija opisuje Piagetov rad, a razvoj podrobnije obrađuje lekcija [Kognitivni razvoj](/lekcija/kognitivni-razvoj).

Život i rad

Piaget odrasta u švicarskom Neuchâtelu i već kao tinejdžer objavljuje radove o mekušcima; doktorira prirodne znanosti 1918. U Parizu radi u laboratoriju Alfreda Bineta na standardizaciji testova inteligencije i zanima se za to **zašto** djeca griješe na određen način. Veći dio karijere provodi u Ženevi, na Institutu Jean-Jacques Rousseau i Sveučilištu u Ženevi, gdje 1955. osniva Međunarodni centar za genetičku epistemologiju. Rana opažanja vlastite troje djece postaju temelj knjiga o razvoju u dojenačkoj dobi (Piaget, 1952).

Ključne ideje

• **Sheme.** Organizirani obrasci djelovanja i mišljenja kojima dijete pristupa svijetu.
• **Asimilacija i akomodacija.** Novo iskustvo uklapa se u postojeće sheme (asimilacija) ili se sheme mijenjaju kako bi obuhvatile novo (akomodacija). Uravnoteženje tih procesa pokreće razvoj.
• **Četiri stadija:**

- **senzomotorički** (do oko 2. godine) – učenje kroz osjete i pokret, razvoj stalnosti predmeta;

- **predoperacijski** (oko 2. do 7. godine) – simbolička igra i jezik, ali egocentrizam i teškoće s očuvanjem količine;

- **konkretno-operacijski** (oko 7. do 11. godine) – logičko mišljenje o konkretnim predmetima;

- **formalno-operacijski** (od oko 11. godine) – apstraktno i hipotetičko mišljenje.

• **Klinička metoda.** Razgovor s djetetom u kojem istraživač prati djetetovo objašnjenje i postavlja dodatna pitanja.
• **Moralno rasuđivanje.** Piaget opisuje i razvoj dječjeg shvaćanja pravila i pravednosti (Piaget, 1932; više u lekciji [Razvoj moralnog mišljenja](/lekcija/razvoj-moralnog-misljenja)).

Utjecaj i kritike

Piagetova teorija mijenja razumijevanje djece kao aktivnih istraživača i utječe na obrazovanje kroz ideju učenja otkrivanjem i prilagođavanja nastave razvojnoj razini. Kasnija istraživanja pokazuju da Piaget **podcjenjuje** sposobnosti male djece: dojenčad pokazuju razumijevanje stalnosti predmeta ranije nego što su predvidjeli Piagetovi zadaci, a djeca uspješnije rješavaju zadatke kad su upute jasnije i sadržaj poznat. Razvoj je manje stadijski i više ovisan o području znanja, a formalno-operacijsko mišljenje nije univerzalno i ovisi o školovanju (više u lekciji [Razvojna psihologija](/lekcija/razvojna-psihologija)).

Sažetak

Jean Piaget opisuje kognitivni razvoj kao aktivnu izgradnju znanja kroz sheme, asimilaciju i akomodaciju te četiri stadija. Teorija je iznimno utjecajna u psihologiji i obrazovanju, ali kasnija istraživanja pokazuju da su sposobnosti male djece veće, a razvoj manje stadijski nego što Piagetova teorija pretpostavlja.

Povezane lekcije

• [Kognitivni razvoj](/lekcija/kognitivni-razvoj)
• [Razvojna psihologija](/lekcija/razvojna-psihologija)
• [Razvoj u predškolskoj dobi](/lekcija/razvoj-u-predskolskoj-dobi)
• [Lev Vygotsky](/lekcija/lev-vygotsky)
• [Razvoj moralnog mišljenja](/lekcija/razvoj-moralnog-misljenja)

Izvori i literatura

• Piaget, J. (1932). *The Moral Judgment of the Child*. Kegan Paul, Trench, Trubner & Co.
• Piaget, J. (1952). *The Origins of Intelligence in Children*. International Universities Press.