Ivan Pavlov

Zadnja provjera: listopad 2026.

Ivan Petrovič Pavlov (1849.–1936.) ime je uz koje se veže **klasično uvjetovanje** – učenje u kojem neutralni podražaj, povezan s podražajem koji izaziva refleks, počinje i sam izazivati odgovor. Pavlovljevi pokusi sa psima postali su temelj proučavanja učenja. Ova lekcija opisuje Pavlovljev rad, a sam proces podrobnije obrađuje lekcija [Klasično uvjetovanje](/lekcija/klasicno-uvjetovanje).

Život i rad

Pavlov studira prirodne znanosti i medicinu u Sankt Peterburgu i posvećuje se fiziologiji. U Institutu za eksperimentalnu medicinu istražuje probavu, uz razvoj kirurških postupaka koji omogućuju praćenje izlučivanja probavnih sokova kod živih životinja. Za taj rad 1904. dobiva Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu. Tijekom istraživanja primjećuje da psi počinju lučiti slinu i prije nego što dobiju hranu – na pogled posude ili zvuk koraka osobe koja ih hrani. Ta „psihička sekrecija” postaje predmet istraživanja koje traje do kraja života (Pavlov, 1927).

Ključni pojmovi

• **Bezuvjetni podražaj i odgovor** – hrana prirodno izaziva slinjenje.
• **Uvjetovani podražaj i odgovor** – neutralni podražaj, primjerice zvuk metronoma, nakon ponovljenog uparivanja s hranom sam izaziva slinjenje.
• **Gašenje** – kad se uvjetovani podražaj ponavlja bez hrane, odgovor slabi (više u lekciji [Gašenje naučenog odgovora](/lekcija/gasenje-naucenog-odgovora)).
• **Spontani oporavak** – nakon stanke ugašeni odgovor može se djelomično vratiti.
• **Generalizacija i diskriminacija** – odgovor se javlja i na slične podražaje, a uvježbavanjem se može ograničiti na točno određeni (više u lekciji [Generalizacija i diskriminacija](/lekcija/generalizacija-i-diskriminacija)).

Utjecaj i kritike

Pavlovljev rad postaje temelj biheviorizma i kasnije bihevioralne terapije: izlaganje kod fobija oslanja se na načela gašenja (više u lekciji [Izlaganje](/lekcija/izlaganje)). Klasično uvjetovanje objašnjava dio emocionalnih reakcija, odbojnosti prema hrani i reakcija na lijekove.

Kasnija istraživanja pokazuju da uvjetovanje nije samo mehaničko povezivanje: važno je koliko podražaj **predviđa** posljedicu, a neke se veze uče lakše od drugih, primjerice odbojnost prema okusu nakon mučnine (više u lekciji [Kognitivne teorije učenja](/lekcija/kognitivne-teorije-ucenja)).

Česta je zabluda da su Pavlovljevi psi uvijek reagirali na zvono. U pokusima se koriste različiti podražaji – metronom, zujalica, svjetlo i dodir – a zvono samo ponekad.

Sažetak

Ivan Pavlov za istraživanje probave dobiva Nobelovu nagradu, a zatim otkriva uvjetovane reflekse i opisuje klasično uvjetovanje, gašenje, spontani oporavak, generalizaciju i diskriminaciju. Rad postaje temelj biheviorizma i bihevioralne terapije, a kasnija istraživanja pokazuju da uvjetovanje uključuje i predviđanje.

Povezane lekcije

• [Klasično uvjetovanje](/lekcija/klasicno-uvjetovanje)
• [Gašenje naučenog odgovora](/lekcija/gasenje-naucenog-odgovora)
• [Generalizacija i diskriminacija](/lekcija/generalizacija-i-diskriminacija)
• [John B. Watson](/lekcija/john-b-watson)
• [Izlaganje](/lekcija/izlaganje)

Izvori i literatura

• Pavlov, I. P. (1927). *Conditioned Reflexes: An Investigation of the Physiological Activity of the Cerebral Cortex*. Preveo i uredio G. V. Anrep. Oxford University Press.
• Schultz, D. P., & Schultz, S. E. (2015). *A History of Modern Psychology* (11th ed.). Cengage Learning.